Medijska i informacijska pismenost nije sastavni dio formalnog obrazovanja u BiH te djeca u učionicama rijetko imaju prilike da se upoznaju sa ulogom medija u društvu i da razgovaraju o medijskim sadržajima. S obzirom na veliki uticaj koji mediji imaju na djecu, veoma ih je važno podstaći da kritički promišljaju o medijskim sadržajima. U tom procesu, jedan od prvih koraka jeste da djeca razumiju koja je uloga medija u društvo, od čega se sastoji vijest i šta novinari rade da bi je napravili, a na kraju i da kritički konzumiraju i kreiraju medijske sadržaje.

Priručnik za novinare iz oblasti medijske i informacijske pismenosti, autora Radmile Rangelov Jusović i Nedima Krajišnika, nudi novinarima ideje i savjete za aktivnosti koje mogu da rade sa djecom u učionici kako bi im približili novinarski poziv i objasnili koja je uloga medija i novinara u društvu. Odabir aktivnosti, kako govore autori, ovisi od raspoloživog vremena, uzrasta djece, njihovog interesovanja,  a svaka od predloženih aktivnosti se može organizovati tako da učenici rade, razgovaraju i/ili rješavaju zadatak u parovima ili malim grupama. Autori također upozoravaju da je potrebno pažljivo biranje primjera tekstova, vijesti i drugih novinarskih uradaka koji moraju biti primjereni dječijem uzrastu i mogućnostima, a da se naročito treba voditi računa o tekstovima koji imaju političku ili vjersku pozadinu.

Neke od aktivnosti koje autori predlažu jesu igre u kojima će razred postati novinarska redakcija, a učenici novinari koji pišu članke i rade intervjue. Ove aktivnosti će podstaći djecu da shvate koje su to obaveze novinara i kakve vještine oni treba da imaju. Zadaci i pitanja koji se mogu postaviti djeci su: Zašto su ti novinari/novinarski poslovi važni? Šta novinari uče na fakultetu i kako se on zove?  Po čemu se razlikuje posao novinara i voditelja u, npr., informativnoj emisiji?

U priručniku se također nalaze savjeti kako djecu učiti da razlikuju činjenice od nečijeg mišljenja ili pretpostavke dok čitaju vijest ili članak i zbog čega je to važno. Pošto su djeca svakodnevno bombardovana mnoštvom informacija, vijesti i videomaterijala, autori govore da je važno da novinari sa starijom djecom otvore i temu lažnih vijesti i netačnih informacija, koje im se plasiraju kao tačne i istinite. Novinari mogu sa djecom razgovarati o tome koje mehanizme trebaju razviti kako bi bili bolji konzumenti i kako ne bi “nasjedali” na netačne i lažne informacije koje mogu, često, proizvesti veliku štetu po određene osobe ili događaje. Kada djeca zajednički dođu do toga da treba provjeravati izvore, autore, potpise, impressum i činjenice, u grupama, na velikim papirima, mogu napraviti “recept” za pametno korištenje medija.

Cijeli priručnik pročitajte ovdje.

Regionalni program “Mediji za građane – građani za medije: Jačanje kapaciteta nevladinih organizacija za razvoj medijske i informacijske pismenosti na Zapadnom Balkanu” uz podršku Europske unije implementiraju partnerske organizacije Mediacentar Sarajevo, Albanski medijski institut, Makedonski institut za medije, Institut za medije Crne Gore, Novosadska novinarska škola, Mirovni Inštitut, SEENPM.