Povjerenje Amerikanaca u medije nikada nije bilo manje, pogotovo nakon predsjedničkih izbora, dok u BiH građani i dalje najviše vjeruju medijima.

foto: pixabay

Samo trećina ispitanih Amerikanca je rekla da ima potpuno povjerenje u medije što je u odnosu na prethodnu godinu manje za osam posto, rezultati su istraživanja koje je proveo Gallup u svojoj godišnjoj anketi. Stepen povjerenja u medija najmanji je ikad. Gallup anketa je sprovedena telefonskim intervjuima na području 50 saveznih američkih država i Kolumbije.   

Samo 14 posto Republikanaca je iskazalo povjerenje u medije što je u odnosu na prethodnu godinu manje za 32 posto. Pretpostavka je da je takvom (ne)povjerenju građana doprinijela  ovogodišnja predizborna kampanja u toku koje je Hillary Clinton dobijala previše pozitivne medijske pažnje, dok je s druge strane Donald Trump dobijao većinski negativne kritike. U konačnici, to ipak nije oticalo na Trumpovu pobjedu.  

Stepen povjerenja je u konstantnom padu od 2000. godine, a većinski pad zabilježen je nakon 2007. Gallup istraživanje provodi od 1972. godine, a tokom sedamdesetih je povjerenje u medije dosezalo postotak i od 72. Situacija u Bosni i Hercegovini je drugačija. 

Povjerenje u medije u BiH 

Oko četiri petine ispitanih bh. građana najviše vjeruje medijima, pa onda vjerskim zajednicama i nevladinom sektoru, rezultati su istraživanja “Mediji u BiH 2015.: medijske slobode, profesionalizam i izazovi” koje je provelo Udruženje BH novinari. Iako to istraživanje ne propituje stepen povjerenja u medije, na način kako to radi Gallup, generalno povjerenje u medije se ispituje redovno od 2009. godine na petsto ispitanika sa ciljem utvrđivanja stavova građana o medijskim slobodama u BiH i povjerenju u medije.

"Ostalo je ono što smo i prošle godine imali zabilježeno, da građani najviše vjeruju medijima. To je jedan veliki izazov za medije i podsticaj za medije i novinare da rade kvalitetnije i bolje zato što u općem nezadovoljstvu, kakvo vlada kod građana BiH radom institucija i nekih drugih segmenata društva, mediji se ipak izdvajaju kao onaj dio bh. društva kojem građani vjeruju“, istakla je Rudić. 

Aladin Abdagić, glavni i odgovorni urednik Centra za istraživačko novinarstvo, smatra da površan pristup obradi informacija i na kraju njihove objave sigurno doprinose tome da građani imaju manje povjerenja u medije. 

„Stav prema medijima je podijeljen, većina njih govori da mediji objavljuju polovične informacije, prije svega 'prenapuhane' kako bi novinari u svojim pričama pojačali svoju tezu“, kaže Abdagić. 

Da bi zadobili i opravdali povjerenje građana u društvu, obaveza medija je da profesionalno rade svoj posao, praveći razliku između slobode govora i novinarstva. Neprofesionalnost praćena senzacionalizmom trebala bi biti zamijenjena etičkim i profesionalnim standardima i kodeksima čime bi se izbjeglo urušavanje dostojanstvenosti i nepovjerenja.

Medijski analitičar Ilčo Cvetanoski kaže da je opšti utisak da se povjerenje u medije smanjuje, što samo po sebi ne bi trebalo da bude loš znak ako je rezultat medijske pismenosti građana ili njihove kritičke opservacije.

„Nepovjerenje u medije u našem slučaju je prije svega na osnovi totalne devastacije osnovnih novinarskih standarda i to je to šta zabrinjava. Za prodanu kopiju više ili dodatni klik na web portalu lako se približava senzacionalizmu i poluinformacijama i to je to što zabrinjava. Sve to je motivirano potrebom da se napravi veći profit nauštrb kvaliteta, standarda i profesionalnosti“, zaključuje on.