Primjena Zakona o slobodi pristupa informacijama (ZOSPI) u Bosni i Hercegovini (BiH), izazovi sa kojima se novinari, novinarke, građani i građanke suočavaju u pokušajima da dobiju određene informacije od javnih institucija, te prednosti i mane postojećeg i novog Nacrta Zakona bile su teme edukativnog treninga koji je održan 1. decembra 2022. u Sarajevu u organizaciji Udruženja BH novinari.

 

Transparentnost i slobodan pristup informacijama su zakonski imperativ za sve javne institucije, no u praksi se često dešava da se zahtjev za transparentnošću samo formalno zadovolji, a da sami građani zapravo nemaju nikakve suštinske koristi od toga. Prema riječima novinarke Udruženja BH novinari i istraživačice mreže Safejournalists Maje Radević, jedan od najvećih problema za novinare je postojeći zakonski rok od 15 dana za postupanje po zahtjevima za pristup informacijama.

 

“U savremenom novinarstvu, u kojem je brzina objave informacija postala imperativ, rijetko koji medij može sebi dozvoliti taj luksuz da na neku informaciju čeka po sedam, 10 ili 15 dana. Pored toga, mi i dalje imamo situaciju da mnoge bh. institucije odbijaju zahtjeve za pristup informacijama koji im se šalju e-mailom, već insistiraju na tome da im se zahtjev pošalje poštom i tako i odgovaraju, što dodatno oduzima vrijeme“, rekla je Radević.

 

Pristup informacijama u BiH je izuzetno složen i kompleksan postupak, kaže Harun Išerić, viši asistent na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu dodajući da tako ne bi trebalo biti, posebno kada su u pitanju jednostavne informacije koje bi trebale biti dostupne svima. Išerić je na treningu u organizaciji BH novinara govorio o postupku koji je vodio i brojnim izazovima sa kojima se suočio kako bi ostvario pristup, kako kaže “banalnim” informacijama, koje bi trebale biti objavljene na web stranici MUP-a KS.

 

“Kao pravnik sam pokrenuo proces za pristup informacijama prije godinu i po, i još uvijek nisam dobio te informacije. Mogu samo da zamislim kroz kakve komplikacije prolaze ljudi koji nisu pravnici i koji upućuju ovakve zahtjeve“, naveo je Išerić. On je naglasio da je vrijeme da se lobira za novi zakon na federalnom nivou koji će sadržavati efikasne alate za sankcionisanje onih institucija koje ne postupaju u skladu sa zakonskim odredbama.

 

Tužioci Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo Darko Martinčević i Nermin Keranović govorili su o tome kako novinari mogu pristupiti pristup informacijama iz pravosuđa.

 

„Praksa Kantonalnog tužilaštva je da se novinarskim upitima daje prioritetni značaj i da se odgovori dostave što je prije moguće. U toku jedne godine imamo oko 180-200 novinarskih upita. Faze postupka i anonimizirane optužnice su najčešće informacije koje dostavljamo u skladu sa Zakonom o slobodi pristupa informacijama, dok o drugim informacijama u toku same istrage ne možemo govoriti. Smatram da nije interes javnosti da se objavljuju sve informacije iz istrage, niti je cilj istrage da se javnost obavještava o tome. Također, ukoliko dobijemo klasični novinarski upit, na to će se puno brže odgovoriti nego na zahtjeve o pristupu informacijama“, rekao je Martinčević, koji je i kontakt osoba za novinare i novinarke u Tužilaštvu Kantona Sarajevo (KS).

 

Tužilac Nermin Keranović rekao je da svaku informaciju koju novinari dobiju iz Tužilaštva odobrio tužilac.

 

„Ne postoji nikakva prepreka da novinari iniciraju komunikaciju direktno sa tužiocima putem glasnogovornika tužilaštava. Međutim, smatram da je bolje držati se onoga što je u okvirima sistema, a to je da novinari zvanično pošalju upit Tužilaštvu“, kaže Keranović.

 

Stručni savjetnik Institucije ombudsmena za ljudska prava BiH Budimir Petković podsjetio je da se pravo na pristup informacijama prema međunarodnim konvencijama podvodi pod slobodu izražavanja.

 

„Zakonodavstvo u BiH zasnovano je na principu maksimalnog pristupa informacijama koje su u posjedu javnih organa i njihovog objelodanjivanja. Prepreke u primjeni Zakona su dvostruke prirode – kako one na strani javnih organa, tako i kod podnosilaca zahtjeva. Visok stepen needuciranosti u javnim organima, nedostatak balansa između javnog interesa i zaštite privatnosti, nepoštivanje rokova i nepostojanje svijesti da su javni organi servisi građana su neke od tih prepreka“, naveo je Petković.

 

Rigidno tumačenje zaštite ličnih podataka i komercijalnih interesa su dva najčešća razloga zbog kojih javni organi odbijaju zahtjeve za pristup informacijama, kaže freelance novinarka Selma Učanbarlić.

 

„Novinari bi voljeli da nikada ne moraju koristiti ovaj Zakon. Nažalost, naše institucije nisu proaktivne u dovoljnoj mjeri, čak ni kada je riječ o objavi najosnovnijih informacija o njihovom radu. Zakon vam daje mogućnost da pristupite obimnim setovima podataka, da uđete u arhive sa hiljadama raznih dokumenata, ali i da pristupite onim informacijama za koje institucije ne žele da budu objavljene“, rekla je Učanbarlić.

 

Tokom svog novinarskog rada, kako je kazala Vedrana Faladžić iz Ureda koordinatora za reformu javne uprave, često se susretala sa zatvorenošću institucija, posebno kada je riječ o trošenju budžetskog novca. Dostupnost informacija većinom zavisi od rukovodioca neke institucije, kako je kazala Faladžić.

 

„Svi mi koji radimo u institucijama moramo biti svjesni da ustvari radimo u interesu građana, pa samim tim i novinara i medija“, rekla je ona.

 

O pravnim i drugim uslugama Linije za pomoć novinarima (FMHL), besplatnog pravnog servisa koji djeluje u okviru Udruženja BH novinari, govorile su Borka Rudić, generalna tajnica BH novinara i Ema Habul, koordinatorica FMHL.

 

BH novinari podsjećaju da će Linija za pomoć novinarima u okviru USAID-ovog programa MEA pružati cijeli spektar besplatne pravne pomoći i usluga medijskim akterima kroz pravne savjete i konsultacije, zastupanje novinara/ki pred sudom i drugim institucijama i organima, te raditi monitoring pravnih slučajeva i analizu odluka u skladu sa standardima Evropske unije (EU) o slobodi izražavanja i medijskih sloboda. Kroz ovaj program će, kako dodaju, biti razvijena i jedna nova FMHL usluga – pravna provjera medijskog sadržaja prije njegovog objavljivanja, kako bi se izbjegle potencijalne tužbe za klevetu i/ili drugi oblici institucionalnih postupaka u vezi sa kršenjem slobode medija, prava i sigurnosti novinara/ki.

 

Ovaj trening BH novinara je među prvima u nizu treninga koje će Udruženje i Linija za pomoć novinarima (FMHL) organizovati u naredne četiri godine u okviru USAID-ovog Programa podrške medijima (MEA) u Bosni i Hercegovini. Cilj ovih aktivnosti je, kako se navodi, jačanje pravne zaštite nezavisnih medija i medijskih profesionalaca/ki, kao i unapređenje efikasnosti istraga i sudskih postupaka u vezi sa slobodom medija i sigurnosti novinara/ki.

 

Izvor: BH novinari