Kada su online, ljudi sve više vole gledati nego čitati vijesti, često se oslanjajući na širi raspon izvora, objavio je Reuters Institute

Foto: Ilustracija

Dok je Reutersov Digital News Report prošle godine karakterizirala relativna stabilnost mnogih pokazatelja koje prate već više od desetljeća, ovogodišnji podaci ne prate ranije uspostavljene trendove ukazujući na neizvjesnost jer publika širom svijeta reagira s rastućom nelagodom na uzastopne epizode političkih, ekonomskih i tehnoloških turbulencija.

„Vidimo niz reakcija: anksioznost, distanciranje i cinizam, ali i otvorenost prema novim izvorima i formatima te kontinuirano vjerovanje u ono što vijesti u svom najboljem izdanju mogu ponuditi“, navedeno je u Digital News Reportu za 2026. godinu koji je objavio Reuters Institute.

Ističu i kako se unutar ekosistema vijesti pojavljuje očigledni paradoks između ponašanja i stavova. S jedne strane, konzumacija vijesti se kontinuirano mijenja u korist društvenih i video mreža i, u novije vrijeme, umjetne inteligencije. Istovremeno, raste zabrinutost zbog povjerenja u vijesti, dezinformacija i šireg utjecaja spomenutih platformi.

Centralna tema izvještaja ove godine je rastuća „platformizacija“ konzumacije vijesti, jer su po prvi put, društvene i video mreže, u prosjeku na svim obuhvaćenim tržištima, popularnije od televizije, portala i aplikacija za vijesti kao izvora. Sve veći broj ljudi također eksperimentira s AI chatbotovima kao novim načinom pristupa vijestima.

„Kada su online, ljudi sve više vole gledati nego čitati vijesti, često se oslanjajući na širi raspon izvora“, piše u sažetku izvještaju, koji je pripremio Jim Egan.

Palo je i povjerenje u medije i vijesti koje donose – na 37 posto, odnosno najniži nivo otkako se, od 2025. godine, mjeri i taj aspekt. „Dio globalnog pada povjerenja odražava širu zabrinutost izvan novinske industrije – povjerenje u institucije i vođe uveliko opada, a novinarstvo je također često pod direktnim napadom istaknutih političara“, istaknuto je.

Neki dijelovi izvještaja čine se uznemirujućim štivom

Bez obzira na revolucionarne političke, ekonomske i društvene promjene, osnovne vrijednosti vijesti ipak ostaju relevantne, a podrška načelima poput nepristranosti i dalje postoji, čak i ako publika izražava nezadovoljstvo aspektima svog trenutnog iskustva s vijestima.

„Ljudima je i dalje stalo do toga čemu vijesti i novinarstvo teže, kako na nove načine, tako i u nekim tradicionalnim oblicima“, piše u izvještaju.

Neki dijelovi ovogodišnjeg izvještaja čine se uznemirujućim štivom, priznali su autori, ali i dodali kako je „ovo posebno nesigurno vrijeme i za sektor vijesti i za svijet u cjelini“. U tom smislu, ističu i kako nalazi mogu potaknuti pitanja o tome koliko su novinske organizacije krive za ključne trendove ili ih kontroliraju.

„Možda je konstruktivnije priznati anksioznost i zabrinutost koje izražava publika te se fokusirati na to što novinarstvo može učiniti kako bi pomoglo ljudima da protumače što se događa i njegovu relevantnost za njihov svakodnevni život“, zaključeno je u sažetku izvještaja.

Pogoršano stanje slobode medija u regiji

Kad su u pitanju zemlje regije, izvještajem su obuhvaćeni Hrvatska i Srbija. Za Hrvatsku se navodi kako se Direktiva Evropske unije o slobodi medija provodi, u praksi je ta sloboda i dalje ugrožena. Istovremeno, u Srbiji se, prema izvještaju, stanje pogoršalo zbog političke krize.

„Državno vlasništvo nad medijima se povećalo, uz veći financijski i politički utjecaj na tržište, što je, zajedno s konstantnim neprijateljstvom prema nezavisnim medijima, dovelo do ugrožavanja slobode medija i sigurnosti novinara“, piše u izvještaju.

Pozivajući se na Evropsku federaciju novinara (EFJ), upozorava se na neviđen nivo nasilja prema novinarima i navodi kako je to Srbiju „učinilo jednim od najopasnijih mjesta za novinare izvan aktivnih ratnih zona“.

Za Hrvatsku je navedeno kako je „već godinama muči problem skrivenog vlasništva nad medijima“, te je istaknuto kako „među značajnim problemima ostaje nedostatak distribucije novina, nakon što je vodeća kompanija prošle godine prestala distribuciju u svojoj mreži kioska“.

„Sloboda medija u Hrvatskoj je ugrožena, s porastom broja napada na novinare posljednjih godina“, upozoreno je uz podsjećanje kako su Reporteri bez granica utvrdili da su medijske slobode u Hrvatskoj na najnižem nivou od 2014. godine.

Cijeli izvještaj, nastao kroz istraživanje konzumacije vijesti u svijetu i na temelju gotovo 100.000 intervjua, dubinskih razgovora i fokus grupa na 48 različitih tržišta, dostupan je na ovom linku.

___