Fondacija Mediacentar, zajedno sa JaBiHEU, je objavila novi priručnik za novinare i novinarke s uputstvima i praktičnim savjetima kako prepoznati i prijaviti online nasilje

Online nasilje postaje sve veća prijetnja medijskim slobodama. Ono što karakterizira online nasilje, čineći ga rasprostranjenijim i gotovo neobuzdanim, jesu anonimnost (prikrivenost identiteta preko nicknamea/pseudonima), dostupnost (pristup žrtvi putem interneta u bilo koje vrijeme sa bilo kojeg mjesta), disinhibicija (nedostak suzdržanosti i samokontrole ponašanja koje se vjerovatno ne bi desilo u offline, stvarnom okruženju).

Dostupni podaci govore da su online napadi na novinare sve češći u Bosni i Hercegovini, no čini se da se ne shvataju previše ozbiljno. Zabilježene su prijetnje, uvrede ili omalovažavanja, otvoreno podsticanje na mržnju, a često i pozivi na linč. Tek rijetki napadi se prijave, još rjeđi su oni koji stignu do policijske istrage, a oni koji stignu do tužilaštava i suda skoro su zanemarljivi. Pored toga, u BiH zakonski nije uređen status online medija niti njihove odgovornosti; anonimnost je gotovo u pravilu zagarantirana; postojeće zakonske odredbe o napadima na novinare se moraju “prevoditi“ u online prostor koji ima drugačija pravila funkcioniranja i još uvijek se u procesuiranju doživljava kao bezazlen, pa time i manje bitan.

Zbog svega ovoga nastao je priručnik “Mehanizmi zaštite od online nasilja”, autorica Lejle Gačanice i Marije Arnautović, kao svojevrstan vodič kroz postojeće pravne propise koji mogu pomoći novinarima suočenim s bilo kojim oblikom online nasilja. Priručnik je rađen u sklopu projekta Go Digital Against Harassment kojeg sprovode JaBIHEU i Fondacija Mediacentar, a namijenjen identificiranju vrste online napada te sadrži upute kako se zaštititi i/ili ostvariti svoja prava. Priručnik se sastoji od četiri poglavlja – uvodnog, općeg dijela koji definira bh. pravni okvir o online napadima na novinare; opisa pojedinih online napada; savjeta kako postupiti i šta se može uraditi kako bi se zaštitili; pojmova.

U priručniku su izdvojeni najčešći online napadi na novinare u BiH: kleveta; pritisci; prijetnje; govor mržnje; diskriminacija; drugi oblici napada. Online napadi na novinare se mogu procesuirati kroz nekoliko različitih zakona, sudskih i vansudskih postupaka koji normiraju napade uopćeno (krivični postupak, prekršajni postupak, parnični postupak, specifični postupci u slučaju diskriminacije, žalbe strukovnim udruženjima novinara, besplatna pravna pomoć). U poglavlju 2. se, ispod opisa pojedinih vrsta online napada, nalaze pobrojani načini zaštite, a u poglavlju 3. su detaljno razrađeni praktični načini zaštite s kontaktima i obrascima. U prilozima možete naći forme žalbi, prigovora, prijava, demantija.

Jedan od prvih koraka u borbi protiv online nasilja je podizanje svijesti o ovom problemu. Vjerujemo da će priručnik potaknuti novinare da prijavljuju online napade, čime i sami doprinose podizanju svijesti i sprečavanju online nasilja.

Kompletan priručnik možete pronaći ovdje.

This project is funded by the European Union through the small grants programme “Protecting Media Freedom and Freedom of Expression in the Western Balkans” implemented by the Croatian Journalists’ Association as part of the regional project Western Balkan’s Regional Platform for Advocating Media Freedom and Journalists’ Safety, carried out through partnership of six regional journalists’ associations – Independent Journalists’ Association of Serbia (IJAS), Association of BH Journalists (BHJ), Croatian Journalists’ Association (CJA), Association of Journalists of Kosovo (AJK), Association of Journalists of Macedonia (AJM) and the Trade Union of Media of Montenegro (TUMM).