Pritisci nisu zbog kojeg novinari odustaju od svog posla, ali izostanak podrške jeste, smatra novinarka Nadina Maličbegović

foto: Emina Hadžić

Sigurnost novinara se ne odnosi samo na fizičku sigurnost, nego i na slobodu od političkih i finansijskih pritisaka, rekao je Rick Holtzapple, šef Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini, otvarajući panel diskusiju „Sigurnost novinara i novinarki u Bosni i Hercegovini“, koja je održana na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.

Prema njegovim riječima, veoma je važno da i država preuzme obavezu poboljšanja sigurnosti novinara, kroz policijske treninge i usavršavanje rada vlasti, a njihova obaveza je i da ne podcjenjuju i ne diskreditiraju rad novinara. Holtzapple smatra da postoji napredak u obezbjeđivanja sigurnosti novinara, ističući uspostavljanje 33 kontakt tačke, iako i dalje postoje mnogi izazovi koji koče otvorenu i slobodnu medijsku okolinu.

Rick Holtzapple, šef Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini

Novinarka Nadina Maličbegović izvještavala je iz Ukrajine, Gaze, okupirane Zapadne obale i Jerusalema. Tokom izvještavanja iz sukobom zahvaćenih područja, kako je rekla, najviše ju je  iznenadila brzina događaja koji se ne mogu istovremeno ispratiti. Izvještavajući iz Gaze, dešavalo se da izraelski doseljenici napadaju kuće, a niko od palestinskih novinara nije žurio da stigne na mjesto događaja. To je bila njihova svakodnevnica, nastavlja Maličbegović, a nemoguće je znati šta će se dogoditi u sljedećem momentu.

„Moje članove ekipe i mene uhapsili su ukrajinski vojnici. Dok su nas vodili negdje, razdvojili su me od kolega držeći pušku uperenu u moj stomak. Bilo mi je čudno zašto su me odvojili od njih. To je prva situacija u kojoj sam bila životno ugrožena. Mislili su da smo ruski špijuni jer smo se našli na mjestu na kojem je Rusija granatirala željeznicu“, rekla je Maličbegović.

Novinarka Sanja Vasković podijelila je nekoliko situacija u kojem je njen rad naišao na pritisak te u kojima je bila napadnuta tokom istraživanja na terenu.

„Dobila sam informaciju od građana o sječi drveća na mjestu gdje se pravi bazen u Istočnom Sarajevu. Naš zadatak je da pitamo ljude ko ste, šta radite i ko vam je to naložio. Tu je bio otac direktora firme i, ujedno, šef gradilišta. Tu je nastao problem jer sam ranije pisala o vezi njihove firme sa vlastima i kako su došli do milionskih prihoda. U tom trenutku sam shvatila da je moje jedino oružje moj telefon“.

Vasković nastavlja da, nakon što je došla policija, nije bila zadovoljna reakcijom institucija te nije stekla utisak da će biti zaštićena. Dodaje da je tužno što živimo u okruženju u kojem ljudi ne smiju reći šta su vidjeli, s obzirom da je 20 ljudi sa gradilišta izjavilo da ništa nisu vidjeli.

Na panelu je istaknuto da je Bosna i Hercegovina zabilježila pad za četiri mjesta na Svjetskom indeksu slobode štampe te da je prisutan pad medijskih sloboda u većini država svijeta, što govori i o brojnosti i učestalosti kršenja medijskih prava.

„Mi masu tih  prijetnji ne objavljujemo jer nema potrebe da mi od sebe pravimo priču, sve dok ne procijenimo da to moramo objaviti javnost, zbog toga što nam treba podrška“, rekla je novinarka Renata Radić-Dragić.

Tačnost i istinitost kao jedina sigurnost novinara

Vasković smatra da solidarnost udruženja i kolega navodi da shvatimo vrijednost onoga što radimo. Dodaje da bismo ispunili želju onima koji stvaraju pritisak, ukoliko bismo prestali pisati  te napominje na važnost tačnosti, istinitosti i provjerenih informacija u tekstovima, jer su ti principi najbolja sigurnost. Slično ističe i Maličbegović, navodeći da je u masi medija pouzdanost jedini alat koji novinar ima.

Panel diskusija održana je u okviru Majskih susreta Odsjeka za komunikologiju/žurnalistiku

Svaki tekst mijenja nešto, poručuje Vasković te se ne slaže sa navodima da novinari ne mogu ništa promijeniti u društvu. Sve panelistice daju prednost mogućnosti poboljšavanja životne okoline, uprkos često ugroženoj sigurnosti i izloženosti mnogim izazovima u svom radu.

„Ne mogu vam opisati sreću koju nosite sa sobom kada osobi kojoj je klizište uništilo kuću, nakon što ste vi napravili priču o tome i objavili, ljudi odluče napraviti novu kuću. Zato bih poručila svima da počeci neće biti jednostavni, ali da su sigurno nešto što vas može voditi dalje kroz život“, Maličbegović.

Iskustva novinarki pokazuju da, iako postoje određeni pomaci na polju institucionalne zaštite novinara, ekonomski i politički pritisci i prijetnje ostaju jedni od najvećih izazova novinarske profesije. Novinarstvo je neizostavni stub demokratskog poretka, zbog čega je neophodno da svaki napad naiđe na adekvatan institucionalni odgovor, koji će biti rezultat umreženosti i angažovanosti sistema.

Panel diskusija održana je u okviru Majskih susreta Odsjeka za komunikologiju/žurnalistiku, a u povodu Svjetskog dana slobode medija. Događaj su organizirali Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu i Misija OSCE-a u BiH.

___