Kako se finansiraju lokalni javni mediji i koliko zavise od lokalnih vlasti najbolje pokazuje slučaj zeničke radiotelevizije.

foto: Zenica.ba/Nermin Smajić

Da finansijska održivost javnih emitera u potpunosti zavisi od lokalnih vlasti dokazuju i nedavne tenzije između RTV Zenica i gradonačelnika Fuada Kasumovića. Tri mjeseca toj radioteleviziji nisu bila doznačena redovna izdvajanja iz gradskog budžeta jer se gradonačelnik nije slagao s odlukom Nadzornog odbora koji je na rukovodeću poziciju ponovo izabrao novinarku i urednicu Dženanu Sivac.

“Ne postoji zakon koji će me natjerati da uplatim novac. Da li je normalno da u Nadzornom odboru koji bira direktora dva člana su vjerski službenici, jedan od njih po meni i radikalan?” rekao je Kasumović na sjednici Gradskog vijeća na kojoj je trebalo usvojiti budžet. Prijedlog budžeta za 2017. godinu je povukao s dnevnog reda sjednice, da bi ga nakon što je istekao period privremenog finansiranja 31. marta, sam s manjim izmjenama proglasio operativnim. U njemu je godišnji iznos za RTV Zenica manji za 48.000 maraka što je značajna cifra s obzirom na male prihode radiotelevizije.

Ovogodišnje finansiranje RTV Zenica samo je primjer kako nepostojanje jasnih mehanizama i kriterija otvara prostor za finansijske i političke pritiske i donošenje arbitrarnih odluka o dodjeli sredstava.

Zenica danas

U Bosni i Hercegovini postoji značajan broj lokalnih javnih emitera koji nikad nisu privatizirani, a koji se finansiraju skoro u potpunosti ili djelomično iz kantonalnih, općinskih i gradskih budžeta. Jedan od njih je i RTV Zenica – osnovana 1995. godine kada su i mnoge druge zajednice dobile mogućnost da lokalne vijesti pored radija počnu pratiti i preko malih ekrana.

Od osnivanja do danas finansijsko pitanje RTV Zenica nikad nije riješeno. Politika sektora emitovanja u Bosni i Hercegovini iz 2007. koje je usvojilo Vijeće ministara BiH nije potakla njenog osnivača, skupštinu grada, da utvrdi efikasne i sprovodive modele privatizacije, a propali su i pokušaji da se taj gradski medij “prebaci” na kantonalni nivo. On je danas, kao i prije dvadeset i dvije godine, u većinskom vlasništvu Grada (prije 2014. Općine), dok njegov manji dio od oko trideset posto pripada malim dioničarima, radnicima koji su pravo na dio Radija Zenica stekli prije rata, tokom procesa dokapitalizacije, ili Markovićeve privatizacije.

Grad Zenica je i vlasnik prostorija i opreme RTV Zenica za koju se također izdvajaju sredstva na godišnjem nivou – 20.000 maraka za razvoj emisionih sistema – iznos koji je u poređenju s kantonalnim televizijama relativno niži. Nalazi se na dvije različite lokacije u gradu, a plan Strategije razvoja grada da se izgradi RTV Dom i dalje stoji samo na papiru.

Danas RTV Zenica, kao i većina drugih javnih emitera u Bosni i Hercegovini, jedva preživljava. Da bi zadržala dozvolu za emitovanje, mora zadovoljiti kriterije Regulatorne agencije za komunikacije koji nalažu da četrdeset posto od ukupnog sedmičnog sadržaja javnih medija čine obrazovni i informativni programi, a zbog svog skromnog kapaciteta teško privlači oglašivače koji radije biraju veće emitere, privatne komercijalne televizije ili odlučuju svoje proizvode reklamirati na televizijama susjednih zemalja preko kojih lako dosežu i do bh. publike.

Kolika je gledanost zeničke televizije nije moguće utvrditi - male lokalne stanice nemaju sredstva koja bi izdvojili za mjerenje gledanosti koju vrši Audience Measurement, jedina ovlaštena agencija u BiH, koja pritom svoj posao nije propisno obavljala pa ju je i kaznilo Konkurencijsko vijeće BiH.

Pretpostavka jeste da je nagledanija emisija ona u sedam, kada su na programu lokalne vijesti Zenica danas, jer su minuti prije te emisije najzanimljiviji lokalnim oglašivačima. Pored toga, ne postoje smjernice koje javni lokalni emiteri moraju ispuniti da bi zadovoljili interes lokalnih zajednica i time opravdali potrošnju javnog novca.

RTV Zenica prati vijesti iz grada i Zeničko-dobojskog kantona, snima uživo sjednice Gradskog vijeća, a građani mogu preko nje objaviti i smrtovnice svojih najbližih – što također predstavlja dio njenih prihoda.

Budžetski rezovi i arbitrarne političke odluke

Prodaja reklamnog prostora, međutim, nije dovoljna za finansijsku održivost javnih medija, te oni ovise od sredstava koje im dodijele vlasti.

“U budžetu grada, ranije opštine, svake godine se planiraju sredstva kao podrška radu da bi uspješno ostvarili funkciju informisanja građana. Ta sredstva nisu cjelokupna, oni ne mogu s tim sredstvima ostvarivati sve funkcije, ne mogu se isplaćivati ukupne plate i pokriti materijalni troškovi”, govori sada već bivši šef Službe za društvene djelatnosti i socijalnu zaštitu Grada Zenice, Zijad Sofić.

Prošle godine ta sredstva, koja se izdvajaju pod stavkom “finansiranje dijela proizvodnje i emitovanja programa”, iznosila su 380.000 maraka, a što čini, prema izjavama direktorice Dženane Sivac, četrdeset posto od ukupnih prihoda.

“Mi nikada unaprijed ne znamo koliki će budžet biti i na osnovu čega je određen”, kaže Dženana Sivac. Navodi da se Služba za društvene djelatnosti i socijalnu zaštitu nedavno obratila zahtjevom da se pripremi prijedlog ugovora o sufinansiranju zbog nepostojanja pravnog osnova za dodjelu sredstava. Zenička radiotelevizija nema ugovor o sufinansiranju, ni zakon kao veće kantonalne javne televizije, te time ne postoji mehanizam po kojem bi se ona zaštitila od budžetskih rezova, ali i arbitrarnih političkih odluka.

Godišnja izdvajanja, kao i za druge lokalne javne medije, se vrše po ustaljenoj proceduri tako što RTV Zenica pošalje zahtjev Gradskoj službi za društvene djelatnosti i socijalnu zaštitu u vidu prijedloga aktivnosti za naredni budžetski period, a sve onda zavisi od gradonačelnika koji predlaže nacrt budžeta, i od Gradskog vijeća, koji ga po pravilu, nakon javne rasprave i saglasnosti ministarstva finansija, usvaja.

Kojim kriterijima se vodi predlagač budžeta prilikom planiranja, Dženana Sivac kaže da joj nije poznato. Ove godine redovna izdvajanja za RTV Zenica, ali i za druga javna preduzeća, umanjena su zbog, kako se to moglo čuti na sjednicama, kredita za određene komunalne infrastrukturne projekte, ali i zbog drugih prioriteta koje nova gradska uprava smatra primarnim.

“Gradonačelnik je nezadovoljan mojim izborom na mjesto direktora u preduzeću, te nam je usmeno poručio da nećemo dobiti ni marku dok je tako”, kaže Sivac.

Nadzorni odbor, koji je imao naklonost prošlog gradonačelnika, ponovo je imenovao kao direktoricu tog preduzeća bivšu novinarku i urednicu Dženanu Sivac bez, kako navode u novoj gradskoj upravi, konsultacija s prvim čovjekom Zenice, koji ujedno predstavlja i Skupštinu preduzeća, a prema Statutu Zenice ima pravo da “obavlja upravnički nadzor nad zakonitošću rada javnih ustanova i preduzeća čiji je osnivač grad”.

Politizirano imenovanje direktora

Prema onome što je za Mediacentar rekao Armin Mujkić, pomoćnik gradonačelnika i bivši novinar, procedura imenovanja direktorice izvršena je netransparentno: Nadzorni odbor je bio i prvostepeni i drugostepeni organ u tom postupku, te su se, tvrdi on, drugi kandidati žalili na tu odluku. Mujkić dodaje i da su nezadovoljni i uposlenici radiotelevizije zbog načina vođenja javnog preduzeća koji je, kako kaže, „produžena ruka SDA stranke“ i čiji je program koncipiran na način da se favoriziraju ti kadrovi.

“Izabrali su direktora mimo volje gradonačelnika. U Nadzornom odboru od tri člana, dvojica su hodže, vjerski službenici, to je radikalno. Sam direktor medija mora biti apolitična osoba, znači, nestranački kandidat. Kako će imati povjerenje građana druge vjeroispovijesti, a kamoli drugog političkog mišljenja, ko vodi skupove jedne nacionalne stranke”, govori Mujkić i pokazuje fotografiju na kojoj je Dženana Sivac voditeljica skupa SDA stranke. Ta je fotografija plasirana u medije, a na čitavu polemiku oglasio se i Upravni odbor Udruženja BH novinari s protestom da vlasnički udio i finansiranje rada RTV Zenica javnim novcem nikako ne mogu biti pokriće da se gradonačelnik miješa u rad javnog emitera.

Tri mjeseca RTV Zenici nisu bila doznačena redovna izdvajanja iz gradskog budžeta. U aprilu su im uplaćene dvije mjesečne tranše, za januar i februar, a u maju i one za mart i april. Direktorica Dženana Sivac kaže da još uvijek nisu dobili povratne informacije o prijedlogu ugovora o sufinansiranju, a toku je i procedura izbora novog Nadzornog odbora jer starom ističe mandat.

Sistem finansiranja medija u Bosni i Hercegovini, kako to pokazuje i zenički primjer, uspostavljan je na način da o njemu odlučuju isključivo politička tijela o kojima bi mediji trebali kritički izvještavati, što direktno utječe na slobodnu izražavanja. Ne bi to bilo toliko problematično da postoje jasno utvrđeni kriteriji koji bi spriječili donošenje arbitrarnih odluka o finansiranju medija, kao i nezavisne komisije koje bi o tim kriterijima odlučivali.

Imenovanja direktora i upravnih odbora u lokalnim javnim medijima redovno je politizirano te lokalne vlasti imaju veliku ulogu u odabiru komisija i nadzornih odbora javnih preduzeća, čime se otvara postor za utjecaj na njihove uređivačke politike. Finansijska zavisnost ogleda se i u indirektnom stavu novinara prema onima koji odlučuju o finansiranju – u autocenzuri – koja se ispoljava, ako ne kroz direktnu podršku, onda kroz nedostatak kritičnosti u izvještavanju o onima koji vode glavnu riječ o budžetima.

Sve dok ne bude riješena finansijska održivost javnih medija i dok ne budu uspostavljeni adekvatni i transparentni kriteriji za dodjelu javnih sredstava, vlast se može nesmetano uplitati u rad medija. Na kraju, ne postoje stručne analize i rasprave o radu brojnih lokalnih javnih radijskih i televizijskih stanica i da li one zaista služe javnom interesu građana od čijeg novca se zapravo i finansiraju.

Kako čelni ljudi lokalnih zajednica raspravljaju o ovom pitanju, izdvajamo na kraju članka.

“Oni veoma kvalitetno obavljaju svoj posao i u poređenju s kantonalnim televizijama postižu značajne rezultate. Ne želimo televiziju albanskog tipa kao što je to bilo pod Enverom Hodžom, na kojoj će nam gradonačelnik ujutro poželjeti dobro jutro, a navečer dobro večer”, izjavio je vijećnik Mesud Keleštura iz A-SDA stranke na sjednici Gradskog vijeća Zenice.

“To što sam na televiziji je stvar moje aktivnosti... Vi kažete da je ova radiotelevizija veoma profesionalna? Ne znam da li sam ikad išta upalio, a da nisu bila tužna sjećanja (smrtovnice op.a.). Meni treba profesionalna televizija koja će snimati mimo vas Keleštura, znam da vama daju veliki značaj, ne znam zašto”, bio je gradonačelnikov odgovor.