Izvještaj dokumentuje pravno i regulatorno okruženje u kojem djeluju novinari i mediji širom svijeta

foto: IFJ

Međunarodna federacija novinara (IFJ) objavila je izvještaj „Hacked Silence: Journalists and Surveillance – Addressing Legal and Regulatory Challenges“ (Hakovana tišina: Novinari i nadzor – odgovor na pravne i regulatorne izazove) u kome je navedeno kako se novinari širom svijeta suočavaju s nadzorom neviđenih razmjera te da svaki tajni upad u sisteme i presretanje podataka pogađaju samu srž demokratije.

Izvještaj autorice Paule Ligia Martins, pravnice specijalizovane za ljudska prava i stručnjakinje za globalne politike, pokazuje da je, kada su novinari izloženi nadzoru, njihova sposobnost obavljanja posla, uključujući zaštitu povjerljivosti izvora, ozbiljno ugrožena.

Spoznaja novinara da su u opasnosti od nadzora, kako je navedeno u izvještaju, ima poguban uticaj na slobodu medija i duboko utiče na njihov privatni život, sigurnost, izvore informacija, te, u konačnici, na pravo javnosti da zna.

Ovu studiju naručio je IFJ kao drugu od dvije planirane studije. Prva, „Global Surveillance of Journalists: A Technical Mapping of Tools, Tactics, and Threats“ (Globalni nadzor novinara: Tehničko mapiranje alata, taktika i prijetnji), objavljena je u aprilu 2026. godine i predstavlja istraživačku studiju o tehnologijama i metodologijama koje se koriste za praćenje, ciljanje i zastrašivanje zaposlenih u medijima širom svijeta. U ovom izvještaju je, kako je naveo IFJ, obrađen sistemski i rasprostranjeni nadzor koji Izrael provodi nad palestinskim novinarima, kao i uticaj nadzora od Rusije i Bjelorusije.

Najnovija studija dokumentuje pravno i regulatorno okruženje u kojem djeluju novinari i mediji te se oslanja na analizu zakona, regulatornih pravila, rezolucija te značajnih sudskih slučajeva i presuda koje su usvojile ključne međuvladine organizacije: Ujedinjene nacije, Evropska unija, Afrička unija i Organizacija američkih država.

Od presretanja komunikacija do korištenja špijunskih softvera

Zasnovana je na studijama slučaja iz deset zemalja: Indije, Pakistana, Kenije, Italije, Srbije, Brazila, Meksika, El Salvadora, Libana i Jordana.

Studije slučaja u novom izvještaju otkrivaju nedostatke i praznine u trenutnim pravnim i regulatornim mehanizmima zaštite slobode medija te prikazuju različite kontekste – od demokratskih država koje eksperimentišu sa „zakonitim presretanjem komunikacija” do autoritarnih režima koji koriste uvozni špijunski softver za gušenje neslaganja i kontrolu medija, čak i izvan vlastitih granica.

Izvještaj također ukazuje na to kako telekomunikacijski operateri i velike platforme doprinose ekosistemima nadzora.

Analiza otkriva obrasce u nastajanju, značajne kontraste i trajne regulatorne praznine u ovim različitim pravnim sistemima, oslanjajući se na ustavne norme, zakonske propise i nedavne slučajeve iz prakse.

Zuliana Lainez, predsjednica IFJ, rekla je da je, kada novinari sumnjaju da bi svaki njihov poziv, poruka ili kretanje mogli biti pod nadzorom, veća vjerovatnoća da će izbjegavati osjetljive istraživačke priče, odustati od izvora informacija ili pribjeći autocenzuri. Ova studija je, kako je dodala, poziv na uzbunu za novinare, medije, građane i vlade.

„Ona jasno pokazuje kako je nadzor nad medijima postao ozbiljna prijetnja sigurnosti novinara širom svijeta. Potreban nam je globalni odgovor kako bismo iskorijenili nadzor nad onima koji rizikuju svoje živote da bi informisali javnost. Hitno su nam potrebni snažniji zakoni koji će jasno definisati koji se alati mogu koristiti, kada i ko ih može koristiti”, izjavila je Lainez.

Izvještaj je dostupan na ovom linku.

Izvor: IFJ

___