Posjete redakcijama i medijskim inicijativama u inostranstvu doprinose profesionalnom i ličnom razvoju novinara i novinarki te aktivista i aktivistkinja

foto: SEENPM

Susreti s novinarima i novinarkama i aktivistima i aktivistkinjama iz drugih zemalja su Balši Rudoviću, novinaru iz Crne Gore, pomogli da shvati koliko je krhka sloboda govora i koliko je važno uočiti prijetnje i reagovati na njih na vrijeme.

„Prilikom studijske posjete u Istanbulu obrađivali smo širok spektar tema – ljudska prava, slobodu govora, medijske zakone u raznim zemljama, slobodu medija i moguće poboljšanje medijskog zakonodavstva, aktivizam, javno zagovaranje... Ovo iskustvo i razgovor s kolegama iz Turske bilo je izuzetno vrijedno i promijenilo je način na koji razmišljam o slobodi govora, ali i o medijskom zakonodavstvu“, kaže Rudović.

On je u okviru „Regionalne akademije za buduće lidere/ke promjena u oblasti medijske i informacijske pismenosti i medijskog aktivizma“, koja je realizovana kroz inicijativu „Naši mediji“, boravio u Istanbulu na dvodnevnom događaju tokom kojeg su mladi iz Zapadnog Balkana i Turske učili kako zagovarati medijske teme kroz lokalni aktivizam. Neki od njegovih kolega i kolegica boravili su u kasnijoj fazi projekta u Španiji, Njemačkoj i Češkoj.

Inva Hasanaliaj iz Albanije kaže da su joj posjete redakcijama Deutsche Wellea i Correctiva omogućile da iz prve ruke vidi kako funkcioniraju najprestižnije medijske organizacije. Za nju je to bilo inspirativno iskustvo i otvorilo joj je oči za određena pitanja.

„Najviše me impresionirala njihova otvorenost u dijeljenju znanja o tome kako se prilagođavaju tehnološkim promjenama, posebno kako koriste alate poput ChatGPT-ja. Dok su mnogi novinari širom svijeta u početku takve tehnologije doživljavali kao prijetnju, Deutsche Welle je odlučio prihvatiti tu promjenu razvojem vlastitih internih sistema inspirisanih sličnim tehnologijama. Ovaj pristup prilagođavanja a ne opiranja, ostao je sa mnom. Uticao je na to da o budućnosti novinarstva razmišljam kao o profesiji koju ne treba braniti od promjena, već se razvijati s njima, a istovremeno čuvati svoje temeljne vrijednosti“, priča Inva. Naglašava i da je važan aspekt studijske posjete bila i prilika da izgradi nova poznanstva.

„Nove mreže koje sam uspostavila su nevjerovatno vrijedne i mogu poslužiti kao osnova za buduće saradnje što je posebno važno za nezavisne medijske inicijative.“

Korist od naučenog i godinama kasnije

Projekat „Naši mediji“ protekle tri godine vodile su partnerske organizacije Mreža jugoistočne Europe za profesionalizaciju medija (SEENPM), Albanski medijski institut iz Tirane, Fondacija Mediacentar iz Sarajeva, Vijeće za štampu Kosova, Crnogorski medijski institut iz Podgorice, Medijski institut iz Skoplja, Novosadska novinarska škola iz Novog Sada, Institut za mir iz Ljubljane i Bianet iz Turske, uz finansijsku podršku Evropske unije.

Iz Fondacije Mediacentar Sarajevo objašnjavaju da su za ovaj projekat bili zainteresovani jer je više zaposlenih imalo izuzetno pozitivna i konstruktivna iskustva sa studijskim posjetama i bila im je važna mogućnost da se povežu s organizacijama i pojedincima koji su već razvili dobre prakse aktivizma za slobodu izražavanja i medija. Znaju da su jako skupe i komplikovane za organizovanje, ali su i jako dragocjen metod za razmjenu i transfer znanja.

„Na rad naše organizacije su djelovale vrlo transformativno jer dobijete inspiraciju, nove kontakte, učite čak i kada niste svjesni toga dok sama posjeta traje – nakon nekog vremena u svom radu prepoznate da primjenjujete nešto što ste vidjeli ili čuli. Osim toga, omogućavaju učenje iz prakse jer vidite kako sistem funkcioniše, šta je uspješno, možete razbiti neke predrasude prema određenim idejama, imate priliku da razgovarate s ljudima koji su već testirali ideje o kojima vi razmišljate“, kaže Maida Muminović, izvršna direktorica Fondacije Mediacentar.

Sam Mediacentar je nakon različitih studijskih posjeta razvio više programa i projekata te osvježio svoje pristupe nekim temama.

„Već godinama crpimo znanje, resurse i kontakte iz jedne studijske posjete koja se ticala novinarstva orijentisanog na rješenja“, kaže Muminović.

Za Mediacentar bilo je bitno da mladi ljudi iz regije shvate koliko je važno da se građani i građanke zauzmu za slobodu medija i izražavanja, posebno u kriznim situacijama. Dodatna vrijednost ovakvih aktivnosti je lično povezivanje.

„Studijske posjete imaju još jednu dimenziju – upoznajete ljude i povezujete se na jedan intimniji način i to je jako važno za zemlje ili zajednice među kojima vlada bilo kakva vrsta podijeljenosti. To je izuzetno dragocjen aspekt koji je teško projektno predstaviti, ali je dugoročno vrijedan i za učesnike i za organizacije koje organizuju te posjete“, zaključuje Muminović.

Studijske posjete samo su jedna od aktivnosti inicijative „Our Media“. Važno je bilo i istraživanje koje je identificiralo glavne trendove, rizike i prilike za održivost medija u regiji, kao i mapiranje dobrih praksi u medijskom aktivizmu. Rezultati istraživanja iskorišteni su za osnaživanje medijskih organizacija i civilnog društva za rješavanje izazova u medijskom sektoru. Ideja je bila ojačati novinare, redakcije i medijske institucije za zagovaranje i angažman u nacionalnim koalicijama za medijsku i informacijsku pismenost. Pored toga, obezbijeđena je finansijska podrška za projekte koji se fokusiraju na unapređenje vještina građana u oblasti medijske i informacijske pismenosti, promociji slobode medija i suzbijanje polarizacije koja proizlazi iz propagande, govora mržnje i dezinformacija.

Iskustva iz prve ruke

Jedna od učesnica studijskih posjeta je i Hristina Cvetinčanin Knežević, istraživačica, novinarka i edukatorica iz Srbije, osnivačica i urednica feminističke digitalne platforme Feminizam iz teretane. Kaže da su studijska putovanja u Istanbul i Madrid na nju ostavila snažan utisak.

„Ono čega se najviše sjećam s oba putovanja je osjećaj da novinarstvo, uprkos svemu, i dalje ima sposobnost da se odupre, poveže ljude i brani javni interes.“

Kaže da sa sobom nosi i sjećanje na boravak u grupi ljudi iz različitih zemalja koji dijele slične brige, ali i sličnu energiju i odlučnost.

„Profesionalno, oba iskustva su ojačala moje uvjerenje da novinarstvo danas ne može preživjeti bez medijske pismenosti, solidarnosti i jasnog etičkog kompasa. Također su ojačala moje razumijevanje da novinarstvo nije samo izvještavanje o činjenicama, već i odbrana uslova u kojima činjenice i dalje mogu biti važne“, kaže Cvetinčanin Knežević.

Naglašava da ju je posebno dojmila borba protiv dezinformacija koju je vidjela u Madridu. Zajedno s ostalim kolegama i kolegicama u tom gradu je posjetila servise za provjeru činjenica – nezavisnu fact-checking organizaciju Malidta, Newtral koji razvija alate za verifikaciju i EFE Verifica, novinarsku organizaciju koja istražuje dokaze.

„Tamo se ona [borba protiv dezinformacija] ne zaustavlja na onome što često nazivamo 'visokom politikom', već ozbiljno obraća pažnju i na rodno motivisane dezinformacije, antifeminističke narative i načine na koje se laži koriste za napad na žene, feminizam i LGBTI+ prava. To je za mene bilo nevjerovatno važno, jer na Balkanu još uvijek ne vidim često taj nivo sistematskog fokusa“, pojašnjava Cvetinčanin Knežević.

Aktivista iz Bosne i Hercegovine Armin Tufo kaže da medije i novinarstvo vidi kao snažnu silu u oblikovanju javnog mnijenja i utjecaja na to šta ljudi misle i kako djeluju, te da ga je oduvijek zanimalo kako se stvaraju narativi i kako informacije putuju. Studijska posjeta Madridu i vrijeme na EFE-u jedno je od najutjecajnijih iskustava za njega.

„Ono što se zaista istaklo bio je obim njihovog rada – infrastruktura, broj studija i nivo resursa posvećenih produkciji sadržaja. Bilo je prilično upečatljivo uporediti to sa situacijom u Bosni i Hercegovini. Ovo iskustvo je definitivno promijenilo moju perspektivu.“

Kaže i da je shvatio koliko su društvene mreže važne u novinarstvu i koliko je potencijala još uvijek nedovoljno iskorišteno u regiji Zapadnog Balkana.

„Mnogo toga je vođeno mladima i orijentisano na mlade, uključujući formate poput kratkih videosnimaka, videozapisa, podcasta i TikTok sadržaja. Djelovalo je vrlo dinamično i usmjereno ka budućnosti“, kaže Tufo. Naglašava i da bi volio nešto od onoga što je tamo vidio i naučio primijeniti u Bosni i Hercegovini, posebno stvaranje privlačnijeg, pristupačnijeg i relevantnijeg medijskog sadržaja za mlađu publiku.

Različit kontekst, isti cilj

Osvrćući se na svoje iskustvo, aktivistkinje iz Turske Isilay Embel i Nur Kaya, pisale su o studijskoj posjeti Pragu i organizaciji Transitions, koja je posvećena unapređenju kvalitetnog novinarstva u centralnoj, istočnoj i jugoistočnoj Evropi. Pored toga, posjetile su i redakciju Radija Slobodna Evropa, te ured platforme CEDMO koja istražuje uzroke dezinformacija u centralnoj Evropi, posebno u Češkoj, Slovačkoj i Poljskoj.

„Posebno nam je odjeknula konstatacija koja se poklapa s našim iskustvom u Turskoj: nezavisni mediji su među prvima na udaru tokom promjena političke vlasti. Ova opservacija snažno odražava svakodnevnu realnost u Turskoj i dodatno je učvrstila našu poziciju među kolegama kao novinarki koje rade u autoritarnom režimu“, pišu Embel i Kaya.

Aktivistkinja Berta Stojkovska iz Sjeverne Makedonije, voditeljica projekata u organizaciji ALDA, boravila je u Berlinu gdje je s drugim kolegama i kolegicama posjetila medijsku kuću Deutsche Welle i razgovarala s predstavnicima Friedrich-Ebert-Stiftunga te predstavnicima lokalnih nevladinih organizacija koje rade u oblasti istraživačkog novinarstva.

„Diskusije koje smo vodili ponudile su uvid u metodologiju i strukturu po kojoj ove organizacije djeluju, što predstavlja sjajnu priliku za organizacije iz naših zemalja da repliciraju njihov rad. Sveukupno, ova studijska posjeta nam je omogućila da iz prve ruke vidimo kako se evropske vrijednosti i standardi primjenjuju u praksi u oblasti medija i slobode izražavanja, nešto što se mora dalje primjenjivati u našim zemljama kako bi se postigla kompetentna integracija u EU“, kaže Stojkovska.

Marina Grnja Klaić iz Novosadske novinarske škole prenosi neke od glavnih utisaka s ovih posjeta. U Berlinu su novinari iz Albanije i Sjeverne Makedonije bili posebno iznenađeni naprednom primjenom vještačke inteligencije u redakciji Deutsche Wellea, koji koristi interni softver za zaštitu podataka, kao i saradnjom s istraživačkom mrežom Correctiv na polju novih regionalnih istraga.

Posjeta Pragu fokusirana je na sigurnost novinara u rizičnim okruženjima i rad Radija Slobodna Evropa čiji su rigorozni etički standardi i prilagođavanje formatima poput TikToka ostavili snažan utisak, dok su susreti s lokalnim organizacijama civilnog društva potvrdili da su problemi političkih pritisaka i opadanja povjerenja u medije zajednički za cijeli region, pa i Evropu.

U Madridu su učesnici u agenciji EFE i organizacijama poput Maldite prepoznali značaj digital first strategije, ali su se suočili i s neizvjesnošću oko budućeg finansiranja fact-checking mreža usljed promjena u politikama društvenih platformi.

„Reakcije su jako dobre. Poslije puta u Madrid, Prag i Berlin učesnici su se vratili sa zaključkom da se mediji svuda u svijetu mijenjaju zbog novih tehnologija i da se svi podjednako muče s istim problemom – kako se suprotstaviti lažnim vijestima“, kaže Grnja Klaić. Zaključuje da su ovi susreti potvrdili da, uprkos različitim kontekstima, mediji u EU i na Zapadnom Balkanu dijele istu potrebu za sistemskim uvođenjem medijske pismenosti i tehnološkom inovacijom radi očuvanja integriteta novinarstva.

Regionalni program „Naši mediji: Inicijativa civilnog društva za razvoj medijske pismenosti i aktivizma, borbu protiv polarizacije i promoviranje dijaloga“ implementiraju partnerske organizacije SEENPM, Albanski medijski institut, Mediacentar Sarajevo, Vijeće za štampu Kosova, Institut za medije Crne Gore, Makedonski institut za medije, Novosadska novinarska škola, Mirovni institut i Bianet uz finansijsku podršku Evropske unije.

Ovaj članak je produciran uz finansijsku podršku Evropske unije. Sadržaj je isključivo odgovornost SEENPM-a i ne odražava nužno stavove Evropske unije.

___