Trenutno desetak hiljada ljudi u Hrvatskoj plaća „zaključani“ sadržaj u online medijima.

foto: Pixabay

Čitatelji/ce u Hrvatskoj su spremni/e platiti sadržaj koji se odnosi na istraživačko novinarstvo, a ta zemlja je posljednja od članica Evropske unije (EU) po udjelu sadržaja koji se plaća, pokazalo je, između ostalog, istraživanje “Digitalna pretplata – novi smjer za kvalitetno i neovisno novinarstvo” koje je finansiralo Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP), a proveo ga je novinar Jutarnjeg lista Goran Penić. Procjena je da trenutno desetak hiljada ljudi u Hrvatskoj plaća „zaključani“ sadržaj u online medijima.

Cilj projekta je analiza kako je „zaključavanje“ sadržaja uticalo na čitateljske navike, kvalitet u novinarstvu i nezavisnost novinara i izdavača od oglašivača, politike i moćnika, ali i na vrednovanje autorskog rada novinara i doseg do čitatelja, posebno s istraživačkim temama.

U tekstu objavljenom na stranici Hrvatskog društva novinara (HDN) navodi se da na slovačkom tržištu, koje je usporedivo sa Hrvatskom po broju stanovnika, kupovnoj moći i broju medijskih izdanja, medij Dennik N, fokusiran na istraživačke priče i razotkrivanje nepravilnosti kod vladajućih struktura, prikupio je čak 70.000 pretplatnika od 2014. kad je osnovan.

Hrvatske su brojke male i reflektiraju stav publike, no izdavači tvrde da su zadovoljni, s obzirom na veličinu tržišta i na kratko vremensko razdoblje od „zaključavanja“ medijskih sadržaja na internet, dodaje se u tekstu.

Novinar Goran Penić je, kako se navodi, prikupio podatke od svih izdavača koji su uveli naplatu sadržaja (Hanza medija, Styrija i Telegram Media Grupa), te poslao upitnik i Index promociji jer je želio dobiti odgovor zašto oni nisu uveli pretplatu, ali je Index odbio učestvovati u projektu.

U istraživanju se referira i na Reutersove podatke prema kojima je Hrvatska s udjelom od osam posto na posljednjem mjestu između 20 zemalja Evropske unije u kojima čitatelji/ce plaćaju za vijesti. U Švedskoj je udio najveći – 33 posto publike plaća medijski sadržaj, u Finskoj 19 posto, kao i u Belgiji, u Danskoj 18 posto, Nizozemskoj 17 posto, Irskoj 16 posto, i u Njemačkoj 14 posto.

“Iako bi se na prvi pogled moglo reći da su čitatelji spremniji platiti vijesti u bogatijim državama, to ipak nije slučaj, pa tako iznenađuju podaci za Rumunjsku gdje 16 posto ljudi ima pretplatu na medije, dok, primjerice, u Francuskoj tek 11 posto čitatelja plaća vijesti na internetu. Po broju pretplatnika također smo na dnu, što nije ništa neobično budući da smo zadnji i uveli digitalne pretplate”, rekao je autor projekta Goran Penić.

Dodaje da je proces navikavanja čitatelja da kvalitetno novinarstvo nije besplatno dugo trajao i u drugim evropskim zemljama, a u Hrvatskoj će trajati vjerovatno i duže budući da je ta država kasno krenula u taj proces i navikla čitatelje/ce da im je sve dostupno online, besplatno.

“Broj digitalnih pretplatnika hrvatski izdavači smatraju poslovnom tajnom i ne otkrivaju stvarne brojke. Ovisno o izdavaču, kreće se još uvijek u tisućama, a moglo bi se zaključiti da sva četiri izdavača ukupno imaju desetak tisuća pretplatnika. Male su to brojke, ali s obzirom na veličinu tržišta i na kratko vremensko razdoblje, uglavnom su svi izdavači zadovoljni. Retencije su, tvrde, malene, većina godišnjih pretplatnika obnovila je pretplatu, bilježe stalni blagi rast konverzija, a prihodi od tog segmenta, koliko god bili maleni, stabilni su”, ističe autor istraživanja.

Kada je posrijedi ukupna čitanost hrvatskih medija koji su uveli pretplatu, ona se nije značajno mijenjala. Prema Gemiusovu istraživanju, 24 sata, Jutarnji, Večernji i Telegram su i dalje među top 10 news-portala po broju stvarnih korisnika. Prema zadnjim dostupnim podacima za jun 2022., 24 sata, Jutarnji i Večernji su u top pet portala, a Telegram je na 10. mjestu.

Prema Reutersovom istraživanju o digitalnim medijima za 2022., index.hr, koji nema pretplatu, i dalje je najčitaniji online medij, 24sata.hr su na drugom mjestu, a jutarnji.hr je na trećem. Večernji.hr je na sedmom mjestu, a telegram.hr na desetom. Svi mediji, prema Reutersu, zadržali su svoje pozicije u usporedbi s 2021. bez obzira na uvođenje pretplate, uz izuzetak portala telegram.hr koji je s osme pozicije blago pao na desetu.

Prosječna cijena osnovnog mjesečnog paketa u Hrvatskoj iznosi 44 kune, odnosno 5,80 eura, bez akcijskih ponuda. To je standardni paket koji kod čitatelja/pretplatnika zadržava prikaz oglasa. Jutarnji list i Telegram imaju cijenu osnovnog mjesečnog paketa od 49 kuna (6,50 eura), dok 24 sata i Večernji list, kao dio iste medijske kuće, nude mjesečni paket po cijeni od 39 kuna, odnosno 5,20 eura.

Prema istraživanju Reutersovog Instituta prosječna cijena mjesečnog paketa u šest zemalja: Poljskoj, Italiji, Njemačkoj, Francuskoj, Finskoj i Velikoj Britaniji, iznosila je 13,67 eura. Velike su razlike u cijenama: od 7,21 eura u Poljskoj, do 22,26 eura u Velikoj Britaniji. U Italiji prosječni mjesečni paket košta 14,24 eura, u Njemačkoj 17,64 eura, u Francuskoj 13,97 eura, a u Finskoj 15,03 eura. Hrvatska je po cijeni paketa u nižem razredu i ima najnižu cijenu mjesečnog paketa u Evropi. Ipak, u tekstu se podsjeća da lovački Dennik N, koji donosi istraživačke priče, za 4,99 eura nudi paket svojim pretplatnicima na četiri sedmice. To je niža cijena od sva četiri hrvatska izdanja koja nude pretplatu.

Najznačajniji evropski mediji naplaćuju uglavnom mjesečni paket po cijeni od oko 10 eura, kao što su na primjer francuski Le Figaro i Le Monde, španski El Pais i italijanski Corriere della Sera.

Prema anketi International News Media Associationa, The Media Subscription Blueprint, koja je provedena među sudionicima jednog kongresa koji su uveli naplatu sadržaja, za nacionalne medije najveći su “okidači” konverzije čitatelja u digitalne pretplatnike istraživačko novinarstvo, zatim komentari, pa nacionalna politika i zdravlje. Na petom su mjestu komentari poznatog gosta kolumnista, na šestom biznis, a na sedmom znatiželja. Slijedi svjetska politika, crna kronika i teme za poboljšanje života.

“Ovi podaci govore da uredničke politike online izdanja u lovu na clickbaitove serviranjem čitateljima tabloidnih banalnih sadržaja podcjenjuju publiku koja im je voljna platiti. Krajnje je vrijeme da, ako ni zbog čega drugoga, zbog ekonomskih interesa, naprave odmak od „žutila“ prema istraživačkom novinarstvu koje ima dvostruki benefit – i prodaje i društveno je korisno – prokomentirala je rezultate istraživanja predsjednica DZNAP-a Valentina Wiesner.

Izvor: HND, DZNAP