Nacrt zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira ugrožava slobodu govora i osnovna ljudska prava.

foto: Pixabay

Upravni odbor Udruženja BH novinari i Linija za pomoć novinarima pozvali su Ministarstvo unutarnjih poslova Kantona Sarajevo (MUP KS) i ministra Admira Katicu da povuku predloženi Nacrt zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira u Kantonu Sarajevo (KS), budući da predložena zakonska rješenja duboko zadiru u pravo na slobodu izražavanja i mišljenja, kao i ključne vrijednosti slobodnog rada medija i društvenih mreža u demokratskim društvima bez miješanja javne vlasti i neproporcionalnih ograničenja, navodi se u saopštenju Udruženja BH novinari.

Podsjetili su da je u Nacrtu predloženo da prekršaji protiv javnog reda i mira mogu biti počinjeni i putem sredstava javnog informisanja, društvenih mreža ili drugih sličnih sredstava elektronske komunikacije. Ovim odredbama, kako navode, MUP KS proglašava medije i internet „javnim mjestom“ na jednak način kao što je to ulica, park, kafana ili bilo koje drugo mjesto gdje se okupljaju ljudi.

Za Upravni odbor BH novinara posebno je zabrinjavajuće to što MUP KS kao prekršajna djela definiše ozbiljne prijetnje, vrijeđanje osjećaja građana iz mržnje, iznošenje ili prenošenje lažnih vijesti i tvrđenja kojima se onemogućava ili ometa provođenje odluka i mjera nadležnih javnih organa, naveli su u saopštenju.

Naglasili su da je prekršaj širenja lažnih vijesti u demokratskim zemljama propisan isključivo za javne skupove i sve druge događaje na javnim mjestima, dok vijesti objavljene u medijima ili na društvenim mrežama „po prirodi stvari“ ne mogu uzrokovati takve posljedice za javni red i mir.

BH novinari izrazili su bojazan da se, pod krinkom širenja lažnih vijesti i mogućeg izazivanja straha ili panike kod građana, zapravo kriju namjere zakonodavca da medijima i građanima u KS ograniči pravo na slobodu izražavanja, na slobodu kritke i debate o temama od javnog interesa, kao što su odluke i postupci iza kojih stoje sarajevske kantonalne vlasti.

Iz Udruženja očekuju od MUP-a KS da sa dužnom pažnjom razmotri i prihvati primjedbe na sporni Nacrt zakona prije njegovog podnošenja Vladi KS, te u konačnici iz teksta zakona potpuno izostavi medije, društvene mreža i druga sredstva elektronske komunikacije.

Udruženja Umbrella, koje okuplja 13 istraživačkih neprofitnih medija iz Bosne i Hercegovine (BiH), također je uputilo zahtjev MUP-u KS da što prije vrati Nacrt na doradu i da uključi u konsultacije stručnu javnost i zainteresovane strane, kako bi kreirali što kvalitetnije zakonsko rješenje, koje neće ugrožavati slobodu govora. 

Imajući u vidu činjenicu da predviđene kazne za „širenje lažnih vijesti“ mogu ići i do 15.000 za pravna lica i 2.100 KM za odgovorna lica ovaj čin predstavlja ništa drugo do institucionalni pokušaj zastrašivanja medija, jer se izlažu riziku od pokretanja brojnih prekršajnih postupaka, što u konačnici može dovesti do cenzure i autocenzure, naveli su, između ostalog, u saopštenju.

Nacrt, kako navode, otvara mogućnosti za proizvoljno tumačenje pojedinih pojmova, što jasno vodi ka ograničavanju slobode izražavanja, javne riječi, te sužavanje prostora za djelovanje građana, medija, civilnog sektora i kritičko analiziranje rada javnog sektora.

Evidentno je da je i ovaj Zakon, kao i Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske (RS) i Nacrt zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija RS, još jedan od pokušaja vlasti BiH da ograniče slobodu izražavanja i udruživanja, a posebno da ućutkaju slobodne glasove koji konstantno ukazuju na korupciju i druge neregularnosti koje nagrizaju bh. društvo, naveli su iz Udruženja Umbrella.

Iz organizacije Transparency International u BiH (TI BIH) upozorili su da novi Zakon u KS može dovesti do ozbiljnih kršenja ljudskih prava, jer se pod krinkom borbe protiv lažnih vijesti otvara prostor za ograničenje slobode govora i cenzuru. 

TI BiH je uputio komentare na predloženi nacrt ovog zakona, i pozvali MUP KS da ovaj zakon vrati na doradu kako bi se kroz konsultovanje svih zainteresovanih strana izradilo kvalitetnije zakonsko rješenje.

Upozorili su, između ostalog, da postoji opasnost da će policija, koja će dobiti nadležnost da utvrđuje koje vijesti su lažne i “izazivaju paniku među građanima” proizvoljno tumačiti ove odredbe. Kako navode u saopštenju, posebno je sporna odredba koja predviđa kazne za one koji širenjem lažnih vijesti “ometaju sprovođenje odluka i mjera nadležnih organa i institucija koji vrše javna ovlaštenja”, jer u situaciji u kojoj policijski službenici utvrđuju istinitost određenih vijesti i informacija, svaki oblik javne kritike odluka nadležnih organa može potencijalno biti tumačen kao ometanje.

Napomenuli su da opasnost ne prijeti samo medijima nego svim građanima koji bilo koji oblik kritike iznose na društvenim mrežama. 

Evropska komisija je u aprilu 2018. predložila sveevropski pristup za borbu protiv dezinformacija na Internetu koji obuhvata nezavisnu evropsku mrežu za provjeravanje činjenica, poboljšanje medijske pismenosti i  druge mjere borbe protiv zloupotreba online prostora koje idu u pravcu prevencije kroz edukaciju i druge oblike regulacije, a ne prema ograničavanju slobode izražavanja, naveli su u saoštenju. 

___