BH novinari predstavili istraživanje 'Sloboda medija u BiH iz perspektive građana/ki'

foto: BH novinari

Povjerenje građana Bosne i Hercegovine u medije i nevladin sektor raste dok građani istovremeno prepoznaju politički uticaj kao najveću prepreku slobodnom radu medija, pokazalo je istraživanje „Sloboda medija u BiH iz perspektive građana/ki“, koje je predstavljeno u Sarajevu povodom Svjetskog dana slobode medija.

Istraživanje su predstavili generalna tajnica Udruženja BH novinari Borka Rudić, profesorica na Burch univerzitetu Lejla Ramić Mesihović i Almedin Šišić, urednik portala Valter.

Istraživanje pokazuje da 74,1 posto građana smatra da političari i političke stranke imaju najveći uticaj na rad medija, dok 66,9 posto vidi političku zavisnost kao ključnu prepreku slobodi medija. Istovremeno, uprkos pritiscima, mediji i dalje uživaju visoko povjerenje građana (70,5 posto), znatno više nego političke stranke i političari.

Nalazi istraživanja ukazuju na izražene razlike u percepciji medijskih sloboda između entiteta, kao i na rastuće nezadovoljstvo radom medija u pojedinim dijelovima zemlje.

Građani kao ključne prepreke slobodi medija navode političku zavisnost, opštu političku klimu i finansijsku nesigurnost medija, dok većina smatra da je sloboda medija u Bosni i Hercegovini prisutna samo djelimično ili uopšte nije prisutna.

Također, istraživanje potvrđuje da su internet i društvene mreže postali dominantni izvori informisanja, dok tradicionalni mediji gube primat, što dodatno mijenja medijski ekosistem i način na koji građani konzumiraju informacije.

“Istraživanje je pokazalo da 94,8 posto građana BiH smatra neopravdanim nasilje nad novinarima, što je za nas izuzetno važan podatak”, rekla je Rudić i dodala da zagovaračke aktivnosti na sprečavanju nasilja nad novinarima imaju efekta.

“Također, građani BiH prepoznaju da se način obraćanja i govor političara prema novinarkama bitno razlikuje od obraćanja i govora muškarcima – novinarima, snimateljima i drugim muškarcima u medijima”, kazala je Rudić, navodeći podatak da 55,8 posto anketiranih smatra da političari – muškarci i druge osobe u javnom prostoru - učestalo krše profesionalna i ljudska prava novinarki.

Komentirajući glavne nalaze istraživanja, Ramić Mesihović je naglasila da je dobra stvar to što građani biraju da vjeruju medijima, te da nalazi istraživanja nisu pesimistični, ali jesu upozoravajući.

“Pomijeranje na digitalni prostor jeste trend koji će se nastaviti, ali će i usporiti. Ovakvi rezultati istraživanja ukazuju na važnost bolje regulacije online prostora, posebno sa razvojem vještačke inteligencije i povećanjem broja sadržaja koji su generisani na taj način”, istakla je Ramić Mesihović.

Šišić je predstavio aktivnosti koalicije protiv SLAPP tužbi. Amandmani radno-konsultativne grupe ove koalicije na Zakon o zaštiti od klevete u Federaciji BiH su nedavno ušli u proceduru Predstavničkog doma Parlamenta FBiH kojima se uvode filteri za rano prepoznavanje SLAPP tužbi.

“Imamo ogromnu ekspanziju SLAPP tužbi u BiH. Prema podacima Evropske komisije, tokom prošle godine je registrovano 35 takvih tužbi, a za prethodnih 10 godina ih je bilo 41”, naglasio je Šišić i podcrtao da cilj takvih tužbi nije presuda, već odustajanje.

U ime Sindikata uposlenika BHRT, prisutnima se obratila i Merima Kurtović – Pašalić, predsjednica Sindikata, koja je ukazala na težak položaj uposlenika javnog servisa u BiH.

“Pored svih problema, sa kojima je javnost jako dobro upoznata, BHRT svojim uposlenicima duguje više od 56 miliona konvertibilnih maraka na ime neuplaćenih poreza i doprinosa u posljednjih 10 godina”, rekla je i dadala da je ovo najteži trenutak za BHRT u krizi koja traje već 20 godina.

Istraživanje je provedeno metodom telefonskog anketiranja (CATI) na reprezentativnom uzorku od 502 ispitanika iz cijele Bosne i Hercegovine, u periodu od 22. marta do 7. aprila 2026. godine. Istraživanje se kontinuirano provodi od 2009. godine a provode ga BH novinari i Fondacija Friedrich Ebert.

Dostupno je na ovom linku.

Izvor: BH novinari

___