Javno targetiranje, diskreditacija i prijetnja po život novinarima u Bosni i Hercegovini ukazuju na kontinuirane pritiske i nedovoljnu institucionalnu zaštitu medijskih profesionalaca.

foto: Jasmin Brutus / Ilustracija

U razmaku od desetak dana desila su se tri napada na medijske profesionalce u Bosni i Hercegovini. Dva su bila pritisci na novinare koji su počinili javni zvaničnici, dok je treći vezan za zvaničnu informaciju od policijskih institucija da je planirano ubistvo novinara.

O planiranoj likvidaciji istraživačkog novinara i urednika portala Istraga Avde Avdića, javnost su obavijestili BH novinari. Povodom ovog događaja, reagovala su i novinarska udruženja iz zemalja Zapadnog Balkana, izražavajući duboku zabrinutost i tražeći hitno uvođenje kontinuiranih mjera zaštite za Avdića.

Avdić u izjavi za Media.ba kaže kako je Uprava policije Kantona Sarajevo poduzela sve potrebne mjere i da mu je Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo pružilo podršku. Također kaže da su zajedno odlučili na koji način će mu pružiti zaštitu. Poručio je i da „nije od onih koji žele hodati s policijskom pratnjom, ali da to ne znači da je bez zaštite“.

Kaže da mu nije bilo svejedno kada mu je policijski službenik saopštio da policija ima informacije da se sprema njegova likvidacija, istaknuvši kako „ne zna da li postoji osoba na svijetu kojoj bi to bilo svejedno“. Ipak, Avdić dodaje: „Ako dopustite da strah nadjača razum, onda ćete sigurno napraviti grešku koja vas može skupo koštati“.

Na naše pitanje da li se osjeća sigurno, Avdić odgovara potvrdno, te dodaje da je siguran u ono što radi.

„I to je najbitnije. A smrt niko od nas neće izbjeći. I na to niko ne može utjecati“, poručuje Avdić.

Vjeruje kako je njegov novinarski rad bio motiv za planiranje njegovog ubistva, budući da se ne bavi drugim poslovima.

Također, u razgovoru za Media.ba kaže i kako ga ovakve informacije motivišu u obavljanju novinarskog posla, jer, kako je naglasio, „to znači da se ovi o kojima piše plaše istine“.

Odličnom je ocijenio reakciju Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, a pohvalio je reakciju i Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske i Tužilaštva Kantona Sarajevo. S druge strane, reakciju Tužilaštva Istočno Sarajevo nazvao je skandaloznom.

„Oni nisu predložili čak ni mjere zabrane za osobe koje su uhapšene sa eksplozivom, drogom i lažnim dokumentima. Ako to nije za pritvor, ne znam šta je“, govori.

I 2024. su također postojale informacije o planiranju njegovog ubistva, a posljednji slučaj je, kako je objasnio Avdić, isti kao te godine.

„Dakle, Dino Muzaferović Cezar je prošle godine pred Sudom u Sloveniji kazao da sam ja glavni krivac što je on u pritvoru i što mu se sudi za ubistvo zaštićenog svjedoka. On mi je nacrtao metu na čelu. A njegova kriminalna grupa je već ubila dva zaštićena svjedoka - jednog u Sloveniji (Satko Kekić) i drugog u Velikoj Kladuši (Eldin Ćerimović)“, kaže Avdić.

Politički pritisci na novinare ne jenjavaju

Međunarodne organizacije za slobodu medija i novinarska udruženja iz Bosne i Hercegovine i regije godinama u izvještajima upozoravaju na političke pritiske na novinare u Bosni i Hercegovini te ističu kako političari dodatno guše medijske slobode. Takođe, u izvještajima se upozorava i na kriminalne grupe koje prijete novinarima u Bosni i Hercegovini. Sudeći prema posljednjim slučajevima koji su se desili, taj trend se nastavlja.

Prošle godine organizacija Mapping Media Freedom je u Bosni i Hercegovini zabilježila 18 slučajeva verbalnih napada, koji su ostali najčešći tip kršenja slobode medija. Sedam od 18 su počinili javni službenici, uglavnom putem diskreditujućih i ponižavajućih izjava.

Takve, ponižavajuće i diskreditujuće izjave, prije desetak dana, uputio je Kemal S. Beganović, savjetnik člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Komšića, dopisniku Federalne televizije iz Washingtona Ivici Puljiću. Prema saopštenju BH novinara, Beganović je Puljiću uputio verbalni napad, klevete i uvrede na društvenoj mreži X. Takvim objavama na račun Puljića Beganović je, kako su istakli BH novinari, targetirao novinara i pokušao urušiti njegov profesionalni i lični integritet.

U informaciji koja je uslijedila tri dana nakon ove objave, BH novinari su upozorili i na to da je zabilježen krajnje neprimjeren i profesionalno neprihvatljiv odnos načelnice Opštine Jezero Snežane Ružičić prema Dejanu Rakiti, novinaru portala Valter i Gerila. Ružičić je na novinarski upit Rakite o geološkim istraživanjima na području te opštine, a koji je upućen Opštini Jezero, odgovor u formi saopštenja za javnost objavila na društvenim mrežama. Tom prilikom je javno podijelila i screenshot e-maila novinara, uključujući njegovu e-mail adresu i druge lične podatke. BH novinari su naglasili da su time prekršeni osnovni standardi zaštite privatnosti i profesionalne komunikacije.

Dejan Rakita je reakciju načelnice Opštine Jezero doživio kao pokušaj skretanja pažnje sa suštine pitanja.

„Umjesto konkretnih odgovora na vrlo precizan novinarski upit, dobili smo javno objavljivanje mog maila i niz kvalifikacija koje više liče na političku odbranu nego na institucionalni odgovor. U tom smislu, teško je ne vidjeti elemente diskreditacije“, rekao je Rakita za Media.ba.

Prema njegovim riječima, jasan je znak da se ulazi u zonu pritiska, a ne komunikacije, kada se novinaru imputiraju motivi, umjesto da se odgovori na pitanja.

„Ipak, takav pristup više govori o onome ko ga koristi nego o mom radu, koji se zasniva na činjenicama, dokumentima i terenskom radu“, naglasio je Rakita.

Nakon ovakvog postupanja načelnice, Rakita kaže kako je bilo komentara po društvenim mrežama od botova, sakrivenih profila, koji su, kako je rekao, u pitanje postavljali njegove motive, a hvalili načelnicu, dodajući da je očito „šta i ko stoji“ iza toga.

Nije imao prijetnje i direktne pritiske, dodaje, ali naglašava da je bila primjetna velika podrška kolega iz cijele Bosne i Hercegovine, što ga je, kako je rekao, pozitivno iznenadilo. Osim novinara, javili su se i aktivisti, ali i mještani Jezera, koji su prepoznali važnost njegove teme o geološkim istraživanjima na području te opštine koja su izazvala zabrinutost lokalnog stanovništva i potrebu da se o njoj govori otvoreno.

„Ta vrsta solidarnosti pokazuje da, uprkos pritiscima, postoji snažna mreža ljudi koji razumiju značaj nezavisnog novinarstva i javnog interesa“, poručio je Rakita.

Važnost solidarnosti među kolegama

Na važnost solidarnosti među novinarima i javnog reagovanja, ukazala je i Milica Samardžić, izvršna direktorica Udruženja Umbrella, organizacije koja okuplja 12 nezavisnih medija u Bosni i Hercegovini. Ističe da je to ključno - i to ne samo kao izraz profesionalne podrške, već i kao oblik kolektivne zaštite.

„Kada novinari i mediji zajedno i jasno stanu u odbranu svojih kolega, šalju poruku da napadi neće proći nezapaženo niti bez odgovora. U kontekstu sve češćih pritisaka, solidarnost postaje jedan od rijetkih mehanizama koji može amortizovati štetu i smanjiti osjećaj izolacije kod napadnutih novinara. Takođe, solidarnost doprinosi i jačanju profesionalne zajednice i podsjeća da se napad na jednog novinara tiče svih aktera medijskog ekosistema“, mišljenja je Samardžić.

Posljednja tri slučaja napada na novinare u Bosni i Hercegovini, prema riječima Samardžić, jasno pokazuju ono na šta stalno upozoravaju medijska i novinarska udruženja, a to je sistemski pritisak na novinare i medijske radnike u Bosni i Hercegovini.

Ističe da posebno zabrinjava činjenica da je u dva od tri slučaja koja su se desila u prethodnih nekoliko dana napadač nosilac javne funkcije ili osoba bliska političkim strukturama, što je, kako je rekla, i do sada veoma često bio slučaj.

„U ovakvim situacijama, kada javni zvaničnici ili njihovi savjetnici koriste govor mržnje, diskreditaciju ili zloupotrebljavaju institucionalnu poziciju za obračun sa novinarima, to šalje opasnu poruku da su napadi na medije legitimni i dozvoljeni. Nažalost, u ovako kreiranom ambijentu, granica između verbalnog nasilja i stvarne fizičke prijetnje postaje sve tanja, a uslovi za rad medijskih djelatnika sve više nesigurniji“, kaže Samardžić za Media.ba.

Ovakvi slučajevi napada, prema riječima Dejana Rakite, možda neće zaustaviti iskusne novinare, ali svakako mogu uticati na one koji tek ulaze u ovaj posao ili rade bez podrške redakcije.

„Kada javni funkcioneri koriste svoj prostor i uticaj da targetiraju novinare, to stvara atmosferu u kojoj se ljudi mogu odlučiti da određene teme jednostavno izbjegnu. Zato je važno o ovome govoriti. Sloboda medija se ne narušava samo kroz direktne zabrane, nego i kroz ovakve prakse koje pokušavaju obeshrabriti i delegitimizovati novinarski rad“, naglasio je Rakita.

Upravo zbog toga, dodao je, važno je da novinari nastave raditi svoj posao, a javnost prepozna zašto je to važno.

Ključne mjere za unapređenje sigurnosti novinara

Nekoliko ključnih koraka za unapređenje sigurnosti novinara postoje, ali se nedovoljno provode. Prije svega, kako je kazala Samardžić, neophodno je da sve prijetnje i napadi na novinare budu pravovremeno i efikasno istraženi, te počinioci adekvatno procesuirani i kažnjeni. Kada su u pitanju slučajevi ozbiljnih prijetnji poput planiranja ubistva, neophodno je i proaktivno djelovanje sigurnosnih agencija.

Ono što bi, prema njenim riječima, smanjilo i preventivno djelovalo kada su u pitanju napadi na novinare i novinarke u Bosni i Hercegovini, jesu jasne i javne sankcije za nosioce javnih funkcija koji targetiraju novinare ili zloupotrebljavaju svoj položaj kako bi se obračunavali sa svakim ko se usudi da postavi pitanje ili kritički analizira njihov rad i djelovanje.

Jedna od mjera bi bila i, kako je dodala, unapređenje pravnog okvira i njegova dosljedna primjena, te jačanje institucionalnih mehanizama za zaštitu novinara, uključujući bolje koordinisane protokole između policije, tužilaštava i drugih nadležnih tijela, ali i kontinuirana edukacija javnih zvaničnika o slobodi izražavanja i ulozi medija u demokratskom društvu, s obzirom na to da se stiče dojam da vrlo često nosioci javnih funkcija i političari imaju pogrešnu percepciju o slobodi izražavanja, medijima i javnom interesu.

Mišljenja je i da apsolutno treba biti više reakcija na napade, jer izostanak pravovremenih i jasnih reakcija dodatno ohrabruje počinioce i normalizuje napade na novinare.

„Reakcije ne smiju biti selektivne niti formalne, već je potrebna dosljedna i principijelna osuda svakog oblika pritiska, bez obzira na to o kojem mediju ili novinaru se radi. Posebno je važno da institucije pokažu nultu toleranciju na ovakve slučajeve, jer tišina ili relativizacija direktno doprinose atmosferi nekažnjivosti“, zaključuje Samardžić.

Članak je finansirala Evropska unija i regionalni projekt „SMART Balkans – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan“ koji implementiraju Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Centar za istraživanje i kreiranje politike (CRPM) i Institut za demokratiju i medijaciju (IDM) kojeg je finansijski podržalo norveško Ministarstvo vanjskih poslova.

___