Televizija - važan alat za informisanje, usmjeravanje i oblikovanje javnog mnijenja

foto: Pinho / Unsplash

„Svjetski dan televizije nije toliko proslava samog medija, koliko filozofije koju predstavlja. Televizija je simbol komunikacije i globalizacije u savremenom svijetu koja obrazuje, informiše, zabavlja i utiče na naše odluke i mišljenja“, navodi se na stranici Ujedinjenih nacija (UN).

Svjetski dan televizije, koji se obilježava 21. novembra, Generalna skupština UN-a proglasila je ovaj dan rezolucijom od 17. decembra 1996. godine.

UN je, kako se dodaje, prepoznao televiziju kao faktor sa sve većim uticajem na donošenje odluka, ali i kao ambasadora industrije zabave. 

Podsjeća se da je UN 21. i 22. novembra 1996. godine održao prvi Svjetski televizijski forum, na kojem su se vodeće medijske ličnosti, pod okriljem UN-a, okupile da razgovaraju o rastućem značaju televizije u svijetu koji se mijenja te da razmotre načine za unapređenje međusobne saradnje. Iz tog razloga je, kako se navodi, Generalna skupština odlučila proglasiti 21. novembar Svjetskim danom televizije.

To je uslijedilo kao znak priznanja rastućeg uticaja televizije na proces donošenja odluka. UN naglašava da je televizija time prepoznata kao važan alat za informisanje, usmjeravanje i oblikovanje javnog mnijenja.

Počeci televizije, kako se navodi u tekstu „Kako je televizija krčila svoj put“ novinarke Mediacentra Sarajevo Nejre Hasečić, vezuju se za 1884. godinu kada je njemački izumitelj Paul Nipkow osmislio „električni teleskop“, odnosno Nipkow disk, koji je omogućio prenos slika pomoću rotirajućeg diska.

To je zapravo bio rani oblik mehaničke televizije u crno-bijeloj tehnici, dok je prvi elektronski televizijski sistem, koji se zasniva na korištenju katodnih cijevi za analizu i sintezu slike (u boji), 1927. izumio Amerikanac Philo Farnsworth. Već naredne godine, zabilježeno je i jedno od prvih emitovanja na TV stanici W3XK, koju je kreirao Charles Francis Jenkins.

Televizija u BiH od 1969. godine

Kad je riječ o Bosni i Hercegovini, svoju prvu televizijsku stanicu dobija 1969. godine kada počinje emitovanje programa Televizije Sarajevo. Prije toga, prvi elektronski medij koji je od 1945. postojao u Bosni i Hercegovini bio je Radio Sarajevo. Dolaskom televizije, zajedno su postali dio Radiotelevizije Sarajevo (RTVSa), koja je kao republička televizija bila članica tadašnjeg sistema Jugoslovenske radiotelevizije (JRT). Sjedišta su postojala i u drugim jugoslovenskim republikama - u Beogradu, Zagrebu, Prištini, Novom Sadu, Ljubljani, Skoplju i Titogradu (Podgorici).

Podaci Regulatorne agencije za komunikacije (RAK) od prije tri godine navode da je u Bosni i Hercegovini registrovano ukupno 119 televizijskih stanica, i to tri javna servisa - BHRT, RTVFBiH, RTRS, te 14 javnih i 24 privatne TV stanice koje emituju putem zemaljske radio-difuzije, šest javnih i 60 privatnih TV stanica koje emituju putem drugih elektronskih komunikacijskih mreža, dok 12 TV stanica pruža audiovizuelne medijske usluge na zahtjev.

Medijska i informacijska pismenost, zajednička web stranica RAK-a i UNESCO-a, je povodom Svjetskog dana televizije podsjetila na istraživanje iz 2021. o tome koliko građani Bosne i Hercegovine gledaju i vole televiziju, te je navedeno da danas gotovo da nema domaćinstva u Bosni i Hercegovini (96 posto) koje ne posjeduje TV prijemnik. 

Takođe, prema istom istraživanju, stanovnici Bosne i Hercegovine najčešće koriste aplikacije za slanje poruka/poziva (88 posto) i televiziju (87 posto). Nadalje, televizija predstavlja medij putem kojeg se stanovnici Bosne i Hercegovine najčešće informišu o dešavanjima u zemlji i svijetu (78 posto). Pored toga, stanovnici Bosne i Hercegovine i u svrhe zabave najčešće koriste televiziju (66 posto).

___