Hiljade Čeha poručuju vlastima 'Ruke dalje od medija', strahujući da bi budžetsko finansiranje značilo kraj nezavisnosti javnih medija

foto: Una Čilić

Hiljade ljudi na ulicama Praga, apeli međunarodnih organizacija i najavljeni protesti širom zemlje. Razlog: vlada Češke Republike planira da promijeni način finansiranja javnih medija.

Slika možda neobična za države u kojima javni servisi propadaju opterećeni dugovima i političkim uticajima, ali ne u Češkoj, zemlji u kojoj javni servis ima značajnu ulogu, a Češka televizija ostaje najgledanija TV stanica među gledaocima starijim od 15 godina. O njihovoj popularnosti govori i činjenica da su tokom prošle godine dosegli 8,95 miliona gledalaca u Češkoj starijih od četiri godine. Cijela zemlja ima malo više od deset miliona.

I ne samo to. Više od 180.000 ljudi do sada je potpisalo peticiju „Ruke dalje od javnih medija“ kojom traže od Vlade da povuče prijedlog zakona, da se ne miješa u finansiranje televizije i radija te da „ne pokušavaju da ih potčine svom političkom uticaju“.

„Samo jednom izgubite javne medije“, poručuju sa peticije koju je pokrenula organizacija „Milion momenata za demokratiju“ u čijoj su organizaciji održani i protesti na kojima je na hiljade osoba izrazilo svoju podršku javnim medijima.

„Ruke dalje od medija“, „Ne orbanizaciji Češke“, moglo su se čuti širom starog dijela Praga, prije nekoliko dana, uz građane zabrinute za medijske slobode i demokratiju u ovoj centralnoevropskoj zemlji.

Sve je počelo predizbornim obećanjima sada nove vlade milijardera Andreja Babiša da će kada dođu na vlast promijeniti način finansiranja javnih medija.

A u srži aktuelnog problema je najava ministra kulture Ota Klempira iz jedne od vladajućih koalicionih stranaka da će biti ukinuta dosadašnja pretplata korisnika za Češki radio i Češku televiziju i da će biti zamijenjena direktnim finansiranjem iz budžeta.

Trenutno, plaćanje pretplate je obavezno za sva domaćinstva i kompanije koje imaju više od 25 zaposlenih.

Predstavljanju prijedloga zakona prethodio je prijedlog zastupnika iz ANO stranke da iz obavezne pretplate isključe starije od 75 i kompanije sa manje od 50 zaposlenih. Osim ukidanja modela koji garantuje nezavisnost češkim emiterima, prijedlog direktnog finansiranja bi im i značajno smanjio budžet.

Tako bi Češka televizija dobila 5,7 milijardi kruna (233 miliona eura) od države, dok su od pretplate dobijali 6,7 milijardi (274 miliona eura). Budžet Češkog radija pao bi sa 2,5 milijardi kruna (102 miliona eura) na oko dvije milijarde, odnosno 82 miliona eura.

Babiš, kojem je ovo drugi mandat i koji je ranije kritikovao način izvještavanja javnih servisa, blizak je sa bivšim mađarskim premijerom Viktorom Orbanom čija je vlada optuživana da sistemski potkopava medijske slobode, ali i sa Robertom Ficom, slovačkim premijerom koji je nakon povratka na vlast 2023. pokušao da umanji finansiranje za javni servis.

Obje zemlje su već sprovele promjene u načinu finansiranja javnih servisa što je dovelo do povećane kontrole vlade, te zbog toga, navodi se u Reutersovom Digital Reportu, postoji zabrinutost i za budućnost nezavisnih javnih medija u Češkoj.

Od parlamentarnih izbora, održanih u oktobru 2025. godine, Češkom vlada desničarska vlada premijera Babiša sastavljena od njegove populističke ANO stranke, desničarske SPD i konzervativnih Motorista.

Da li bi se ovo moglo desiti u BiH?

Dok građani Češke na ulicama zahtijevaju da plaćaju pretplatu, bosanskohercegovački javni servis BHRT pokreće kampanju u kojoj od građana traži finansijsku pomoć uz pitanje „Da li Bosna i Hercegovina želi imati svoj signal javnog servisa?“ U momentu pisanja ovog teksta video kampanje ima 322 pregleda na servisu YouTube.  

Danas BHRT duguje novac radnicima, duguje Evropskoj radiodifuznoj uniji, duguje za račune. Sa druge strane, RTRS duguje njima jer već skoro deset godina ne isplaćuje BHRT-u prikupljene pretplate.  Osim toga povjerenje u medije je nisko, dok politički uticaj i dalje postoji nad emiterima na šta su ukazali i u posljednjem izvještaju Evropske komisije.

No nije samo problem u pretplati ili njenom neplaćanju, kaže Omer Karabeg,  nekadašnji direktor Balkanskog servisa Radija Slobodna Evropa i autor emisije Most, koji već decenijama živi i radi u Pragu. U slučaju Bosne i Hercegovine, navodi, BHRT je potpuno obesmišljen. Ipak dodaje kako se ne može reći da je pod kontrolom vlasti, jer je sama vlast „razuđena“.

„Ne možete reći da bilo koja partija i bilo koja stranka kontroliše BHRT. Ipak, on je političkim odlukama potpuno obesmišljen i doveden je u situaciju da ljudi ne mogu da primaju plate“, kaže Karabeg.

Druga stvar je da javni servis nema kod nas ugled kakav ima u Češkoj, jer je on u toj zemlji nešto zaista izvanredno, pojašnjava.

„Dugo ih gledam, evo 20-ak godina. To je nevjerovatno koliko su oni objektivni“, kaže Karabeg.

Dok povjerenje u medije opada svuda, pa tako i u Češkoj, gdje generalno povjerenje u medije iznosi 33 posto, ono je ipak mnogo veće za javne medije. Tako 59 posto Reutersovih ispitanika vjeruje Češkom radiju i televiziji, dok recimo komercijalnoj TV Nova vjeruje 46 posto građana.

Za Karabega ključ je objektivnosti tih medija.

„Kada voditelji dovedu premijera, oni ga toliko obaspu pitanjima da je to nevjerovatno. Stalno ga napadaju, stalno ga provociraju, ne dozvoljavaju mu da izbjegava odgovor“, pojašnjava Karabeg.

To je sušta suprotnost od onoga kako se, dodaje, ponašaju novinari u Srbiji, na primjer.

„To nisu prava pitanja. To su pitanja koja se u stvari podastiru premijeru ili ministru da bi on imao šta da kaže. Tu nema pravog provociranja“.

Koliko je objektivnost važna i samim ljudima koji rade na Češkoj televiziji govori i činjenica da je Vaclav Moravec, voditelj „Pitanja“, najgledanije političke emisije na Češkoj televiziji, dao ostavku uživo usred rastućih tenzija i špekulacija o političkim pritiscima na balansirano izvještavanje.

U svojoj odjavi Moravec je rekao da pod trenutnim okolnostima ne može više garantovati nezavisnost uredničkog rada i kritički osvrt na događaje. Tim riječima završio je emisiju koju je vodio 21 godinu.

Prema nekim informacijama, kap koja je prelila čašu bila je prisilno učestvovanje Tomija Okamure u njegovoj emisiji. Okamura, lider SPD-a, jedan je od vodećih desničarskih političara u zemlji. Činjenica da je Okamura bio gost emisije „Pitanja“, prvi put nakon devet godina, za Karabega je i znak da je politički pritisak na medije već počeo.

„Rukovodstvo je već počelo da trpi pritiske i počelo je da popušta pritiscima, onda je izvršilo pritisak na njega da dovede Okamuru“.

I zbog toga se ljudi u Češkoj bore da plate pretplatu, jer, kako kaže Karabeg, „to javnom servisu obezbjeđuje nezavisnost“.

Situacija je drugačija u zemljama poput Bosne i Hercegovine ili Srbije, kaže Karabeg, gdje plaćanje pretplate ne znači mnogo za nezavisnost medija.

„Bitno je da li vlast kontroliše ili ne kontroliše, a ona može da kontroliše kao što je slučaj u Srbiji i kad se javni servis finansira iz pretplate, to uopšte onda nije bitno“.

Ističe primjer o slabom izvještavanju sa studentskih protesta i blokade Radio-televizije Srbije koji su u više navrata protestovali i blokirali ulaz u samu zgradu.

„Njima je stalo do javnog servisa. Nije da neće da plaćaju, ali se bune protiv toga što daju pare za to da bi oni pristrano izvještavali u korist vlasti i u korist režima“.

Ništa novo za Češku

Ovo nije prvi put da Česi javni servis „brane“ na ulicama. Početkom 2001. godine gotovo 100.000 osoba protestovalo je na glavnom trgu u Pragu nakon što su politički imenovani nadzornici postavili novog direktora Češke televizije. Protesti građana, štrajk novinara i emitovanje njihovog nezadovoljstva tokom udarnih termina, kao i podrška tadašnjeg predsjednika Vaclava Havela doveli su na kraju do ostavke direktora.

Tadašnji protesti promijenili su i sistem, pa je tako dan nakon što je tadašnji direktor Jiri Hodac dao ostavku, Parlament je raspustio devetočlano vijeće Češke televizije, a formirano je novo vijeće od 15 članova koje su trebali birati profesionalci i organizacije civilnog društva.

„To se smatralo kao veliki dobitak u borbi za nezavisnost medija“, pojašnjava Karabeg. „Sada nova vlast ponovo hoće da potčini medije tako što hoće da ukine pretplatu i da finansiranje ide iz budžeta“.

Ukoliko bude odobren, novi model finansiranja čeških javnih medija stupit će na snagu u januaru 2027. godine. Prema postojećem vladinom prijedlogu više od 3,3 miliona domaćinstava prestat će plaćati mjesečnu naknadu od 150 kruna (šest eura) za TV pretplatu plus 55 kruna (2,25 eura) za radio.

U međuvremenu, u zajedničkoj izjavi iz Češkog radija i Češke televizije su rekli da vladin plan ne nudi dovoljne garancije za njihovo istinski nezavisno funkcionisanje.

„Umjesto jačanja stabilnosti i kredibiliteta javnog servisa, otvara vrata pravnoj nesigurnosti, vanjskim pritiscima i slabljenju uredničke autonomije“, naveli su iz ovih medija.

Prijedlog zakona naišao je i na kritike međunarodnih organizacija. Tako su iz Evropske federacije novinara rekli da rizikuje finansijski slabljenje emitera, narušavanje zaštitnih mjera za njihovu finansijsku nezavisnost i kršenje Evropskog zakona o slobodi medija (EMFA).

Poruka premijeru Andreju Babišu poslana je i sa Svjetskog foruma u Parizu, sa kojeg su poručili da dijele ozbiljne zabrinutosti oko promjene finansijskog modela i da je veoma važno održavati stabilan model finansiranja „oslobođen političkog pritiska“.

„Sloboda izražavanja se mora poštovati. To je temeljna vrijednost svakog demokratskog društva“, poručeno je iz Pariza.

Novi protesti u znak podrške javnim medijima bit će održani u nedjelju, 17. maja, u 12 gradova širom Češke.

___