I tokom prošle godine godine nastavilo se sa zastrašivanjem, uznemiravanjem i prijetnjama upućenim novinarima i medijskim kućama u Bosni i Hercegovini, navodi se između ostalog u izvještaju State Departmenta o ljudskim pravima za 2021. godinu, a piše i da tome doprinose pasivni stavovi institucija, prije svega pravosuđa. 

 

Ističe se i da su brojne restriktivne mjere koje su uvedene za suzbijanje pandemije COVID-19 nastavile ograničavati pristup informacijama. U izvještaju ovog izvršnog odjeljenja američke savezne vlade koje je odgovorno za nacionalnu vanjsku politiku i međunarodne odnose stoji i da je značajnom količinom medijskog izvještavanja dominirala nacionalistička retorika te etnička i politička pristranost, što često potiče netoleranciju, a ponekad i mržnju. Piše i da je nedostatak transparentnosti u vlasništvu nad medijima i dalje problem. 

 

 

Zakoni u Bosni i Hercegovini, navodi se u izvještaju, osiguravaju visok nivo slobode izražavanja, ali provedba i primjena tih zakona ozbiljno su potkopali slobodu medija. Zakon zabranjuje izražavanje koje izaziva rasnu, etničku ili druge oblike netolerancije, uključujući “govor mržnje”, ali je bh. vlast ta ograničenja povremeno provodila. Spomenuto je da je u julu prošle godine tadašnji visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko uveo amandmane na Krivični zakon BiH kako bi sankcionisao poricanje genocida, veličanje ratnih zločina, ali da do novembra nijedna osoba nije optužena ili procesuirana za ova djela.

 

U izvještaju se prenose i podaci Linije za pomoć novinarima (FMHL) Udruženja BH novinari koji pokazuju da sudovi i dalje ne prave razliku između različitih medijskih formata (posebno između vijesti i komentara), dok su dugi sudski postupci i pravne i finansijske bitke bile finansijski iscrpljujuće za novinare i medijske kuće. FMHL je zaključio da je broj slučajeva klevete protiv novinara i urednika ostao visok, posebno u slučajevima kada su novinari istraživali kriminal i korupciju. Dostupni podaci pokazuju da su 80 posto slučajeva klevete pokrenuli državni dužnosnici ili političari. BH novinari su upozorili da se povećava broj takozvanih SLAPP tužbi (strateških tužbi protiv javnog djelovanja) te da su enormno visoki zahtjevi za naknadu štete usmjereni na podrivanje finansijske stabilnosti medija.

 

Dužnosnici suočeni s kritikama intenzivirali su praksu nazivanja novinara izdajicama ili etiketiranja kao članova ili povezanih stranaka opozicionih političkih stranaka, koristeći uvrede kako bi ih diskreditirali, takođe piše u izvještaju State Departmenta i dodaje se da su BH novinari primijetili da su rodno utemeljeni napadi i pritisci na novinare porasli od 2019. godine. 

 

Ističe se da je Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) primila 11 žalbi vezanih za govor mržnje, ali nijedan slučaj nije utvrdila kao govor mržnje u elektronskim medijima. Vijeće za štampu u BiH zabilježilo je 297 žalbi vezanih za govor mržnje, a sve su se odnosile na online medije; jednu na članak koji je objavila novinska agencija, a sedam drugih se odnosilo na sadržaje objavljene na društvenim mrežama. Od prijavljenih žalbi, 295 njih se odnosilo na komentare posjetioca web portala. Do septembra je riješeno 136 žalbi.

 

Izvještaj prenosi i da su portali Sejl.org i Bošnjaci.net vodili jednogodišnju kampanju klevetanja medijske radnice i profesorice Univerziteta u Sarajevu Lejle Turčilo, optužujući je za “trovanje bošnjačke djece” i nazivajući je “negatoricom genocida”. Meta sličnih napada bila je i glavna sekretarka BH novinara Borka Rudić. Nacionalistički portali obje su optužili da podržavaju ratne zločince i vrijeđaju poslanika Muhameda. Novinar i televizijski voditelj Nikola Vučić i glavni urednik N1 (povezan s CNN-om) Amir Zukić pretrpjeli su slične napade zbog nastojanja da se pozabave kampanjom klevetanja Turčilo. 

 

Politički i finansijski pritisci na medije su takođe istaknuti u izvještaju te je navedeno da su negativni ekonomski učinci pandemije dodatno narušili finansijsku stabilnost medija u cijeloj zemlji, često ih prisiljavajući da smanje svoje poslovanje.

 

 

Tokom 2021. godine se, prema State Departmentu, povećao broj napada na novinare a tu godinu su obilježili i pokušaji ograničavanja pristupa informacijama u nekoliko područja. Piše i da su ograničenja koja su uvedena tokom pandemije ostala na snazi te je naveden primjer da su pres-konferencije određenih zvaničnika prenosio samo određeni medij bez prisutnih novinara, što je onemogućavalo dodatna pitanja. Spominje se i objavljivanje podataka sa državnog nivoa povezanih s pandemijom te je naglašen primjer javne bolnice odakle su informacije slali i davali samo odabranim medijima. Zabilježeno je i nekoliko slučajeva ograničavanja medija tokom izvještavanja o migrantskoj krizi u BiH te piše da je u januaru grupa domaćih i međunarodnih dopisnika spriječena da snima migrantski kamp Lipa kod Bihaća. 

 

Spomenuti su i sporadični slučajevi sprečavanja novinara tokom snimanja te se navodi novinar O Kanala za koja je istaknuto da je spriječen u snimanju ispred lokalne rafinerije u Brodu. Nakon što je odbio predati snimljeni materijal osiguranju na mjestu događaja policija ga je privela i zaprijetila mu tužbom. I mostarski novinari su u februaru prošle godine podnijeli žalbu FMHL-u jer im je gradska uprava Mostara onemogućila izvještavanje o izboru gradonačelnika grada.

 

Izvještaj napominje i problem pritiska na novinare da cenzurišu svoje izvještavanje te je naveden primjer portala Istraga.ba. Takođe, navedena je i Face TV te je istaknuto da “vladajuća bošnjačka etnonacionalistička Stranka demokratske akcije (SDA) nastavlja vršiti pritisak na njih zbog izvještavanja o slučajevima korupcije povezanim s ovom političkom strankom”. I portal Bljesak.ba je takođe bio pod pritiskom nakon što je prijavio podnošenje kaznene prijave protiv ministra unutrašnjih poslova Hercegovačko-neretvanskog kantona. 

 

Između ostalog, u izvještaju stoji i da su javni emiteri na državnoj (BHRT) i entitetskoj razini (RTV FBiH i RTRS) nastavili sa radom bez stabilnih i održivih prihoda koji bi omogućili nezavisnu uređivačku politiku te je istaknuto da su stoga javni emiteri ostali podložni snažnom pritisku vlade i političkih snaga. 

 

Ističu se i verbalni napadi na novinare te je naveden član Predsjedništva BiH Milorad Dodik za koga u izvještaju piše da je više puta vrijeđao predstavnike medija i analitičare, nazivajući ih “izdajnicima, plaćenicima i neprijateljskim medijima” kada su iznosili činjenice ili mišljenja s kojima se on ne slaže. 

 

Kompletan izvještaj State Departmenta možete pročitati na ovom linku.