Još nije poznato da li Dodik ima službu koja prati rad novinara.

foto: Pixabay

Verbalni napadi, targetiranje novinara i medija, a naposljetku i telefonski pozivi političara novinarima, samo su neki od pokazatelja koji oslikavaju atmosferu u kojoj rade novinari u Bosni i Hercegovini (BiH).

Prema posljednjim podacima Udruženja BH novinari do sada, u 2023. godini, broj slučajeva napada i kršenja novinarskih prava i sloboda veći je nego u istom periodu prošle godine, kada je zabilježeno 79 različitih slučajeva. Političari su pronašli još jedan način da naprave nove pritiske.

“Mislite da mi nemamo službu koja vas prati šta radite“, upitao je Milorad Dodik, predsjednik bh. entiteta Republika Srpska (RS) novinarku N1 televizije Snežanu Mitrović nakon davanja izjava za medije sredinom novembra u Banjaluci.

Na taj način ponovo je podgrijao spekulacije da postoji praćenje i prisluškivanje novinara u RS.

Pokrenuti istragu o navodima da se prate novinari

“Kada funkcioner prizna da ima službu koja prati rad novinara, to je vrlo opasno i za mene indikativno. Za mene je to poziv da istražni organi provjere ove navode, kakve to službe prate rad medija i novinara i da li to rade zakonito”, izjavila je Mitrović za N1 TV.

Ko prati novinare i da li ima prisluškivanja koje vode policijske bezbjednosne strukture, još je nepoznato. Do sada se po ovom pitanju oglasilo samo Ministarstvo unutrašnjih poslova RS u saopštenju koje su objavili nakon što su dobili više upita od medija.

“MUP RS i naši pripadnici ne vrše nadzor nad zaposlenim 'TV N1' u BiH, niti su to ikad radili”, naveli su iz MUP-a RS. Postala je redovna praksa u institucijama unutar Vlade RS da izdaju saopštenja nakon više medijskih upita kao neku vrstu “kontrola štete”.

Njihov odgovor nije umirio novinare u RS.

Siniša Vukelić, predsjednik Kluba novinara Banjaluka, rekao je da bi tužilaštvo trebalo da reaguje i da pokrene istragu, da saopšte javnosti da li se prate novinari i mediji, po čijem nalogu i za koje krivično djelo.

“MUP je saopštio da oni novinari ne prate, pa sad imamo drugi problem. Dakle, ako ćemo vjerovati Dodikovoj izjavi, onda to znači da on ima neke vaninstitucionalne snage i tehničke mogućnosti da prati medije, što je kršenje Ustava RS. Ukoliko pak njegova izjava nije tačna i ukoliko je to rekao u afektu, to pokazuje nešto drugo, a to je da iznosi laži i neistine samo kako bi zaprijetio i pokušao da uplaši novinare“, smatra Vukelić.

Prema njegovim riječima, nakon što su vlasti u RS počeli usvajati zakone koji su usko vezani za rad medija i novinara, Dodikova izjava o praćenju rada može samo da podigne nivo autocenzure.

U Udruženju BH novinari najavili su da će zatražiti zvanični odgovor od bezbjednosnih agencija Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) i Obavještajno-sigurnosne agencije BiH (OSA), da li je i na osnovu čijeg zahtjeva ili odluke omogućeno praćenje i prisluškivanja novinara i novinarki N1 televizije ili bilo kojeg drugog medija u BiH.

Predsjednik Udruženja BH novinari Marko Divković ipak je sumnjičav da će dobiti odgovor od ovih agencija, jer, kako kaže, ni u dosadašnjim slučajevima nije bilo uspjeha kada je riječ o prijavama ugrožavanja novinara.

Ubijeđen je da izjava o praćenju novinara nije blef, te da političari koriste i zvanične obavještajne ali i vaninstitucionalne mehanizme za to.

“Nije nikakvo iznenađenje da ljudi tog nivoa, odnosno političke, finansijske i izvršne moći, prate ne samo opozicionare, nego i novinare. Sa današnjom tehnikom to uopšte nije teško, nije čak ni skupo. Vjerujem da on to što kaže, da on to i radi. Nažalost, mi ne možemo dokazati da se to stvarno radi jer on može reći da se sa tim samo šalio, odnosno da nije mislio ozbiljno”, izjavio je Divković za Mediacentar.

Ubijeđen je i da Dodik sa takvom izjavom nije mislio na klasične medijske monitoringe, odnosno izradu press clippinga.

“Mislim da se to radi vrlo praktično i po zadatku, da imaju ljudi koji su zaduženi, te da se određeni novinari i medijske kuće koje se njemu ne dopadaju prate. I mislim da i drugi političari to koriste. Oni su samo malo oprezniji i ne trče sa time u javnost”, dodao je Divković, uz napomenu da je oko 90 posto napada na novinare u BiH djelo političara.

Jedan poziv mijenja sve

Dok se u RS već nekoliko mjeseci održavaju politički skupovi „Granica postoji“, baš u organizaciji Dodikove stranke Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), za ophođenje s medijima mnoge granice su već pređene.

Nekoliko časova nakon izjave o praćenju medija, Dodik je i telefonski pozvao novinarku N1, te je, prema njenim riječima, prijetio i vrijeđao je.

Mitrović je za N1 objavila da je poziv trajao oko jednog minuta, da je sve bilo veoma stresno, te da je predsjednik RS koristio nepristojne riječi i psovke.

Zbog do sad nezabilježenog načina pritiska, bar ne javno poznatog, u kojem jedan od najviših zvaničnika države ili entiteta lično pozove i prijeti novinaru, reagovali su i iz delegacije EU gdje su naveli da je riječ o zabrinjavajućem trendu.

Ovo nije jedini napad na pomenutu novinarku od istog političara. U proteklih nekoliko godina Mitrović je više puta bila na meti Dodikovih verbalnih napada, kao i Televizija N1, za koju radi.

Među žrtvama Dodikovih verbalnih napada uz novinare N1 televizije, najčešće se nalaze i novinari Televizije BN.

Na konferenciji za medije prije nepuna dva mjeseca Dodik se obrušio, ne prvi put, i na novinarku ove medijske kuće Tijanu Milinković, govoreći joj da je bezobrazna i da je jedva trpi.

Prema njenim riječima, nakon svega se ne osjeća bezbjedno, ni kod kuće, ali ni u javnosti.

“Svaki put kada se nešto tako desi, kad dođem kući, zaključavam se i ne spavam dobro narednih noći. S obzirom da mi muž radi do kasno naveče, a sama sam sa dvoje male djece, situacija uopšte nije prijatna. Neće niko od zvaničnika fizički nasrnuti na novinara. To su uglavnom verbalni napadi i prijetnje, ali problem dolazi kada to izađe na ulicu. Ja sam imala situacije kada dođem u market ili na ulici da me ljudi prepoznaju i dobacuju“, kaže Milinković za Mediacentar.

Dodaje i da ne postoji neki jači pravni ili drugi mehanizam koji bi mogao da zaštiti novinare kada se nađu u takvim situacijama, osim podrške medijskih kuća u kojim rade.

Razjedinjena novinarska zajednica ne zna na koji način se može reagovati kada je riječ o ovakvim vrstama obračuna visokih zvaničnika

“Najbolje rješenje bi bilo da se bojkotuju pres-konferencije tih predstavnika institucija. Mislim da bi ih to najviše pogodilo, jer dok god ih mi prenosimo i dok god su oni te osobe kao neke zvijezde realityja, onda će oni to da rade. Mislim da bi bojkot bio najbolje rješenje, ali to zvuči utopijski jer postoje mediji pod velikom političkom kontrolom, a koji ne smiju bojkotovati“, kaže Milinković.

I Siniša Vukelić, kojeg su također politički predstavnici više puta targetirali, smatra da bojkot ne bi uspio zbog odnosa između medijskih kuća i političkih elita, te da je jedino rješenje raditi svoj posao na najbolji mogući način. Dodaje i da bi eventualni bojkot doveo do jednostranog izvještavanja - izvještavali bi samo oni koji su povezani sa određenom političkom strankom. 

Atmosfera linča kojoj su novinari izloženi, posebno u posljednjih godinu dana, doveli su do toga da više od 70 posto građana u RS smatra da je opravdano udariti novinare, napominje on.

“Dodik je spreman da targetira pojedince, pojedine novinare i medije i tako pošalje poruku javnosti da su to neprijatelji RS, a ujedno pošalje poruku svojim pristalicama, članovima stranke i koalicije da se isto tako trebaju ponašati prema tim medijima i novinarima. I to je stavljanje mete na čelo, zato što predsjednik RS s vrha šalje takvu poruku“, kaže Vukelić.

Međunarodne novinarske organizacije osuđuje napade

Zbog targetiranja novinara reagovala su i brojna međunarodna novinarska udruženja, koja su nakon posljednjih incidenata tražila izvinjenje od Dodika.

Međunarodni institut za štampu (IPI) objavio je zajedničko saopštenje organizacija u okviru mehanizma Media Freedom Rapid Response (MFRR) koje osuđuju “uvredljivo i prijeteće” ponašanje predsjednika bh. entiteta prema novinarki Snežani Mitrović i N1 televiziji, te ga poziva da se “javno izvini i prekine sve zastrašujuće postupke prema svim medijima”. U saopštenju ovih organizacija dodaje se da se ponašanje nekažnjeno nastavlja godinama.

Izvinjenje od Dodika nije došlo kao ni objašnjenje šta podrazumijevaju njegove riječi da ima službu koja prati rad medija. Nisu se oglasile SIPA i OSA. U međuvremenu, mediji su izvijestili da je do sada Okružnom javnom tužilaštvu u Banjaluci podneseno više od dvadeset prijava za krivično djelo kleveta.