Regulisanje vlasništva nad medijima i uspostavljanje mehanizama za transparentno finansiranje medija iz javnih budžeta ključni su za sprječavanje političkog klijentelizma u medijima i očuvanja slobode medija, poručeno je u Sarajevu tokom predstavljanja Indeksa klijentelizma u medijima u zemljama Jugoistočne Evrope.

Udruženje BH Novinari predstavilo je drugo po redu mjerenje koje je istovremeno predstavljeno u šest zemalja (Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Makedonija, Srbija i Rumunija). Iako su sve zemlje dobile negativne ocjene, najbolje pozicionirana država u mjerenju je Hrvatska, a najlošije rangirana je Bosna i Hercegovina.

Kada je u pitanju razvijenost regulatornog i institucionalnog okvira, sprječavanje klijentelističkih praksi, te dostupnost i kvaliteta podataka koji se odnose na medije, Hrvatska ostvaruje prednosti u odnosu na druge zemlje u ovom mjerenju.

Međutim, Indeks klijentelizma u medijima 2015. godini bilježi značajan pad u svim obuhvaćenim zemljama i promjenu pozicije zemalja. Komentarišući  Indeks klijentelizma za 2015. godinu Nermina Mujagić, profesorica Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, kazala je da je to istraživanje odlična osnova za one koje donose odluke ali i za one koji žele drugačije, bolje medijsko okruženje.

„Ovo istraživanje otvara i pitanje uloge države u kontroli medijskog prostora i slobode govora. Opravdano je pitanje gdje su granice te kontrole. Bitno pitanje je vlasništvo nad medijima. Vlasnik diktira medijski sadržaj. Novinari pristaju na teške uslove rada i postaju ovisni. Istraživačko novinarstvo skoro da ne postoji. Zbog toga je neophodna medijska reforma“, kazala je ona.

Marko Divković, predsjednik Udruge/udruženja BH novinari, je rekao da nije iznenađen pozicijom BiH u ovom istraživanju. Dodao je da su u ovakvoj situaciji najugroženiji novinari ali da profesionalni standardi nemaju alternativu.

„Najbitnije za novinara je ostati moralan i ostati profesionalac. To košta ali nije nemoguće“, poručio je Divković.

Svrha Indeksa je uspostavljanje praktičnog alata u odlučivanju, razmišljanju i procjeni stanja u medijima za sve aktere na medijskoj sceni, kao i za donosioce odluka, institucije i parlamente država u regiji. Indeks je pokazao da je klijentelizam i politizacija medija u posmatranim društvima prije pravilo nego izuzetak, te se u svim ovim društvima može govoriti o zarobljenim medijima, odnosno o medijskoj sceni koja je u značajnom dijelu kontrolirana od strane različitih političkih, ekonomskih i financijskih interesnih skupina.