U organizaciji BH fotografa organizovane su radionice na kojim se govorilo o etici rada i etičkim kodeksima, kao i o autorskim pravima u fotožurnalizmu.

foto: BH fotografi/predavač Amel Emrić/detalji sa radionice/predavač Kemal Švrakić

S ciljem dodatne edukacije, motivacije i podrške u razvoju fotografa i fotoreportera iz BiH, Udruženje BH Fotografi je ove sedmice realizovalo dvodnevnu radionicu gdje se govorilo o etici rada i etičkim kodeksima, kao i o autorskim pravima u fotožurnalizmu.

O etici rada i etičkim kodeksima govorili su međunarodno priznati i višestruko nagrađivani fotografi Amel Emrić i Midhat Poturović koji su učesnicima radionice predstavili neke od najznačanijih elemenata iz etike u fotožurnalizmu.

Riječ je o kodeksima zasnovanim na postojećim svjetskim standardima fotožurnalizma, prema kojima bi fotografi i fotožurnalisti, između ostalog, trebali da:

-        istinito, tačno i sveobuhvatno izvještavaju o svojim subjektima;

-        dodaju opise fotografijama;

-        izbjegavaju svaku vrstu manipulacije poput namještanja fotografija;

-        otkrivaju svaku vrstu intervencije/manipulacije u opisima fotografija zbog sprečavanja pogrešnog tumačenja ili obmane javnosti;

-        sve subjekte jednako tretiraju, sa poštovanjem;

-        posebnu pažnju obrate na ugrožene subjekte poput djece ili žrtava zločina/tragedija i slično;

-        poštuju lični prostor subjekata;

-        ne pokušavaju mijenjati ili uticati na tok događaja tokom fotografisanja subjekata.

Amel Emrić tokom radionice o etici

Kada je riječ o obradi fotografija, autori trebaju održavati integritet sadržaja i kontekst fotografija, a prihvatljive su manje intervencije koje uključuju rezanje, zatamnjivanje i posvjetljivanje, pretvaranje u sive tonove (crno-bijele fotografije), kao i prilagođavanje toniranja i boje koje treba ograničiti na one minimalne promjene za jasnu i tačnu reprodukciju koja popravlja autentičnu prirodu fotografije, te retuširanje ili upotreba alata za kloniranje kako bi se uklonili tragovi prašine na senzorima fotoaparata i ogrebotina skeniranih negativa ili pozitiva. 

Promjene u gustini, kontrastu, boji i nivoima zasićenja, kojim se značajno mijenja originalna scena, nisu dozvoljene, a pozadina ne smije biti digitalno zamagljena, eliminisana posvjetljivanjem ili agresivnim toniranjem. Uklanjanje "crvenih očiju" sa fotografija također nije dozvoljeno.

Fotoreporteri bi prema etičkim pravilima trebali još da:

-        budu solidarni prema kolegama koji djeluju u medijima;

-        razmišljaju proaktivno tokom obavljanja svog posla;

-        teže potpunom i neograničenom pristupu temama;

-        traže raznolikost gledišta i pokazuju nepopularne ili nezapažene stavove;

-        izbjegavaju političko, građansko i poslovno angažovanje ili drugo zapošljavanje koje kompromituje ili daje dojam ugrožavanja vlastite novinarske nezavisnosti;

-        nastoje da budu nenametljivi i skromni u obavljanju svojih zadataka;

-        poštuju integritet fotografskog trenutka;

-        prijave svaki slučaj i oblik nasilja, prijetnji ili drugog sličnog neprimjerenog ponašanja;

-        poštuju etničke, kulturne i religijske raznolikosti;

-        izbjegavaju direktne ili indirektne komentare koji osobu stavljaju u neravnopravan položaj ili je diskriminišu po osnovi spola, roda, spolnog identiteta, rodnoga identiteta, rodnoga izražavanja i/ili seksualne orijentacije;

-        razvijaju svijest o ravnopravnosti spolova i poštivanju osobenosti kao integralnog dijela ljudskih prava;

-        pridržavaju se standarda ljudskih prava definisanih u međunarodnim i bosanskohercegovačkim aktima o ljudskim pravima;

-        podijele sa urednikom sve informacije koje imaju, kako bi izbjegli pogrešno tumačenje ili pogrešnu upotrebu fotografija;

-        odaberu medije za publikaciju sa pažnjom kako bi izbjegli bilo kakvu uredničku zloupotrebu.

Predavač Amel Emrić je istakao i da je fotografima i fotožurnalistima zabranjeno plagiranje tuđih ideja, a predstavio je neke slučajeve iz prošlosti koji ukazuju na kršenje etičkih pravila i normi tokom historije. Među tim slučajevima je naveden primjer fotografije na kojoj su origanalno prikazana četiri pripadnika Komunističke partije u Sovjetskom savezu, među kojima je, između ostalih, i Josef Staljin, a sa koje je, intervencijom, naknadno uklonjen Nikola Yezhov za kojeg se navodi da je bio službenik tajne policije koji je nadgledao Staljinove “čistke” nepoželjnih osoba. Obje fotografije i detaljno objašnjenje dostupno je ovdje. Osim toga, Emrić je podsjetio i na slučaj manipulacije kod poznate fotografije lobanje iz pustinje iz 1936., kao i na kontroverznu naslovnicu koju je 1994. objavio, pa kasnije povukao, magazin Time. Poturović je dodao i primjer naslovnice albuma muzičke grupe Scorpions iz 1976. na kojoj je u seksualnom kontekstu prikazano dijete, ukazujući da društvo u to vrijeme nije bilo svjesno u kojem kontekstu se dijete prikazuje, te da takva naslovnica danas vjerovatno ne bi mogla biti ni objavljena ili bi bila izložena velikim kritikama javnosti.

Više detalja o etičkim pravilima i kodeksima, dostupno je i na stranici Udruženja BH Fotografi.

Autorska prava fotografa

O autorskim pravima fotografa u oblasti online i printanih medija, na radionici je govorio pravnik Kemal Švrakić. On je rekao da je napretkom tehnologije došlo do povećanja neovlaštenog korištenja tuđih fotografija što može biti smanjeno u slučaju većeg broja prijava kršenja autorskih prava, zbog čega je neophodno da se fotografi/fotoreporteri, ali i urednici i vlasnici medija, bolje upoznaju sa zakonima kojim su njihova prava zaštićena u BiH.

Dodao je i da samo fizičko lice može biti autor, bez obzira na to čiju opremu koristi, a svim autorima je preporučio da za svaki posao ugovorom (pismeno) preciziraju poslodavcu u koje svrhe, pod kojim okolnostima, gdje i koliko puta njihov rad može biti objavljen ističući kako autor ima pravo da zabrani dalje objavljivanje ili mijenjanje djela, o čemu samostalno odlučuje.

Švrakić je podsjetio i da, u toku radnog odnosa i prvih pet godina po završetku radnog odnosa, poslodavac ima pravo, odnosno dozvolu, da objavljuje djelo autora, kao i da nakon toga, autor ima pravo za to tražiti novčanu naknadu, osim u slučaju drugačijeg dogovora sa poslodavcem.

Dodao je i da su autorska prava zakonski veoma dobro zaštićena u BiH, a neki od zakona koji ta prava štite su Zakon o obligacionim odnosima Federacije BiH (članovi 600. i 686.) i Zakon o autorskim i srodnim pravima BiH (članovi 98.,156. i 158.).

Zakon o autorskim i srodnim pravima BiH uređuje obavezu plaćanja penala do trostrukog iznosa ugovorene naknade (a ako nije ugovoreno, od odgovarajuće uobičajene naknade), što bi trebalo da djeluje dovoljno destimulativno na potencionalne povredioce, odnosno da služi kao prevencija povrede autorskog prava.

Prema Zakonu o prekršajima za povrede autorskog prava su predviđene novčane kazne od jedne do 200 hiljada KM za pravna, odnosno od hiljadu do 20 hiljada KM za fizička lica, a zbog zloupotrebe autorskih prava je, kako je rečeno na radionici, moguća i zatvorska kazna u trajanju od tri do pet godina.

___

Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u Inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.