U Hrvatskoj se pokreće Muzej lažnih vijesti

U Hrvatskoj se pokreće Muzej lažnih vijesti

U Hrvatskoj se pokreće Muzej lažnih vijesti

Muzej lažnih vijesti pokreće se s ciljem prepoznavanja i borbe protiv dezinformacija.

foto: pixabay

Početkom oktobra 2020. u Hrvatskoj će biti pokrenut projekat Muzej lažnih vijesti koji je u prvoj fazi zamišljen kao web stranica koje će sadržavati svjedočanstva novinara i znanstvenika, bazu lažnih vijesti, alate za razvoj medijske pismenosti i kritičkog razmišljanja, te služiti za prepoznavanje i borbu protiv "fake newsa", prenosi Hrvatsko novinarsko društvo.

Kako se navodi, osnivač projekta hrvatskog Muzeja lažnih vijesti je postdiplomant doktorskog studija informacijsko-komunikacijskih znanosti na zagrebačkom Filozofskom fakultetu Lordan Prelog, bivši urednik i novinar koji smatra da će Muzej lažnih vijesti dati doprinos u globalnoj borbi protiv dezinformacija za koje je rekao da predstavljaju opasnost za demokratiju i razvoj otvorenih društava.

Kako piše N1 Hrvatska, Prelog smatra da je poticanje na kritičko razmišljanje i medijska pismenost naročito važna za mlade ljude i dodao da, osim institucija, u definisanju "fake newsa" i borbi protiv lažnih vijesti veliku ulogu treba dodijeliti i istaknutim hrvatskim novinarima i medijskim stručnjacima od kojih su neki već najavili saradnju sa Muzejom lažnih vijesti.

Planirana svjedočanstva poznatih novinara, medijskih i komunikoloških stručnjaka samo su dio Muzeja lažnih vijesti, a prema pisanju N1, postoje planovi i za izradu kvizova, online edukacija, ilustriranih prikaza, kao i bazu najpoznatijih lažnih vijesti.

Prelog je dodao i da je Muzej lažnih vijesti nastao kao rezultat višegodišnjeg rada Instituta za nove medije i elektroničku demokraciju (InMed) koji je jedina organizacija iz Hrvatske koja je član jedne od vodećih mreža institucija koje se bave otkrivanjem lažnih vijesti i modelima njihovog širenja, SOMA-e (Social Observatory for Disinformation and Social Media Analysis).

Prelog se dotakao i posljedica infodemije koja je nastala tokom pandemije koronavirusa navodeći neke od najpopularnijih dezinformacija poput one da se “pijenjem većih količina vode možete riješiti infekcije”. Osnivač Muzeja lažnih vijesti rekao da dezinformacije mogu imati konkretne posljedice i naveo da je prema nekim istraživanjima, od posljedica dezinformacija o koronavirusu u svijetu preminulo više od 800 osoba. Istraživanje naučnog časopisa American Journal of Tropical Medicine and Hygiene o uticaju infodemije na zdravlje građana također je pokazalo da su dezinformacije vezane za koronavirus bile moguć uzrok smrti kod najmanje 800 osoba širom svijeta koje su preminule u prva tri mjeseca ove godine.

Iako dezinformacije ostvaruju i mnogostruko veći doseg od 'običnih' vijesti, Prelog smatra da nema brze i učinkovite strategije u borbi protiv fake newsa.

"Nema jednostavnoga rješenja, potrebno je raditi na razvijanju kritičkog razmišljanja građana. Povjerenje u medije i institucije države može se vratiti profesionalnim i prije svega etičnim obavljanjem novinarskog zanata te, naravno, razvojem medijske pismenosti svih slojeva društva", kaže Prelog.

Izvor: HND, N1 Hrvatska

___

Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u Inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.