trgovina ženama

Kako izbjeći profesionalnu katastrofu, tako čestu u izvještavanju o trgovini ženama? Kako ne postati policijski glasnogovornik i ne nauditi žrtvama?
Žrtvu treba razumjeti, ne sažaljevati. Ako bi priča mogla ugroziti žrtvu, obaveza novinara je da takvu priču ne objavi. Ponekad od postupaka novinara doslovno ovisi život te osobe.
Kako se novinarskim greškama uništava priča na temu trgovine ženama, a žrtve nanovo žrtvuju.
Autor predlaže dio mogućih tema u okviru fenomena trgovine ljudima, čak i ako ne postoji povod za priču o konkretnom slučaju.
O etičkim dvojbama s kojima se autor suočio istražujući nestanak petnaestogodišnjakinje i pišući seriju tekstova o njezinoj sudbini.
U tekstu „Kritička analiza diskursa trgovine ženama u štampanim medijima u Republici Makedoniji: Rodna perspektiva”, koji je pripremljen u okviru projekta Rodni stereotipi u medijima: reprezentacija žena u štampanim medijima u Jugoistočnoj Europi, Bobi Badarevski identificira mehanizme i moduse implicitne diskriminatorne prakse diskursa trgovine ženama u štampanim medijima u Makedoniji.
Kada sam ušla u ured koordinatorice organizacije koja pomaže ženama u nevolji prva osoba koja me je pozdravila je bila niska, izuzetno mršava djevojka, kratke muške frizure i bez šminke na licu. Rukuje sa sa mnom, kaže da je porijeklom iz Moldove i da se zove Tatjana. To ime koristi da bi se zaštitila od svojih nekadašnjih "vlasnika" iz razdoblja prostitucije.
Ogroman plakat u centru Brčkog izgleda kao reklama za tržni centar u Kaliforniji.
Gordana je kao i mnogi drugi koji neizravno imaju koristi od prostitucije, jednog od tradicionalnih poslova na tržnici Arizona. Ona je vlasnica restorana, prikladno nazvanog Koridor, i ona ne vidi nikakve žrtve u tom restoranu iako u tom trenutku, hodajući nesigurnim koracima na visokim potpeticama, u restoran ulazi nekoliko prostitutki iz istočne Evrope.
Subscribe to RSS - trgovina ženama