Stručna javnost ima slično, ali ne i usaglašeno mišljenje o načinima izvještavanja iz bolnica u kojima se liječe pacijenti zaraženi koronavirusom.

foto: N1 Hrvatska

“Zamislite do kojih i kakvih bi neslućenih razmjera ili razina teorije zavjere napredovale da novinari ne prikažu sav užas koji je sa sobom donio COVID-19”, objašnjava Matea Dominiković, novinarka N1 Hrvatska razloge zbog kojih smatra da novinari trebaju izvještavati iz COVID odjeljenja. U razgovoru za Mediacentar Sarajevo podsjeća kako je već tri puta izvještavala iz takvog odjela zagrebačke bolnice “Dubrava”.

“Bez novinara u bolnicama, na intenzivnoj njezi, na testiranjima, u domovima zdravlja, ostavljamo teoretičare zavjera na ledini s koje će lansirati informaciju kakvu požele”, kaže ona.

Dok su brojevi zaraženih virusom korona u porastu, bolnički kapaciteti širom regije većinom popunjeni, zemlje usljed pogoršane epidemiološke situacije pooštravaju mjere. Iako njihovi sugrađani svakodnevno umiru, veliki broj građana ne vjeruje u virus ili u njegove posljedice, a o čemu svjedoče komentari na društvenim mrežama, ali i antivakcinaška protestna okupljanja poput onih u Beogradu.

Teoretičari zavjera i antivakseri često se pozivaju na slobodu govora, ali ono što psihologija naziva “negiranje opasnosti” može da ugrozi javno zdravlje. Iako primarno to treba da rade zdravstveni radnici i institucije vlasti, svoju ulogu u procesu uvjeravanja tog dijela stanovništva, imaju i mediji.

Upravo iz potrebe da dokažu da virus postoji i da se građani moraju pridržavati epidemioloških mjera kako bi se zaustavilo širenje virusa, novinari izvještavaju iz COVID odjeljenja i respiratornih centara. Nekoliko TV kuća u Bosni i Hercegovine izvještavalo je iz respiratornih centara u bolnicama u BiH, a Upravni odbor Udruženja “BH novinari” pozvao je urednike i novinare da prilikom izvještavanja poštuju etičke principe i norme.

Novinari u Bosni i Hercegovini prilikom izvještavanja su intervjuisali i oboljele od COVID-19, a pojedine kolege smatraju da to ne bi trebalo da rade ni u kom slučaju.

Demistifikovanje postojanja virusa

S pojavom virusa, pojavila se i eksplozija lažnih i neprovjerenih vijesti, a odgovornost medija se proširila i na zaustavljanje i raskrinkavanje takvih sadržaja. Odgovorni mediji i novinari, više nego ikada ranije, publici moraju pružiti tačne i provjerene podatke koji će obezbijediti jasne i konkretne informacije vezane za pandemiju, virus i oboljenja koja prijete zaraženima i onima u njihovom okruženju.

“Novinarsko prisustvo u COVID odeljenjima, uz apsolutno poštovanje svih zaštitnih mera, bolničkih propisa i etičkih standarda, pomoći će u upoznavanju šire javnosti sa svim neophodnim informacijama vezanim za lečenje i tretiranje bolesti izazvanih korona virusom”, obrazlaže potrebu ulaska novinara u COVID odjeljenja Aleksandra Nikšić, urednica BBC servisa na srpskom.

Matea Dominiković kaže kako je uloga novinara u ovoj konkretnoj situaciji da demistifukuju postojanje virusa, ali i spriječe širenje teorija o nepostojanju oboljenja koje je u Hrvatskoj u protekla 24 sata odnijelo 30 života. Kada imaju uvid, novinari tada ispunjavaju ulogu koju imaju u svakoj krizi – biti korektiv koji tjera odgovorne da u takvim situacijama postupaju do kraja odgovorno te svojim pitanjima drže fokus na problemima. Novinari na taj način, mišljenja je Dominiković, odgovornima šalju poruku da ih posmatraju oni koji će prvi građanima prenijeti kako su ih zaštitili.

Utvrđivanje uslova u kojima ljekari i medicinsko osoblje rade, njihovo iskustvo rada u takvom okruženju i zdravstvenom stanju pacijenata, neki su od razloga zbog kojih profesor Medijske etike beogradskog Fakulteta političkih nauka Čedomir Čupić smatra da novinari trebaju izvještavati iz bolničkih COVID odjeljenja, ali bez ulaska u prostorije u kojima se liječe pacijenti.

“Iz razloga privatnosti novinari ne bi trebalo da ulaze u prostorije u kojima se leče pacijenti. Ograničenje je iz profesionalnih razloga. Njihov pristup treba da bude ograničen samo na prostorije gde borave lekari i medicinsko osoblje – ordinacije lekara i medinciskih sestara i bolničara, laboratorije i toalete. Ulaskom u ove prostorije utvrđuju se uslovi u kojima radi medicinsko osoblje”, smatra Čupić i dodaje da ulaskom u dijelove COVID odjeljenja novinari mogu saznati nedostatke, slabosti i probleme tih zdravstvenih ustanova, a poseban oprez moraju imati prilikom prenošenja izjava medicinskog osoblja, te da tačno prenesu uočeno stanje u prostorijama u kojima se liječe inficirani virusom.

“Na taj način pomažu javnosti da se suoči sa opasnošću ove planetarne pošasti ali i da daju dovoljno podataka onima koji po funkciji imaju dužnost da se iznađu maksimalni pristupi, načini i mere u savladavanju virusa. Posebno da se prenese naučni i stručni uvid u virus, njegove posledice po stanovništvo i načine kako treba da postupamo da bi se zaštitili od virusa”, kaže Čupić.  

Novinarka online i štampanog izdanja crnogorskih “Vijesti”, Ana Komatina, koja prati oblast zdravstva, kaže kako ni ona ni njene kolege iz redakcije nisu posjećivale odjeljenja u kojima se liječe COVID pozitivni pacijenti. U takve prostore novinari bi, smatra, trebalo da ulaze samo uz dozvolu zdravstvenog osoblja.

“Građani odnosno konzumenti medija koji se nisu liječili od infekcije koronavirusom u zdravstvenim ustanovama ne mogu da budu potpuno svjesni šta se dešava u COVID zonama bolnica, ne znaju kako izgleda borba za dah i život, kakav je zvuk respiratora i kako izgleda radni dan i sa čim se sve suočavaju medicinski radnici”, kaže Komatina.

Objašnjava da su njene kolege iz drugih redakcija izvještavale iz COVID odjeljenja, a u tom slučaju novinari moraju poštovati profesionalne i etičke norme u kojima ne treba da identifikuju oboljele pacijente.

COVID odjel i javni interes

Kao vrlo odgovorna profesija novinarstvo je puno dilema, a novinari prilikom obrade, pripreme i izvještavanja o temi, događaju ili ljudima vodilju često traže u odgovoru na pitanje ima li i šta je javni interes u posmatranom novinarskom zadatku.

Zaštita od širenja korona virusa je primarni javni interes danas, kaže Aleksandra Nikšić, dodajući da se “javni interes ogleda u potrebi maksimalne zaštite stanovništva od širenja virusa korona koje, ako nije zaustavljeno, ili makar ograničeno, snažno i surovo utiče na zajednicu, počev od zdravstvenih, preko ekonomskih, pa sve do društvenih temelja”.

“Snimci ili tekstovi iz COVID odeljenja, uz poštovanje svih propisa i etičkih standarda, pružiće jasan uvid u posledice koje ova zaraza može da izazove”.

Za profesora Čupića javni interes u ovom slučaju je utvrđivanje uslova rada kao i pristup medicinskog osoblja pacijentima. To podrazumijeva prikupljanje podataka i uvid o raspoložim sredstvima koja su neophodna u liječenju pacijenata oboljelih od koronavirusa.

Kako izvještavati?

Principi izvještavanja tokom pandemije u savremenom novinarstvu su i dalje nedovoljno definisani u stručnoj literaturi, ali ipak postoje.

Komatina za Mediacentar kaže kako pravila za izvještavanje postoje. Ona interna (unutar redakcije) i pravila koja su definisana na nacionalnom nivou. Kodeks novinara Crne Gore propisuje da fizičko i mentalno stanje, kao i bolest, pripadaju sferi privatnosti, o čemu novinari posebno moraju voditi računa. Novinarsko istraživanje treba da bude sprovedeno sa dužnim saosjećanjem i diskrecijom u slučajevima tragedija, gdje postoji lična žalost ili šok, i kada su u pitanju ljudi sa fizičkim ili mentalnim stanjem ili bolešću, kao i djeca i maloljetnici. Ograničena moć rasuđivanja ili posebna situacija u kojoj se nalaze takvi ljudi, ne smije se zloupotrebljavati radi dobijanja informacija, podsjeća Komatina.

“Kodeksom novinara propisano je i da se izvještaji o osobama koje umiru, fizički ili mentalno pate, mogu objaviti samo ako tretiraju pitanja od javnog interesa i da ne smiju da budu obrađeni senzacionalistički. Internim Etičkim kodeksom medija u kojem radim još detaljnije je opisano na šta novinari moraju obratiti pažnju. Rijetko je kada opravdano objavljivati fotografije teško bolesnih osoba u bolesničkim sobama, pogotovo bolesnika pod teškim i bolnim terapijama, ili na aparatima za održavanje života. Ovim dokumentom zabranjuje se novinarima da prilikom izvještavanja sugerišu drugačiju terapiju, a posebno prognoziraju tragičan ishod bolesti”, prepričava Komatina etičku regulaciju izvještavanja novinara iz bolnica u Crnoj Gori.

Urednica BBC servisa na srpskom kaže da novinari prilikom ulaska u COVID odjeljenja prvenstveno trebaju paziti na bezbjednost – sopstvenu, ali i pacijenata i ljekara.

“Jednako je važno da se pridržava etičkih standarda – na primer, bez smimanja pacijenata koji nisu pri svesti, ili ne žele da se snimaju, te da ne ometaju rad doktora i drugog medicinskog osoblja ni u jednom trenutku, ukratko, da poštuju sva pravila novinarske i medicinske profesije”, kaže Nikšić.

Čupić za Medicentar kaže kako upravo medijska etika obavezuje novinare da strogo vode računa o pravima o zaštiti privatnosti pacijenata. To znači, kaže on, da se ne preporučuje snimanje pacijenata niti uzimanje bilo kakvih podataka dok su u procesu liječenja.

“Oboleli čovek je u jednom posebnom mentalnom, odnosno psihičkom stanju u koje javnost ne treba da ima uvid. Izlečene pacijente treba pitati posle izlaska iz COVID odeljenja. Oni tek u tom stanju mogu da daju svoje viđenje suočavanja s virusom kao i iskustva koja su stečena tokom lečenja, posebno odnos pacijenta i medicinskog osoblja. Ti uvidi su značajni za javnost. Dobro je imati uvid u njih iz razloga pouka i poruka”, savjetuje Čupić.

Baš na ovako opisan način novinarka N1 Hrvatska Matea Dominiković izvještava iz COVID odjeljenja jedne zagrebačke bolnice. Javnost obavještava o uslovima, kapacitetima i stanju u COVID odjelima, ali s pacijentima razgovara tek nakon izliječenja.  

Kaže da prilikom izvještavanja iz prostorija u kojima se liječe COVID pacijenti poštuje dva pravila. Jedno je da poštuje privatno pravo svakog čovjeka da ostane anoniman i zaštićen i u svojoj bolesti i u svom zdravlju.

“Nikada ne snimam ljude odnosno njihova lica niti imena, a većina tih ljudi na odjelu na kojem sam bila nije pri svijesti tako da tim gore. Drugo pravilo je da razgovaram isključivo s liječnikom na odjelu koji o pacijentima brine, postavljam kratka pitanja poput stope smrtnosti, načina liječenja, statistika respiratora, statistika protok kisika, koliko je stvari liječnik/liječnica morao naučiti u zadnjih godinu dana, na što se sve prilagoditi, a jednom prilikom anesteziolog/intenzivist mi je u kameru rekao – ovoliko ljudi mi nije umrlo u zadnjih 10 godina moje karijere ukupno”, kaže Dominiković.

Prilikom izvještavanja i uključenja uživo s doktoricom je pričala o kapacitetima, smrtnosti i prognozama širenja virusa, a u programu je prikazala i prostoriju u kojima se liječe pacijenti. Iako su prikazani respiratori, bolnički kreveti i pojedini pacijenti, njihova privatnost nije bila ugrožena jer njihova lica nisu prikazana.

Svojim kolegama savjetuje da kada ulaze u bolnicu ne čine to na način da je to samo još jedan novinarski zadatak. U pitanju su ljudski životi, a kao takvi su vrijedni i prema njima se treba odnositi s poštovanjem posebno u tako teškim životnim borbama.

“Ne izazivati kod gledatelja jeftino sažaljenje, već upozoriti na sve opasnosti i posljedice koje COVID izaziva. Stručno, profesionalno, pritom poštujući sve novinarske kodekse”, zaključuje Dominiković.

___