Godinu otkako su talibani preuzeli vlast u Afganistanu, međunarodne organizacije koje promovišu zaštitu novinara podsjećaju na teške uslove s kojima su novinari suočavaju u toj zemlji.

 

Prema istraživanju Reportera bez granica (RSF), od 15. augusta 2021. godine, kada su talibani preuzeli vlast, Afganistan je ostao bez 39,59 posto svojih medija i 59,86 posto novinara, posebno novinarki od kojih su tri četvrtine sada nezaposlene. Afganistan je do 15. augusta 2021. imao 547 medija. Godinu kasnije, 219 medija ne radi. Od 11.857 novinara, koliko ih je bilo prije 15. augusta 2021, sada ih je 4.759. Najviše su pogođene novinarke – njih 76,19 posto je ostalo bez posla.

 

“Novinarstvo je desetkovano tokom prošle godine u Afganistanu”, rekao je generalni sekretar RSF-a Christophe Deloire i dodao da su mediji i novinari u toj zemlji podvrgnuti nepravednim propisima koji ograničavaju slobodu medija i otvaraju put represiji i progonu, te da im vlasti moraju omogućiti da nesmetano rade svoj posao.

 

 

Žene su najviše stradale u afganistanskom novinarstvu u protekloj godini i potpuno su nestale iz medija u 11 od 34 afganistanske provincije. Od 2.756 novinarki i medijskih radnica koje su bile zaposlene u Afganistanu prije 15. augusta 2021., samo 656 još uvijek radi. Od toga, 84,6 posto radi u regionu Kabula. Godinu nakon pada Kabula, 76,19 posto novinarki više ne radi u zemlji. Optužbe za “nemoral” ili “ponašanje suprotno društvenim vrijednostima” se naširoko koriste kao izgovor za uznemiravanje novinarki i njihovo slanje kući, piše RSF. Podsjećaju i da su TV voditeljice prisiljene da pokrivaju svoja lica dok su pred kamerama.

 

I novi izvještaj koji je objavila afganistanska podružnica Međunarodne federacije novinara (IFJ) upozorava na teške uslove sa kojima se suočavaju novinarke u Afganistanu, uključujući finansijsku neizvjesnost, nezaposlenost i zabrinutost za sigurnost. Iz ove organizacije su između ostalog podsjetili na istraživanje Deutsche Welle Akademije iz februara 2022. koje je pokazalo da je manje od 12 posto žena koje rade u medijima ostalo zaposleno od augusta 2021.

 

Bibi Khatera Nejat, afganistanska novinarka koja je pobjegla u Pakistan, opisala je uslove koji su je doveli u izgnanstvo.

 

“Radila sam za Radio Hamseda u provinciji Takhar sedam godina“, rekla je ona za RSF. “Naravno da sam u tom periodu, kao i sve novinarke u provinciji, posebno one koje rade na radiju i televiziji, bila izložena maltretiranju. Nekoliko puta su mi čak i prijetili, ali smo se barem mogli oduprijeti. Talibani su 8. augusta 2021. ušli u grad”, ispričala je ona i objasnila kako je sa porodicom pobjegla i potražila utočište u Kabulu, no nakon pada tog grada 15. augusta, više, kako je rekla, nije bilo nade. 

 

“Sada sam u Pakistanu, ali u još težoj ekonomskoj situaciji i bez izlaza. Ambasade ne odgovaraju na naše zahtjeve za vizu. Godinu kasnije, međunarodna zajednica nas je zaboravila”, navodi Nejat.

 

Neke afganistanske novinarke i dalje pružaju otpor u toj zemlji. Među njima je i Meena Habib, direktorica RouidadNewsa, novinske agencije sa sjedištem u Kabulu, koju je osnovala nakon 15. augusta 2021.

 

“Više sam voljela da ostanem u svojoj zemlji i da izvještavam i da branim ono što su žene postigle u proteklih 20 godina“, kazala je za RSF. “Uslovi života i rada novinarki u Afganistanu uvijek su bili teški, ali danas se nalazimo u situaciji bez presedana. One novinarke koje imaju priliku da rade, rade to za bijednu platu. Danas su sva udruženja koja brane novinarska prava u potpunosti sastavljena od muškaraca i rade za muškarce”, navela je.

 

 

Režim je uticao i na muškarce, te tako od 9.101. novinara prije pada Kabula, više od polovine, odnosno 4.962 sada ne radi.

 

Iako su od 15. augusta 2021. osnovana četiri nova medija, Afganistan je izgubio 219 od 547 medija koliko je imao.

 

U nekim provincijama zahtjev da se muzika ili informativni programi zamijene vjerskim sadržajem doveli su do toga da su pojedini mediji prestali sa emitovanjem. Takođe, nova ekonomska ograničenja, kao što je prestanak međunarodnog ili nacionalnog finansiranja i pad prihoda od oglašavanja kao rezultat ekonomske krize, su dovela do prestanka rada nekih medija.

 

RSF u svome izvještaju navodi novi dekret od 22. jula koji je izdao talibanski vrhovni vođa Mullah Haibatullah Akhundzada u kojem se upozorava da su “klevetanje i kritikovanje vladinih zvaničnika bez dokaza” i “širenje lažnih vijesti i glasina” zabranjeni islamom i da oni koji “kleveću vladine službenike” nesvjesno sarađuju s neprijateljima i biće “kažnjeni”. 

 

Novi propisi talibana su, prema pisanju RSF, rezultirali povećanjem cenzure i autocenzure medija i povećanjem proizvoljnih hapšenja novinara. Od 15. augusta 2021. godine, najmanje 80 novinara je pritvoreno. Tri novinara su trenutno u zatvoru u Afganistanu i to zbog ugrožavanja sigurnosti zemlje, prema tvrdnjama talibana. 

 

RSF je od 15. augusta 2021. godine registrovao i najmanje 30 slučajeva novinara koji su tokom svog rada bili žrtve nasilja koje su počinile snage sigurnosti. Zabihullah Mujahid, glasnogovornik talibana, nije odgovorio na pitanja RSF-a, dok su čelnici novih novinarskih organizacija osnovanih pod okriljem talibana naglasili napredak koji su postigli u svojim pregovorima s vladom.

 

Hafizullah Barakzai, čelnik Vijeća novinara u Afganistanu, označio je ekonomiju kao najvažniji problem i rekao kako se broj slučajeva nasilja smanjio u odnosu na protekle godine, uprkos porastu prijetnji tokom prvih mjeseci nakon 15. augusta.

 

Šef Afganistanske medijske organizacije Abouzar Sarem Sarepole istakao je da se brojke hapšenja novinara razlikuju u zavisnosti od organizacije, jer “neki ne navode razlog hapšenja” i smatraju da “pojedini novinari nisu uhapšeni zbog njihovih novinarskih aktivnosti”.

 

Prema RSF-ovom Indeksu slobode medija, Afganistan se 2012. nalazio na 150. mjestu od 179 zemalja. Do 2021. godine popeo se na 122. mjesto od 180 zemalja zahvaljujući dinamičnom medijskom okruženju i usvajanju zakona koji štite novinare, dok je 2022. godine, nakon što je izgubio skoro 40 posto svojih medija i više od polovine novinara, pao na 156. mjesto.

 

 

I iz Komiteta za zaštitu novinara (CPJ) sumirali su godinu nakon što su talibani preuzeli vlast u Afganistanu i zaključili da se afganistanski mediji bore za opstanak. Iz ove američke nevladine organizacije koja promoviše slobodu medija objavili su i preporuke za zaštitu novinara i slobodu medija u Afganistana. Među njima su i one za talibane, ali i upute za svjetske vlade povodom situacije u Afganistanu. Jedna od preporuka svjetskim vladama glasi da novinare iz Afganistana, koji traže hitno preseljenje, prime, kao i da se uvedu hitni programi za izdavanje viza. Takođe ohrabruju i upotrebu ciljanih sankcija kojim bi se, kako piše CPJ, talibanski zvaničnici pozvali na odgovornost zbog kršenja ljudskih prava novinara i medijskih radnika.

 

Izvor: RSF, IFJ, CPJ