Urednik Valtera dobio spor po tužbi bivše šefice Uprave za indirektno oporezivanje
Urednik Valtera dobio spor po tužbi bivše šefice Uprave za indirektno oporezivanje
Jelena Majstorović je urednika Almedina Šišića tužila zbog dva teksta objavljena na portalu 'Valter' tokom 2024. godine
foto: Pixabay / Ilustracija
Glavni urednik Valtera Almedin Šišić dobio je, odlukom Okružnog suda u Banjoj Luci, spor za klevetu protiv tužiteljice Jelene Majstorović, suspendovane i bivše šefice Grupe za sprečavanje krijumčarenja u Upravi za indirektno oporezivanje (UIO) BiH.
Time je presuda postala pravosnažna, a urednik Valtera je po drugi put u posljednjih pet godina dobio tužbu protiv Majstorović, što je, kako je ocijenio portal, velika pobjeda istraživačkog novinarstva.
Prema presudi, Okružni sud Banja Luka uvažio je tek žalbu tužiteljice na prvostepenu presudu u pogledu visine troškova, pa će Majstorović organizaciji, odnosno uredniku, umjesto prethodne odluke po kojoj je trebala platiti 3.290,99 konvertibilnih maraka, biti dužna da nadoknadi troškove parničnog postupka u iznosu 2.784,96 konvertibilnih maraka.
Majstorović je u klasičnom SLAPP postupku - tužbe koje se, kako je navedeno na Valteru, pokreću ne da bi se zaštitio nečiji ugled, već da bi se novinari i mediji iscrpili sudskim troškovima, vremenom i neizvjesnošću, te odvratili od daljeg izvještavanja - Šišića tužila zbog dva teksta objavljena tokom 2024. godine.
Prvi, pod naslovom Nakon priča Valtera: Tužilaštvo BiH formiralo predmet o kriminalu bivših i sadašnjih struktura UIO, objavljen je 29. maja, a drugi, Izdašna UIO i tenderski miljenik: Firmi Lukajić Travel za prevoz i utovar robe skoro pola miliona KM, 1. augusta 2024. godine. Za oba teksta tražila je 4.800 konvertibilnih maraka odštete, sa zakonskom zateznom kamatom, zbog navodne povrede ugleda i časti.
Pitanja od javnog interesa
Tužiteljica je u postupku pokušala osporiti i ranije objavljenu veliku istraživačku priču Dossier Valtera: Milioneri u državnim carinama od 29. marta 2024. godine, ali je na pripremnom ročištu zahtjev suzila samo na dva navedena teksta. Sud je pritom konstatovao da bi tužba u pogledu tog teksta ionako bila neblagovremena. Utvrđeno je i da se Majstorović prije podnošenja tužbe nikada nije obratila Valteru sa zahtjevom za ispravak ili demantij, što je sud cijenio kao njen propust da ublaži eventualnu štetu.
U obrazloženju presude sud navodi da se tekstovi Valtera nisu mogli čitati izdvojeno od konteksta u kojem su objavljeni. Taj kontekst je rad državne službenice u jednoj od ključnih institucija u zemlji.
„U konkretnom slučaju, sporno izražavanje nije moguće posmatrati izdvojeno od konteksta u kojem je objavljeno. Ono se odnosi na rad tužiteljice kao službenika Uprave za indirektno oporezivanje BiH, način njenog profesionalnog napredovanja, njeno imovinsko stanje, kao i okolnosti u vezi sa postupanjem u okviru poslova koje je obavljala u UIO. Dakle, riječ je o pitanjima koja se odnose na rad javnog organa i postupanje lica zaposlenog u javnom organu, pa nesumnjivo predstavljaju pitanja od javnog interesa“, piše u presudi.
Sudi joj se i pred Sudom BiH
Sud je posebno cijenio činjenicu da je protiv Majstorović vođena istraga Tužilaštva BiH za udruživanje radi činjenja krivičnih djela i zloupotrebu položaja ili ovlaštenja. Utvrđeno je da joj je bio određen pritvor, a potom mjere zabrane, da je protiv nje pokrenut disciplinski postupak, te da je u međuvremenu podignuta optužnica koju je Sud BiH potvrdio. Trenutno joj se sudi pred Sudom BiH.
Jedan od, kako ističe Valter, najvažnijih dijelova presude odnosi se na način na koji je ovaj portal radio svoj posao. Sud je utvrdio da tekstovi nisu nastali napamet, već na osnovu provjera kod nadležnih institucija i razgovora sa ljudima koji su imali direktna saznanja.
Advokat Njegoš Petrović iz Banje Luke, koji je u ovom postupku, kao i u mnogim drugim prethodnih godina, zastupao urednika Valtera i organizaciju, ističe da je značaj presude širi od samog predmeta.
„Ova presuda potvrđuje standard koji Evropski sud za ljudska prava primjenjuje decenijama: javni službenici moraju trpiti viši stepen kritike od privatnih lica, a novinar koji informacije provjerava kod nadležnih institucija i ima činjeničnu osnovu za svoje zaključke ne može odgovarati za klevetu, čak ni kada je njegovo izvještavanje oštro“, rekao je između ostalog Petrović.
Izvor: Valter
___
Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.




