Malo je vidljivog napretka u oblasti ljudskih prava u Bosni i Hercegovini u 2021. godini, navodi se u novom izvještaju organizacije Human Rights Watch, u kome se ističe kako su javni zvaničnici izazivali ksenofobiju, nisu se uspjeli pozabaviti diskriminacijom, kao i da su vršili pritisak na novinare. Rad na procesuiranju ratnih zločina se usporio, a zaštita žena i LGBT osoba je neadekvatna.

 

 

Prema informacijama Human Rights Watch, koje im je dostavilo Udruženje BH novinari za period od januara do jula 2021. godine, novinarima su upućene 42 prijetnje, od kojih je jedna bila fizički napad. BH novinari su zabilježili nekoliko pritužbi novinara na policiju i službenike u migrantskom kampu Lipa, uključujući prijetnje, nedozvoljeno uskraćivanje pristupa i prisiljavanje novinara na brisanje snimljenog materijala. Uposlenik Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice je disciplinski kažnjen zbog prijetnje novinarki.

 

Istraživanje BH novinara, u kojem je učestvovalo 440 medijskih profesionalaca, pokazalo je da je u posljednje tri godine više od 40 posto ispitanika navelo da su bili izloženi prijetnjama i zastrašivanju, a da su to činili političari i javni funkcioneri.

 

Nakon kleveta predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika koje je iznio na račun novinarke i analitičarke Tanje Topić u maju 2021. godine, diplomate u BiH pozvale su javne zvaničnike da se suzdrže od prijetnji i mizoginih komentara na račun medijskih profesionalaca.

 

BH novinari su zabilježili i povećano rodno zasnovano nasilje nad ženama u medijima, sa 70 prijavljenih incidenata tokom pet godina, uključujući prijetnje smrću, verbalne i fizičke prijetnje, te diskriminaciju na poslu.

 

 

U decembru 2020. godine u Mostaru su održani prvi lokalni izbori u 12 godina. Zbog neslaganja u vezi sa Izbornim zakonom među glavnim etničkim strankama, birači su prije toga posljednji put imali priliku da izaberu gradsku vlast 2008. godine. Dodatna neslaganja između glavnih stranaka značila su da su bila potrebna dva dodatna mjeseca i zajednička intervencija diplomata prije nego što je Gradsko vijeće izabralo novog gradonačelnika.

 

U martu 2021. godine Komitet ministara Vijeća Evrope kritizirao je 11-godišnji neuspjeh političkih lidera u BiH da provedu presudu Evropskog suda za ljudska prava o izmjeni ustava i izbornih zakona kako bi se okončala politička diskriminacija Jevreja, Roma i drugih osoba. 

 

U aprilu je Romski informativni centar Kali Sara izvijestio da su Romi posebno pogođeni tokom pandemije COVID-19 jer oko 35-40 posto nije imalo osiguranje potrebno za pristup zdravstvenoj zaštiti. U školskoj 2020/21. godini Romi, ljudi koji žive u siromaštvu, i djeca sa smetnjama u razvoju naišli su na veće prepreke u pristupu online obrazovanju zbog nedostatka uređaja, pouzdanog interneta i posebne pomoći.

 

U Rezoluciji Evropskog parlamenta iz juna mjeseca pozvala se vlada da usvoji strategiju deinstitucionalizacije za osobe sa invaliditetom i da se osudi zakon koji im omogućava da budu lišeni poslovne sposobnosti ili prava da sami odlučuju.

 

Ustavni sud BiH je u julu utvrdio da je praksa “dvije škole pod jednim krovom” diskriminatorna prema djeci jer fizički razdvaja djecu u školi na osnovu etničke pripadnosti.

 

Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju (OEBS) zabilježila je 98 zločina iz mržnje između januara i augusta 2021. godine, uglavnom na osnovu etničke ili vjerske pripadnosti. Human Rights Watch navodi da je u vrijeme pisanja njihovog izvještaja teksta bilo sedam tekućih suđenja protiv počinilaca.

 

 

Revidirana nacionalna strategija za procesuiranje ratnih zločina usvojena 2020. godine zahtijeva da se najteži ratni zločini procesuiraju do kraja 2023. godine. Međutim, OSCE je 2021. godine dokumentirao pad u broju procesuiranih slučajeva općenito. U prvih šest mjeseci 2021. godine državni tužilac za ratne zločine je optužio samo dvije osobe, od kojih je jedna već bila u zatvoru.

 

Prema podacima OSCE-a, u augustu je pred sudovima u BiH bilo na čekanju 250 predmeta ratnih zločina koji uključuju 502 optužena. Nedostatak spremnosti u regionu da se izruče optuženi za ratne zločine znači da 80 optuženih izvan BiH ne može biti izvedeno pred suđenje.

 

Prema podacima OSCE-a, u prvih šest mjeseci 2021. godine sudovi u BiH donijeli su prvostepene presude u 12 predmeta protiv 22 optužena, od kojih je 14 proglašeno krivim. U istom periodu, pet predmeta protiv 10 okrivljenih okončano je donošenjem pravosnažnih presuda, a 10 oglašenih krivim.

 

Trenutno je 57 neriješenih predmeta protiv 125 optuženih koji uključuju navode o seksualnom nasilju počinjenom u sukobu. U prvih šest mjeseci 2021. godine donesene su prvostepene presude u četiri predmeta protiv osam optuženih, od kojih su tri osuđena, a donesena je jedna pravosnažna presuda sa jednim okrivljenim osuđenim pred Sudom BiH.

 

Bosna i Hercegovina ponovo nije uspjela novčano nadoknaditi štetu ženi silovanoj u ratu prema preporuci UN-ovog Komiteta protiv torture (CAT) 2019. godine.

 

U junu je žalbeno vijeće Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove potvrdilo osudu za genocid iz 2017. i doživotnu kaznu zatvora ratnog vojnog komandanta bosanskih Srba Ratka Mladića.

 

Istog mjeseca, u saopćenju za javnost visokog komesara Ujedinjenih naroda za ljudska prava i specijalnog savjetnika UN-a za prevenciju genocida, specijalni savjetnik je upozorio na sve veće veličanje osuđenih ratnih zločinaca u Bosni i Hercegovini.

 

 

Služba za poslove sa strancima je u periodu od januara do augusta registrovala 10.075 neregularnih dolazaka od kojih je 9.057 osoba izrazilo namjeru da podnese zahtjev za azil, što čini blagi pad u odnosu na isti period 2020. godine.

 

Prema podacima UN-ove Agencije za izbjeglice (UNHCR), u prvoj polovini 2021. godine 67 osoba je podnijelo zahtjeve za azil i izdato je 31 rješenje, od kojih je jedan odobren status izbjeglice, a četiri supsidijarne zaštite. Prosječno vrijeme obrade se gotovo udvostručilo od 2018. godine, sa 223 na 419 dana u 2021. Prema UNHCR-u, to je dovelo do toga da mnogi ljudi napuste proces prije nego što se donese odluka.

 

Pet prihvatnih centara kojima upravlja država uglavnom je pretrpano, a oko 1.500 migranata moralo je biti smješteno negdje drugdje. Nasilni pushbackovi u BiH koje je vršila hrvatska policija pogoršali su lošu situaciju za migrante, koji često zavise od civilnog društva za medicinsku njegu i osnovne potrebe.

 

Neprijateljstvo prema migrantima je bilo pojačano tokom lokalnih izbora kada su pojedini kandidati za gradonačelnike u pograničnim gradovima svoje kampanje bazirali protiv migranata i izbjeglica. Ljudi koji su radili na pitanjima migracija bili su suočeni s napadima i prijetnjama.

 

 

Nakon kritika Delegacije Evropske unije u BiH, entitet Federacija BiH usvojio je nacrt zakona o zaštiti od nasilja u porodici. Nacrt je u vrijeme pisanja izvještaja poslan na 60-dnevnu javnu raspravu.

 

Ombudsmanka Jasminka Džumhur izjavila je u martu 2021. da krivično zakonodavstvo u BiH nije usklađeno sa obavezama u borbi protiv rodno zasnovanog nasilja u Konvenciji o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici, poznatoj kao Istanbulska konvencija, koju je BiH ratifikovala 2013. godine.

 

Evropski parlament je u septembru pozvao bosanske vlasti da usklade i provedu zakonodavstvo u skladu sa Istanbulskom konvencijom. Tijelo nadležno za praćenje poštivanja Istanbulske konvencije posjetilo je BiH u oktobru kako bi ocijenilo njenu implementaciju.

 

 

Istraživanje koje je u junu objavio Sarajevski otvoreni centar, LGBTI i grupa za ženska prava, pokazalo je da se lezbejke, gej, biseksualne, transrodne i interseksualne osobe suočavaju s diskriminacijom u obrazovanju, zapošljavanju i stanovanju. Prema izvještaju Ureda ombudsmana iz maja mjeseca navodi se kako nije bilo mnogo konkretnog napretka u osiguravanju ravnopravnosti osoba u istospolnim partnerstvima.

 

Treća Povorka ponosa u Sarajevu prošla je bez incidenata uprkos anti-LGBT protestu koji se održao istog dana. Lokalna kantonalna vlada je 2021. godine obezbijedila više od 15.000 američkih dolara za osiguranje toga događaja, što je trošak koji su organizatori marša prethodno morali pokriti.

 

U periodu od januara do septembra 2021. godine Sarajevski otvoreni centar zabilježio je sedam incidenata mržnje usmjerenih prema LGBTI osobama, od kojih su dva bila fizička napada.