Svi računi RTRS-a su blokirani zbog višegodišnjih dugovanja prema BHRT-u, a na Okružnom privrednom sudu u Banjoj Luci traje izvršni postupak

foto: Pixabay / Ilustracija

Vršilac dužnosti generalnog direktora Radiotelevizije Bosne i Hercegovine (BHRT) Belmin Karamehmedović uputio je Uredu visokog predstavnika (OHR) i Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine (VSTV BiH) zahtjev za hitnu i odlučnu reakciju radi zaštite integriteta pravosudnog sistema te lične i profesionalne sigurnosti sudija u entitetu Republika Srpska. Zahtjev je upućen i Sindikatu pravosuđa Republike Srpske.

Iz BHRT-a navode da su svjedoci, kako prenosi N1, „nezapamćene i orkestrirane medijsko-političke kampanje (hajke)“ usmjerene protiv sudija koji postupaju ili tek trebaju donijeti odluke u izvršnim i parničnim predmetima koje BHRT vodi protiv Radio-televizije Republike Srpske (RTRS), radi naplate zakonom definisanog prihoda od RTV takse.

U dopisu se ističe da pravosudni postupci koji se vode pred sudovima u Republici Srpskoj imaju ogroman značaj za opstanak i funkcionisanje BHRT-a kao javnog RTV servisa na nivou države.

„Međutim, posljednjih dana umjesto zakonitog i neometanog vođenja sudskih procesa, sudije se suočavaju sa javnim linčom, političkim etiketiranjem i direktnim prijetnjama zvaničnika i medija pod kontrolom vlasti u RS“, navedeno je u zahtjevu.

BHRT navodi da se u programima RTRS-a sudije koje donose odluke u skladu sa zakonom javno proglašavaju „izdajnicima“, optužuju za rad protiv interesa entiteta te da se na taj način na njih vrši direktan utjecaj sa ciljem donošenja presuda u korist RTRS-a.

Prema navodima iz dopisa, stvara se atmosfera straha i nesigurnosti u kojoj se sudijama onemogućava da slobodno, nepristrano i nezavisno primjenjuju zakone i donose odluke na osnovu dokaza u spisima predmeta.

„Izjave u programima RTRS-a predstavljaju 'crtanje mete na čelo' sudiji. Dovoljno je da jedan od 600 radnika napravi pogrešan potez koji može izazvati ozbiljne posljedice“, navodi se u dopisu BHRT-a.

Podnijeli prigovor i RAK-u

Iz BHRT-a navode da su, iako ne vjeruju u hitnu i posebnu reakciju Regulatorne agencije za komunikacije BiH (RAK BiH), toj instituciji uputili prigovor.

U njemu su, kako se navodi, podsjetili na Kodeks o audiovizuelnim medijskim uslugama i medijskim uslugama radija, kojim je propisano da se u audiovizuelnim medijskim uslugama i medijskim uslugama radija poštuju ljudsko dostojanstvo i osnovna prava drugih.

Kodeksom je, kako podsjećaju iz BHRT-a, propisano i da se neće prenositi jasan i neposredan rizik od uzrokovanja negativnih posljedica koje uključuju, ali se ne ograničavaju na smrt, povrede, štetu nanesenu imovini ili drugu vrstu nasilja, odnosno ometanje policijskih aktivnosti i medicinskih usluga ili aktivnosti drugih službi za održavanje javnog reda i sigurnosti.

Članom 5. Kodeksa propisano je da svi programski sadržaji, a naročito informativno-politički programi i programi o tekućim događajima, trebaju biti pravični, nepristrani i izbalansirani.

„Pravičnost, nepristranost i izbalansiranost postižu se objavljivanjem svih suprotstavljenih stavova, bilo u istom programu ili u nizu drugih programa koji predstavljaju cjelinu u obradi određene tematike“, navodi BHRT.

Posebno ističu član 15. stav 3. Kodeksa, kojim je propisana obaveza pružaoca medijske usluge da tokom trajanja sudskog postupka poštuje pravo na privatnost svih lica uključenih u taj postupak, u bilo kojem svojstvu.

'Narativ podriva ustavni poredak i princip podjele vlasti'

U dopisu se ocjenjuje da ovakav javni narativ direktno podriva ustavni poredak Bosne i Hercegovine i grubo krši principe podjele vlasti, „pretvarajući pravosuđe u metu političkih obračuna“.

BHRT podsjeća da je, prema Aneksu 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, visoki predstavnik konačni autoritet za provođenje civilnih aspekata mirovnog ugovora, što, kako navode, direktno uključuje zaštitu institucija vladavine prava i osiguranje nesmetanog rada pravosuđa od političkih blokada i pritisaka.

Istovremeno, navodi se da prema Zakonu o VSTV-u BiH, Vijeće ima izričitu zakonsku obavezu da osigura nezavisno, nepristrano i profesionalno pravosuđe, dok član 17. Zakona nalaže VSTV-u da interveniše i štiti sudije i tužioce čija je nezavisnost ugrožena političkim ili bilo kojim drugim vanjskim utjecajima.

Zbog ovlasti koje imaju, iz BHRT-a od OHR-a i VSTV-a zahtijevaju da bez odgađanja poduzmu konkretne mjere.

Od VSTV-a traže: da hitno formira radnu grupu ili komisiju koja će ispitati konkretne pritiske na sudije u predmetima između BHRT-a i RTRS-a te im pružiti pravnu, profesionalnu i institucionalnu zaštitu; da VSTV, u saradnji sa nadležnim policijskim tijelima, izvrši procjenu sigurnosti sudija koji postupaju u sporovima između BHRT-a i RTRS-a, kao i njihovih porodica, te da im, po potrebi, dodijeli mjere fizičke zaštite.

Od visokog predstavnika traže da iskoristi svoj autoritet i mandate kako bi sankcionisao političke zvaničnike koji, kako navode iz BHRT-a, direktno krše principe nezavisnosti pravosuđa i javno targetiraju nosioce pravosudnih funkcija.

Od OHR-a i VSTV-a zajedno traže da izdaju „oštra i hitna saopštenja za javnost“ kojima će osuditi političku i medijsku hajku na sudije u Republici Srpskoj i poslati jasnu poruku da je uplitanje u tekuće sudske postupke nedopustivo, a „targetiranje“ sudija krivično djelo.

BHRT: Napadi mogu ugroziti i živote

U zahtjevu se navodi da napadi na sudije koje postupaju u sporovima između BHRT-a i RTRS-a, kojima se daje iznimno veliki medijski prostor, predstavljaju direktan napad na vladavinu prava u Bosni i Hercegovini, ali da mogu dovesti i do ugrožavanja života.

„Aktuelne izjave i tekstovi podstiču javni linč i direktno ugrožavanje sudije i njene porodice zbog čega slučaj treba biti predmet ispitivanja policijskih agencija i tužilaštva“, navodi se u zahtjevu.

Iz BHRT-a ocjenjuju da se neopravdano i agresivno etiketiranje sudija tokom otvorenih postupaka smatra nedozvoljenim pritiskom na nezavisnost pravosuđa i vladavine prava u Bosni i Hercegovini.

„Stoga bi pasivnost VSTV-a, krovnog pravosudnog regulatora i međunarodne zajednice, poslala opasnu poruku, odnosno omogućila bi da politička sila može suspendovati zakonitost i otvorila put ka anarhiji“, upozorava se u dopisu.

Na kraju se od OHR-a, VSTV-a i Sindikata pravosuđa Republike Srpske očekuje hitna reakcija.

'Selektivno predstavljanje sudskih postupaka'

Radiotelevizija Bosne i Hercegovine (BHRT) još jednom je ukazala na pokušaje Radio-televizije Republike Srpske (RTRS) da se „selektivnim predstavljanjem sudskih postupaka i finansijskih odnosa između dva javna emitera obmane javnost i stvori slika da se sudski postupci vode isključivo na štetu RTRS-a“.

RTRS u javnosti ističe pravosnažnu presudu prema kojoj je BHRT dužan RTRS-u isplatiti ukupno više od 17,7 miliona konvertibilnih maraka, objavio je Javni servis Bosne i Hercegovine dodajući da, prema objavljenim detaljima presude, u taj iznos ulaze dugovanja po osnovu korištenja fiksnih radioveza, kamate, obaveze po osnovu raspodjele prihoda od marketinga i sudski troškovi.

„Međutim, RTRS javnosti ne iznosi cijelu istinu, odnosno i pravosnažnu obavezu RTRS-a da BHRT-u isplati 7,8 miliona konvertibilnih maraka, uvećano za pripadajuće kamate, što ukupno iznosi gotovo 15,6 miliona konvertibilnih maraka. Dakle, RTRS selektira informacije i javnosti predstavlja da je dug BHRT-a prema RTRS-u puno veći od onog što BHRT potražuje u izvršnom postupku koji je predmet neviđene kampanje i pritiska na pravosudnu vlast“, navodi BHRT.

Osim toga, nastavljaju dalje, RTRS prešućuje i činjenicu da je u pravosnažnoj sudskoj presudi u vezi s raspodjelom RTV takse, po kojoj se vodi izvršni postupak na računima RTRS-a na iznos od 5,4 miliona konvertibilnih maraka, utvrđena i obaveza BHRT-a da RTRS-u plati 1,4 miliona konvertibilnih maraka na ime troškova prikupljanja RTV takse kao i da je presudom RTRS je već naplatio taj iznos.

„BHRT tu činjenicu ne spori niti je pokušava sakriti. Za BHRT je princip jednostavan: pravosnažne sudske odluke treba poštovati, bez obzira na to u čiju su korist donesene. RTRS-u je prihvatljivo da BHRT, na osnovu sudske odluke, plati troškove prikupljanja RTV takse RTRS-u, ali je neprihvatljivo da BHRT naplati prihod od RTV takse za čije je prikupljanje platio troškove“, ističe Javni servis.

Prema njihovom stajalištu, „posebno je obmanjujuće kada RTRS govori o raspodjeli prihoda od marketinga, a pritom javnosti ne ističe da ni sam nikad nije poštovao zakonsku obavezu uplate prihoda od marketinga na jedinstveni račun“.

Zakon o Javnom radio-televizijskom sistemu BiH propisuje da BHRT-u pripada 50 posto neto prihoda od marketinškog oglašavanja, dok RTRS-u i RTV Federacije BiH pripada po 25 posto, podsjećaju. Zakon također propisuje obavezu uplate neto prihoda od marketinga na jedinstveni račun, bez odgađanja, kao što je slučaj i s RTV taksom.

U tom smislu ističu kako BHRT-u „itekako odgovara“ da se poštuje zakonska obaveza i da 50 posto ukupnog marketinga koji zarade BHRT, RTVFBiH i RTRS bude prebačeno na račune BHRT-a.

Problem nije u zakonu, nego kad se selektivno primjenjuje

„Problem, dakle, nije u zakonu. Problem nastaje onda kada se Zakon selektivno primjenjuje ili kada pojedini javni emiter zadržava sredstva koja je prema Zakonu dužan uplatiti na jedinstveni račun“, navodi BHRT.

Ističu i da je „mantra koju RTRS nameće kao istinu da je Zakon o Javnom radio-televizijskom sistemu BiH nametnuo Visoki predstavnik apsolutno netačna“.

Zakon o Javnom radio-televizijskom sistemu Bosne i Hercegovine, podsjećaju, donijela je i usvojila Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, nakon glasanja u oba doma. „Dakle, riječ je o Zakonu koji je usvojen i glasovima zastupnika i delegata iz Republike Srpske, što se svjesno prešućuje u bezočnoj javnoj kampanji RTRS-a. A obaveze koje iz ovog Zakona proizlaze moraju jednako važiti za sve javne emitere“, smatra BHRT.

Zbog objektivnog i istinitog informiranja javnosti, BHRT poziva RTRS da „prestane sa selektivnim objavljivanjem i da, umjesto političkih kvalifikacija i pokušaja diskreditacije BHRT-a, javnosti predoči cjelovite činjenice o međusobnim potraživanjima i obavezama dva javna emitera“.

„Dok je prethodnih godina RTRS na sudovima u Republici Srpskoj dobijao presude protiv BHRT-a, RTRS se nije oglašavao, nije bilo ni slične kampanje kojoj svjedočimo ovih dana. BHRT i kad je gubio nije se oglašavao niti je utjecao na rad pravosudnih organa, poštovao je odluke sudova u Republici Srpskoj, ali je strpljivom i upornom pravnom borbom uspio osigurati pravdu i poštivanje Zakona. I zbog toga BHRT neće odustati i do kraja će tražiti isključivo primjenu Zakona, i poštovanje načela pravde i pravičnosti i na tom putu se nikad nećemo umoriti“, piše u reakciji.

BHRT će, kako je istaknuto, nastaviti insistirati na punoj primjeni Zakona o Javnom radio-televizijskom sistemu BiH, uključujući urednu uplatu i raspodjelu RTV takse i prihoda od marketinga putem jedinstvenog računa.

'Javnost nije dobila potpunu informaciju o onome šta se događalo'

Takva reakcija uslijedila je nakon što je, iz večeri u večer, javni servis entiteta Republika Srpska objavljivao priloge o sudskom postupku koji traje na Okružnom privrednom sudu u Banjoj Luci, direktno prozivajući sutkinju koja treba donijeti odluku u sporu BHRT-a i RTRS-a.

Javni servis Bosne i Hercegovine (BHRT) ocijenio je to pritiskom na sudsku vlast, ali i „crtanjem mete na čelo sudiji koji treba donijeti odluku“, navodeći kako nakon posljednjeg priloga Radio-televiziji Republike Srpske (RTRS) o izvršnom postupku između dva javna servisa „javnost nije dobila potpunu informaciju o onome šta se događalo na ročištu u Banjoj Luci“.

„Pod pritiskom je sazvano dodatno ročište po prigovoru RTRS-a, što je još jedan pokazatelj pritiska na pravosuđe i demonstriranje političke sile“, objavio je BHRT.

Prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine, svi računi RTRS-a su blokirani. Razlog za to je presuda Okružnog privrednog suda u Banjoj Luci, a zbog višegodišnjih dugovanja prema BHRT-u.

„No, RTRS ne vidi problem u neplaćanju svog duga, već krivca traži u sudiji. Stoga je u entitetu Republika Srpska pokrenut brutalan politički pritisak na pravosuđe i Gordanu Marić, sutkinju Okružnog privrednog suda u Banjoj Luci, jer je odbila prigovor Radio-televizije Republike Srpske na rješenje o blokadi računa u korist Radiotelevizije Bosne i Hercegovine“, naveo je BHRT.

Prema njihovoj objavi, advokat RTRS-a je na ročištu po prigovoru entitetskog javnog servisa na izvršni postupak „dostavio dokaze kojim je tražio da se izvrši obustava izvršnog procesa i sve vrati u pređašnje stanje“.

„Kada smo došli do momenta kada se trebaju organizirati predstavnici RTRS-a, uz veliku podršku vlasti u RS, nemaju nikakvih drugih argumenta nego na ovaj besprizoran način pokušavaju izvršiti pritisak na sudije i na sudstvo koje je do sada korektno uradilo svoj posao, u skladu sa pravom i sa pravdom“, izjavio je Belmin Karamehmedović, v.d. generalnog direktora BHRT-a.

'Crtanje mete na čelo sutkinji'

Iz Javnog servisa Bosne i Hercegovine ističu kako je „prozivanje i crtanje mete na čelo sutkinji koja treba odlučiti po prigovoru RTRS-a na pokrenuti proces izvršenja problem koji treba riješiti VSTV“ [Visoko sudsko i tužilačko vijeće], za koje kažu da „treba stati u zaštitu sudija i omogućiti im da samostalno, na osnovu znanja i savjesti, donose odluke koje su u skladu sa zakonima svih nivoa vlasti Bosne i Hercegovine“.

„Pravo i pravda su apsolutno na strani BHRT-a. Mi svim snagama i na sve moguće načine nećemo dozvoliti da se vrši pritisak na sudstvo. Tražimo od Suda i svih relevantnih institucija da rade samo svoj posao onako kako je to zakonom predviđeno, a također ćemo se suprotstaviti svim pritiscima na sudstvo i sudije pojedinačno“, kazao je Karamehmedović.

BHRT je kontaktirao i Semiru Degirmendžić, novinarku Raporta, koja je rekla kako saznanja njene redakcije „iz samih pravosudnih krugova potvrđuju nezapamćenu torturu kojoj je izložena sutkinja Gordana Marić […] koja je odbila prigovor RTRS-a“.

„U stvari [je] to ročište sazvano pod neviđenim pritiskom koje je potpuno neuobičajeno za ovu fazu izvršnog postupka […] advokati RTRS-a pred sutkinju, umjesto pravnih argumenata, iznijeli [su] zvanične dopise i urgencije političara. Oni su se svi, bez imalo srama, kršeći princip podjele vlasti, stavili u ulogu advokata milionskog dužnika i pozivaju se na neki javni interes kako bi natjerali sud i sutkinju da postupi mimo zakona“, navodi Degirmendžić.

Iako su računi RTRS-a blokirani od 7. jula, na račune BHRT-a, kako navode iz te medijske kuće, „nije uplaćena još nijedna konvertibilna marka, a u entitetu Republika Srpska pokušavaju se pogaziti zakonske obaveze RTRS-a prema BHRT-u pa plasiraju spinove i neistine“. „Političari, koji danas kroz pritisak na pravosuđe brane RTRS, godinama onemogućavaju pomoć BHRT-u“, navode iz javnog servisa.

Blokirani svi računi RTRS-a

Posljednja presuda u kojoj RTRS treba platiti BHRT-u gotovo pet miliona konvertibilnih maraka samo je jedna u nizu presuda za višemilionski dug koji RTRS prema BHRT-u niže deceniju. Zbog toga je, kako ističe BHRT, javni servis stavljen „u tešku financijsku situaciju koja ga je dovela na rub opstanka“.

Raport je početkom jula objavio kako je RTRS-u blokirano svih 15 transakcijskih i deviznih računa otvorenih kod komercijalnih banaka u entitetu Republika Srpska. Računi su Rješenjem Okružnog privrednog suda u Banjoj Luci, na zahtjev BHRT-a.

U svojim prilozima RTRS tvrdi: „Protiv nas se ekspresno rješavaju tužbe podnesene od strane BHRT-a, a naše kupe prašinu u fiokama“. Navode i kako su „radnici na ivici strpljenja, ugroženo je poslovanje, plate i primanja na čekanju i u milosti sudije Okružnog privrednog suda, Gordane Marić, koja je na posljednjem ročištu odbila sve dokaze RTRS-a“.

„Ovo nije medijski pritisak već borba za egzistenciju 603 porodice, što je oko 2.000 ljudi. Bar ste trebali znati da osnovni račun RTRS-a služi za finansiranje osnovnih djelatnosti i isplatu plata radnicima i nije komercijalne prirode, te je samim tim izuzet od blokade i izvršenja“, kažu na RTRS-u.

Sud: Direktan pritisak na sutkinju

Oglasio se i Okružni privredni sud u Banjoj Luci, upućujući apel medijima za poštovanje nezavisnosti rada pravosuđa i suzdržavanja od pritisaka na taj sud u Banjaluci i postupajuću sutkinju Gordanu Marić.

Podsjetili su kako je izvršni sudski postupak pokrenut podnošenjem zakonskog prijedloga za izvršenje, a na osnovu pravosnažne i izvršne sudske odluke – presude. Na osnovu donesenog rješenja o izvršenju, dodaju, nadležni organi (banke) su sproveli mjeru blokade svih transakcijskih računa izvršenika [RTRS] u skladu sa Zakona o izvršnom postupku.

Nakon provedene blokade računa, nastavlja sud, izvršenik je iskoristio zakonsko pravo i uložio prigovor na rješenje o izvršenju. Povodom tog prigovora, postupajući sudija je zakazao i održao ročište na kojem su izneseni stavovi obje strane u postupku, a izvršni postupak se trenutno nalazi u fazi donošenja odluke po uloženom prigovoru.

„Povodom učestalih medijskih natpisa, komentara i priloga u vezi sa izvršnim postupkom koji se vodi pred ovim sudom između tražioca izvršenja i izvršenika, a u cilju zaštite integriteta pravosuđa i vladavine prava, Okružni privredni sud u Banjoj Luci upućuje javni apel svim medijskim kućama, novinarima i široj javnosti“, navode u svom saopštenju. Ističu i kako sud „u potpunosti podržava slobodu izražavanja i pravo javnosti da bude informisana o postupcima od visokog društvenog i ekonomskog značaja“.

„Međutim, izvještavanje koje prelazi granice informisanja te se pretvara u direktno komentarisanje procesnih radnji, propitivanje motiva i prejudiciranje ishoda postupka u kojem još uvijek nije donesena konačna sudska odluka, predstavlja direktan pritisak na rad postupajućeg sudije Gordane Marić“, navodi sud.

„Sudije su dužne da odluke donose isključivo na osnovu Ustava, zakona, činjenica i dokaza koji se nalaze u spisu predmeta, potpuno slobodne od bilo kakvih spoljnih, političkih, ekonomskih ili medijskih uticaja. Pokušaji kreiranja vansudskog pritiska kroz medijske narative ne mogu i neće uticati na zakonitost rada ovog suda“, istaknuto je u saopštenju.

Napominju i da sve stranke u postupku imaju na raspolaganju zakonom predviđene pravne lijekove i institute (prigovore, žalbe i zahtjeve za izuzeće), što je jedini legalan i institucionalan način osporavanja sudskih odluka i radnji.

U tom smislu, pozivaju sve medije da se „u svom radu pridržavaju profesionalnih i etičkih kodeksa, da izvještavaju objektivno i tačno, te da se uzdrže od izjava i komentara koji mogu narušiti autoritet pravosuđa i ugroziti pravo stranaka na nepristrasan i pravičan postupak“.

Izvori: N1, BHRT, Raport, RTRS

___