Na panelu Point konferencije se posebno istakao negativni efekat koji donose velike tehnološke kompanije na medije, uključujući i vidljivost sadržaja od javnog interesa.

foto: Mediacentar Sarajevo

Point konferencija, u organizaciji Udruženja „Zašto ne“, počela je diskusijom o umjetnoj inteligenciji (artificial intelligence, AI) i njenom uticaju na kredibilitet informacija.

Razgovor o AI je nastavljen i na drugom panelu, na kojem je predstavljen priručnik za razvoj politika „Zaštita slobode medija u doba velikih tehnoloških kompanija i AI“, kojeg je razvio OSCE, i na kome se razgovaralo o tome kako preporuke iz priručnika implementirati u regiji.

U priručniku je navedeno kako nekoliko dominantnih digitalnih platformi i kompanija koje razvijaju AI sve više oblikuju način na koji se informacije proizvode, distribuiraju, koriste i ekonomski valorizuju, što predstavlja i krupni izazov za demokratsku ulogu medija i pravo na traženje, primanje i saopštavanje informacija.

Istaknuto je da nije riječ samo o tehnološkim promjenama, već, u krajnjoj liniji, o slobodi informisanja i slobodi izražavanja. Riječ je o pristupu informacijama o tome kako algoritmi oblikuju javni diskurs i o tome da li je novinarstvo u javnom interesu dostupno kao osnova za demokratsko odlučivanje.

Jedno od poglavlja priručnika nudi pregled radnih politika usmjerenih na poboljšanje vidljivosti novinarstva od javnog interesa u digitalnom prostoru. Jedan skup politika za zaštitu slobode medija navodi promovisanje vidljivosti sadržaja koji su usklađeni sa standardima profesionalnog izvještavanja, što može imati pozitivan uticaj na finansijsku održivost medija te time podstaći medije na proizvodnju više kvalitetnih sadržaja, a manje „lakih“ sadržaja koji služe privlačenju pažnje. Takve politike, kako je navedeno u priručniku, bi se mogle provoditi obavezivanjem platformi da medijskim organizacijama ili sadržaju od javnog interesa pruže posebnu zaštitu.

U poglavlju koje se tiče održivosti medija, kao kratkoročne mjere ublažavanja u cilju zaštite održivosti medija, navedeno je da digitalne platforme i pretraživači ostvaruju značajnu vrijednost od medijskog sadržaja, dok istovremeno često uskraćuju ključne podatke o angažmanu korisnika i rezultatima oglašavanja, čime ograničavaju sposobnost medija da razvijaju konkurentne strategije ostvarivanja prihoda.

Negativni efekat koji donose velike tehnološke kompanije na medije

Spomenuta je i Zajednička deklaracija o slobodi medija i demokratiji iz 2023. godine, koju su usvojili mehanizmi za zaštitu slobode izražavanja Ujedinjenih nacija, OSCE-a, Afričke komisije za ljudska prava i prava naroda i Organizacije američkih država. U njoj se naglašava potreba da države podstaknu tehnološke platforme da doprinosu održivosti medija i raznolikom medijskom okruženju, između ostalog i putem protivteže infrastrukturnoj zavisnosti medija. Zajedničkom deklaracijom se također naglašava potreba da tehnološke platforme plate pravičnu naknadu za korištenje i monetizaciju medijskog sadržaja.

Razgovarajući o zaštiti slobode medija u eri koju oblikuje dominacija velikih tehnoloških kompanija i brzi razvoj alata AI, na panelu se posebno istakao negativni efekat koji donose velike tehnološke kompanije na medije, uključujući i vidljivost sadržaja od javnog interesa.

Zahvaljujući svojoj moći da kontrolišu pristup informacijama, velike tehnološke platforme određuju koje će vijesti biti vidljive publici. U tom kontekstu naglašeno je da se redakcije stalno moraju prilagođavati prioritetima koje postavljaju platforme i mijenjati način prezentacije sadržaja. Mnoge redakcije nemaju dovoljno kapaciteta da prate česte promjene algoritama i formata sadržaja, odnosno da se prilagođavaju tome hoće li u određenom trenutku veću vidljivost imati carousel objave, reels sadržaji ili neki drugi format.

Kao problem istaknuto je i uklanjanje sadržaja bez jasnog obrazloženja, pri čemu platforme često ne obavještavaju redakcije zbog čega je sadržaj uklonjen, a mogućnosti žalbe ostaju ograničene. Zbog toga su mediji u velikoj mjeri prepušteni odlukama velikih tehnoloških kompanija, zaključeno je na panelu.

Osim uticaja AI, bilo je govora i o finansijskim teškoćama s kojima se mediji suočavaju te je spomenut model pretplate kao primjer modela finansiranja medija.

Četrnaesto izdanje Point konferencije u Sarajevu, koja je okupila brojne stručnjake, istraživačke novinare, aktiviste i tehnologe iz cijelog svijeta, počelo je 11. i trajat će do 12. juna 2026. Paneli i prezentacije će pored AI, obuhvatiti i teme izbora i medijske pismenosti, ali i izazove s ​​kojima se suočavaju demokratija, mediji i civilno društvo u digitalnom okruženju.

___