Istraživanje koje su sproveo tim Odsjeka za komunikaciju amsterdamskog univerziteta pokazuje da korisnici manje vjeruju novinskim izvještajima koji kao izvore navode društvene medije.

Upotreba Facebooka, Twittera, Instagrama i drugih društvenih mreža kao izvora novinskih vijesti danas je već standardna praksa mnogih novinara, no istraživanje objavljeno u stručnom časopisu "Journalism Studies" pokazuje da čitaoci ne doživljavaju jednako tekstove koji za izvor imaju društvene medije, u odnosu na one čiji su izvori tradicionalniji, poput konferencije za štampu ili intervjua.

Korisnici smatraju da su metode poput intervjua ili čekanja ispred vladinih institucija kredibilnije od traženja informacija na internetu, no ni svi metodi pronalaženja podataka online nisu jednaki u očima čitalaca.

E-mail, websajtovi i Google tako imaju mnogo viši rejting nego Wikipedia, Facebook i Twitter, koji se smatra najmanje pouzdanim izvorom.

Ipak, kada je učesnicima studije uz izvore navedeno da je informacija i verificirana, bez obzira na to odakle je došla, korisnici su je ocijenili bolje nego kada takva napomena nije data.

Verifikacija informacija sa društvenih mreža i procedure za njihovo objavljivanje stalno su pitanje rasprave u medijskim krugovima. Evropski centar za novinarstvo (EJC) objavio je priručnik koji se bavi ovim problemom i novinarima daje smjernice za lakše korištenje društvenih mreža kao izvora informacija. BHS verzija priručnika dostupna je ovdje.

Izvor: American Press Institute