Dobitnik nagrade za najbolje istraživanje o korupciji.

foto: Fokus.ba

Novinar portala Fokus.ba Amil Dučić dobitnik je nagrade za najbolje istraživanje o korupciji, koju mu je 2023. dodijelilo Udruženje Centar za razvoj medija i analize (CRMA). Nakon objavljivanja nagrađene priče kojoj se Dučić bavio otkrivanjem kriminalnih radnji u gradnji autoputa kod Zenice, Tužilaštvo Hercegovačko-neretvanskog kantona je pokrenulo istragu. Priča je objavljena u augustu 2022. na portalu Fokus.ba.

Njegova novinarska karijera počela je 2005. godine, kada je kao student treće godine na Odsjeku za žurnalistiku Fakulteta političkih nauka u Sarajevu radio praksu u redakciji Oslobođenja. U tim dnevnim novinama je poslije prakse honorarno nastavio novinarski rad, a saradnja sa Oslobođenjem nastavila se i po završetku studija.

Kao dopisnik Oslobođenja i Dnevnog avaza, od 2007. do 2011. godine izvještavao je iz Mostara. Nakon četiri godine, vratio se u Sarajevo i radio kao novinar unutrašnjopolitičke rubrike Dnevnog avaza, zatim i kao urednik na portalima Radio Sarajevo i Klix.ba, te novinar na portalu Fokus.ba. Kratko je bio i savjetnik za medije člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića, ali se ubrzo vratio novinarstvu.

Dobio si nagradu za istraživačku priču o korupciju. Možeš nam reći ukratko kako je tekao rad na terenu za tu priču?

Nagrada Centra za razvoj medija i analize dodijeljena mi je za istraživački tekst o kriminalu, odnosno korupciji ustanovljenoj tokom izvođenja radova na dionici autoputa Vranduk – Ponirak. Nakon inicijalnih informacija koje sam dobio od mojih izvora, odnosno zvanične interne dokumentacije Autocesta Federacije BiH, obavio sam mnoštvo telefonskih poziva sakupljajući dodatnu dokumentaciju i dokaze koji bi potkrijepili informacije o svjesnom napumpavanju cijene izvođenja radova kako bi se za pojedince nezakonito priskrbila višemilionska korist.

Mnoštvo informacija koje sam prikupio uklopilo se u ove nalaze, te sam nakon toga zvao nadležne da čujem zvanične informacije o utvrđenim malverzacijama. Svakako u procesu rada bilo je i određenih pritisaka i suptilnih prijetnji, koji su pristizali i od nekih čelnih ljudi Autocesta Federacije BiH, ali ne bih ih detaljnije elaborirao. To je nešto što kao istraživački novinar uzmete svakako u obzir kada se bavite ovim poslom. Navedeni tekst je dobro odjeknuo u javnosti i polučio je i pokretanje istrage u Tužilaštvu Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) iz razloga jer je u Mostaru, gdje je smješteno ovo tužilaštvo, istovremeno i sjedište Autocesta Federacije BiH.

U kojoj fazi je ova istraga? Da li pratiš ovaj slučaj?

Da, pratim slučaj, iako se Tužilaštvo HNK vrlo malo oglašava u vezi istragom. Prema informacijama s kojima raspolažem, istragu su intenzivirali nizom saslušanja odgovornih osoba u Autocestama, zatim čelnika kompanija uključenim u gradnju navedene dionice, kao i prikupljanjem dodatnog dokaznog materijala. Tužilaštvu HNK u svemu asistira Federalna uprava policije. Nadam se da će istraga rezultirati konkretnim optužnicama.

Kako dolaziš do informacija za svoje tekstove i preko kojih izvora? Kakva je razlika tu između dnevnog i tematskog novinarstva?

Iskustvom, odnosno radom niza godina u novinarstvu, pravite sebi svojevrsnu "mrežu" izvora. Na svakodnevnom planu ste u kontaktima s osobama iz različitih sfera društva, institucija, nevladinog sektora i sl.

Izvore treba čuvati, održavati redovnu komunikaciju, a često je to uzajamni odnos. Najčešće informacije koje su mi povod za istraživačke priče dobivam upravo od konkretnih osoba koje rade u raznim institucijama. Nerijetko se kvalitetne informacije za istraživačke priče dobiju iz različitih dokumenata koje se mogu naći na internetu, zvaničnih dokumenata, odluka, izvještaja. Tu je potrebno da novinar ima sposobnost "kopanja" po dokumentima.

Razlika između dnevnog i tematskog novinarstva je velika. Tematsko iziskuje vrijeme, posvećenost, temeljitost, strpljenje, analitičnost, struktuiranost. Dnevno novinarstvo uglavnom može proći i bez navedenih elemenata. Za dnevno novinarstvo je, naprimjer potrebna sposobnost relativnog brzog uočavanja informacija koje su interesantne za javnost i što bolja prezentacija tih informacija u vrlo kratkom vremenu.

Koliko se teško baviti istraživanjima, a istovremeno raditi u dnevnim redakcijama?

S obzirom na moje dosadašnje iskustvo u nizu redakcija, moj zaključak je kako je najbolji model onaj koji trenutno primjenjuje redakcija Fokusa gdje su istraživački novinari oslobođeni rada na portalu "iz minute u minutu". Dakle, istraživački novinar treba vrijeme, "slobodu kretanja" i druge resurse kako bi napisao kvalitetnu istraživačku priču. Istovremeni rad na portalu ili desku je zaista ograničavajućeg karaktera za kvalitetnu istraživačku priču.

Portali u BiH se često optužuju za pristranost, za dezinformacije, kršenje etičkih načela. Kako i da li je moguće držati se svih etičkih načela, provjeravati sadržaje, izvore, a istovremeno biti u utrci da se informacija objavi čim prije?

S obzirom na to da rad na informativnim portalima, gdje se dnevno ubacuje 100 ili čak 200 i više vijesti, zaista podrazumijeva brzinu, teško je iz dana u dan prolaziti bez grešaka, odnosno propusta koje ste naveli. S druge strane, nigdje nije propisano da morate dnevno ubacivati 100 i više vijesti. To spada u odluku ili opredjeljenje redakcija pojedinih portala, a svako ima svoju računicu.

Međutim, neprovjereni sadržaj, dezinformacije, kršenje etičkih načela moraju se ipak pripisati greškama novinara ili urednika, odnosno brzina ubacivanja ne može biti alibi za ovakve vrste propusta. Rješenje je u opredjeljenju da se nauštrb količine vijesti i brzine prednost da ipak provjeravanju sadržaja koji se objavljuje.

Jedno vrijeme si napustio novinarstvo i otišao u Kabinet člana Predsjedništva? Vratio si se, zašto?

Tu ponudu sam prihvatio zbog činjenice da ne bježim od izazova, odnosno od toga da probam nešto drugo u karijeri. Svakako da ne žalim zbog toga. Naprotiv. Iako je bio kratak period, dobio sam solidan uvid u to kako funkcionišu institucije iznutra, te solidnu praksu na poziciji koja je daleko više birokratska nego novinarska. Međutim, novinarstvu sam se ipak vratio, posebno i razloga što se još jedno vrijeme, ipak, vidim u ovoj profesiji.

Radio si u dnevnim novinama, pa na tematskim tekstovima, radio u nekim od najčitanijih portala, pa i u press službi. Kako porediš ove poslove? Gdje je najzahtjevnije?

Svaka od nabrojanih pozicija ima svoje izazove. U dnevnom novinarstvu, u novinama, se traži temeljitiji rad, za šta, u odnosu na rad na portalu, novinar, urednik ima malo više vremena. Na portalu ga toliko i nemate. Novinari i urednici uporedo sa pisanjem autorskih tekstova, moraju raditi i na "punjenju" portala servisnim ili informacijama koje se pojavljuju iz minute u minutu.

Opet, rad u press službi predstavlja drugačiji izazov. U zavisnosti od toga u kojoj instituciji radite, morate, također, paralelno obavljati niz poslova. A ti poslovi imaju za cilj da budu na usluzi zvaničniku ili zvaničnicima ili, pak, organu za kojeg radite, da ga opskbljujete sa svim potrebnim informacijama koji se tiču javnosti i da ga javnosti predstavljate u što "boljem svjetlu". Odnosno da na najbolji mogući način u komunikaciji s medijima i javnošću artikulirate njegove stavove, poteze, planove i sl. Teško je odrediti gdje je zahtjevnije.

Kako vidiš budućnost novinarstva?

Najavljuju se veoma turobna vremena za novinarstvo u BiH. Ne samo zbog spomenuth zakona u Republici Srpskoj, a sutra vrlo izvjesno i u Federaciji BiH, budući da vidimo neke slične pokušaje u Kantonu Sarajevo, nego prevashodno zbog sve bezobzirnijeg djelovanja vlasti prema novinarima ali i javnosti u cjelini, zbog uskraćivanja donošenja zakona koji bi uredili medijsku djelatnost u BiH. Nadalje, novinari i urednici se sve više suočavaju i sa tzv. SLAPP tužbama. Ali ono što je još opasnije i čemu sada svjedočimo, pojedine sudije, suprotno svim normama, sve više presuđuju na štetu novinara, odnosno u korist tužitelja. Ako se ova lavina zaista pokrene, bojim se da onda za istraživačko novinarstvo ili novinarstvo u cjelini neće biti spasa.

Intervju je dio serijala Mediacentra Sarajevo o novinarima i novinarkama iz BiH koji su nagrađeni u 2023. godini.

___