Od 72 krivične prijave za klevetu, u četiri slučaja donesena odluka o neprovođenju istrage.

foto / ilustracija: Midhat Ajanović Ajan

Zorica Kusmuk, novinarka iz Bijeljine, koja vodi portal zoricakusmuk.info, prva je novinarka za koju se javno saznalo da je osumnjičena za krivično djelo klevete u Republici Srpskoj (RS). 

Informaciju da je osumnjičena za počinjenje krivičnog djela iz Krivičnog zakonika RS saznala je tek onda kada su joj u februaru pred vrata došli policijski službenici.

„Na vrata su mi nedavno došli pripadnici policije te uručili poziv da se sutradan javim u Sektor kriminalističke policije Policijske uprave Bijeljina. Nisam znala o čemu se radi, tek sam u policiji saznala. Tada nisam dala izjavu“, kaže Kusmuk.

Zahtijevala je da izjavu da kod postupajućeg tužioca u Okružnom javnom tužilaštvu Bijeljina. To pravo je iskoristila da se posavjetuje sa advokatom Duškom Tomićem.

„Do danas novi poziv iz Okružnog javnog tužilaštva Bijeljina nisam dobila što očekujem i tu nema ništa sporno da se odazovem bilo kojem pozivu, pa i ovom“, rekla je ona.

Osumnjičena je za krivično djelo klevete, po prijavi Igora Kapikule, nekadašnjeg načelnika za organizovani kriminal i narkotike u Centru javne bezbjednosti Bijeljina, a sadašnjeg načelnika uniformisane policije u Policijskoj upravi Bijeljina. Osumnjičena je jer je objavila video snimak na kojem se, kako kaže, jasno vidi da Kapikul, sa još jednim inspektorom u službenim prostorijama, iznuđuje iskaz od osumnjičenog.

„Upravo taj snimak, CD, sam odmah odnijela u Okružno javno tužilaštvo da ispitaju ovaj slučaj. Odgovor do danas nisam dobila, ali, prema mojim informacijama, predmet se i dalje nalazi u Okružnom javnom tužilaštvu Bijeljina“, rekla je Kusmuk.

Prijave Kusmuk smatra metodom zastrašivanja i pritiska na njen rad jer, kako govori, već nekoliko godina ukazuje na brojne nepravilnostu u radu Okružnog javnog tužilaštva Bijeljina. Kaže da je nije strah, da ne podliježe cenzuri i da cijeli slučaj smatra smiješnim.

Podaci okružnih tužilaštava RS i MUP RS

Sedamdeset i dvije krivične prijave podnesene su u RS-u za krivično djelo kleveta. Ovo su informacije koje su prikupljene početkom aprila na osnovu odgovora okružnih tužilaštava u RS-u u Banjaluci, Bijeljini, Doboju, Istočnom Sarajevu i Trebinju, te Ministarstva unutrašnjih poslova RS (MUP RS).

Od 72 prijave, osam slučajeva se tiču prijava protiv više novinara i urednika. Tri predmeta za krivično djelo kleveta koja se odnose na novinare evidentirana su u Okružnom javnom tužilaštvu Istočno Sarajevo do 21. marta. Podnesene su prijave za dva predmeta protiv sedam novinara do 27. februara u Okružnom javnom tužilaštvu u Banjaluci. Dvije prijave za klevetu protiv novinara prijavljene su Okružnom javnom tužilaštvu Bijeljina, a jedna protiv urednika portala u Okružnom javnom tužilaštvu u Doboju do 1. aprila. 

Najveći broj prijava je protiv građana, ali su prijave podnesene i protiv nepoznatih lica, ali i protiv javnih dužnosnika. Od 72 slučaja, odgovori tužilaštava ukazuju na to da samo u četiri slučaja je donesena odluka o neprovođenju istrage.

Kleveta kao krivično djelo se može prijaviti MUP-u koji dalje odlučuje da li će izvještaj proslijediti nadležnom tužilaštvu ili se može prijaviti direktno na pisarnicu nadležnog okružnog tužilaštva. Daleko je veći broj prijava podnesenih nadležnim tužilaštvima nego na osnovu policijskih izvještaja o počinjenju krivičnih djela.

„Postupajući po zaprimljenim prijavama, policijski službenici MUP RS-a nadležnim tužilaštvima u 2023. godini podnijeli su četiri izvještaja o učinjenom krivičnom djelu iz člana 208a Krivičnog zakonika kleveta i tri izvještaja u prva tri mjeseca ove godine“, rekla je za Media.ba Mirna Miljanović, načelnica Odjeljenje za odnose sa javnošću MUP-a RS.

U međuvremenu, krivična prijava je podnesena protiv novinara Slobodana Vaskovića u prostorijama Policijske uprave Istočno Sarajevo početkom aprila. Usmenu prijavu je podnio načelnik Policijske uprave Istočno Sarajevo Branimir Šehovac zbog izjava koje je Vasković iznio u emisiji Face to Face, a za koje Šehovac tvrdi da nisu tačne i da čine štetu njegovom ugledu i časti.

Krivične prijave se gomilaju, za sada bez potvrđenih optužnica

Izmjene i dopune Krivičnog zakonika RS, kojima se kriminalizuje kleveta, stupile su na snagu u avgustu 2023. Kriminalizaciji klevete su se protivili novinari, nevladin sektor i brojne međunarodne organizacije, upozoravajući da će narušiti slobodu izražavanja. Pritiskom javnosti i javnim raspravama, u usvojenim izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika kazne su ublažene i izbačeno je krivično djelo uvreda. Novinari su organizovali i proteste prošle godine, ali bez velike podrške građana, protiv kojih je do sada podneseno i najveći broj prijava.

Četrnaest predmeta za krivično djelo kleveta je otvoreno u Okružnom javnom tužilaštvu Istočno Sarajevo do 21. marta.

„Svi ovi predmeti se nalaze u fazi prijave i u redovnoj proceduri rada prema Planu rada tužilaštva. Prema našim evidencijama, tri su protiv novinara, šest protiv građana i pet protiv NN lica“, rekao je Neven Kramer iz Okružnog javnog tužilaštva Istočno Sarajevo.

Maja Đaković-Vidović, rukovoditeljica odnosa sa javnošću Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka, kaže da je to tužilaštvo primilo 39 prijava za krivično djelo kleveta i krivično djelo iznošenje ličnih i porodičnih prilika zaključno sa 27. februarom.

„U dva predmeta donesena je naredba o nesprovođenju istrage, ostali predmeti se nalaze u radu. U dva predmeta protiv sedam lica –novinara, podnesene su prijave po kojima nisu donesene tužilačke odluke i isti se nalaze u radu“, rekla je Đaković-Vidović.

Okružno javno Tužilaštvo u Doboju do 1. februara primilo je ukupno pet prijava za krivično djelo kleveta, od čega je jedna riješena nepokretanjem istrage dok su ostale prijave u radu i po istima se vrše provjere i prikupljaju dokazi radi donošenja tužilačke odluke.

„Što se tiče strukture podnesenih prijava, jedna prijava je podnesena protiv rukovodioca pravosudne institucije, jedna protiv lica koje je bilo policijski obrađivano, jedna protiv NN lica koje vodi Facebook profil 'Narod vidi narod zna', jedna protiv urednika internet portala i jedna protiv jednog od članova Ekološkog udruženja“, rekla je Slobodanka Lukić, sekretarka i službenica za informisanje Okružnog javnog tužilaštva Doboj.

U Okružnom javnom tužilaštvu u Trebinju je do 27. marta primljeno ukupno pet predmeta koji se odnose na krivično djelo kleveta, od čega su tri predmeta zavedena na osnovu krivičnih prijava građana. U jednom predmetu podnosioci prijave su članovi uprave Elektroprivreda RS.

„Prijava je podnesena protiv Nebojše Vukanovića, narodnog poslanika u NSRS, i Milice Radovanović, predsjednice Gradskog odbora SDS-a Trebinje. U drugom predmetu podnosioci prijave su članovi uprave Zavisnog preduzeća 'RiTE Gacko', Maksim Skoko, v. d. generalnog direktora, i Marko Grahovac, izvršni direktor za organizaciono pravne poslove,  a prijava je podnesena protiv fizičkog lica, građanina“, kaže Srđan Vukanović, službenik za informisanje Okružnog javnog tužilaštva Trebinje.

U jednom predmetu je donesena naredba o nesprovođenju istrage, dok su ostali predmeti u radu.

Dušica Radovanović Grubač, stručna saradnica i službenica za odnose sa javnošću Okružnog javnog tužilaštva Bijeljina, kaže da je do sada primljeno devet prijava zbog krivičnog djela kleveta. Svi predmeti su u radu i preduzete su sve tužilačke mjere i radnje u predmetima.

„Od devet prijava, sedam prijava je protiv građana, a dvije prijave su protiv novinara“, kaže Radovanović Grubač.

Kako se zaštititi od klevete?

Prema podacima Misije OSCE-a u BiH, do 31. decembra 2023. okružnim javnim tužilaštvima u RS-u upućeno je ukupno 29 krivičnih prijava djela klevete, od čega sedam prijava je bilo protiv novinara, urednika i jednog portala.

„Naša Misija će nastaviti da se zalaže za punu dekriminalizaciju klevete, te će u okviru te oblasti rada pratiti dešavanja vezana za primjenu novih odredaba Krivičnog zakonika RS vezanih za slobodu izražavanja, naročito obraćajući pažnju na tužilačke odluke u predmetima koji se odnose na novinare i medijske kuće“, rekli su iz Misije OSCE-a.

Misija trenutno radi na razvoju posebne metodologije praćenja, namijenjene praćenju primjene ovih odredaba Krivičnog zakonika RS, kao i praćenju potencijalnog uticaja njihove primjene na prava i slobode uopšte, a naročito na prava i slobode novinara i medija.

„Osim toga, odlukom Ustavnog suda BiH od 18. januara 2024. godine, koja se odnosi na nove odredbe Krivičnog zakonika RS, nadležnim organima se nalaže da izbjegavaju primjenu pravnih lijekova koji bi mogli odvratiti građane, a naročito novinare, od izražavanja kritike o pitanjima od javnog interesa, zbog straha od krivičnih i drugih sankcija“, poručuju iz OSCE-a.

Kriminalizacija klevete je, prema odluci Ustavnog suda, u skladu sa Ustavom BiH, ali Sud poziva vlasti da se suzdrže od korištenja ove mjere protiv građana i novinara. U međuvremenu građani, institucije vlasti i političari šalju krivične prijave, formiraju se predmeti i vode istrage. Iako prema Krivičnom zakoniku RS nema krivičnog djela kleveta ako se radi o iznošenju nečeg neistinitog u sklopu novinarskog poziva koje nije učinjeno u namjeri omalovažavanja, podaci pokazuju i da su novinari podložni krivičnom progonu.

Novinari trebaju da se informišu i urade sve što mogu da se zaštite od krivičnog gonjenja zbog svog rada.

Advokatica Belma Balijagić Džuho, koja se godinama bavi krivičnim pravom, kaže da se novinari, u ambijentu kada je kleveta krivično djelo, teško mogu zaštititi. Da bi izbjegli umišljaj koji se traži za izvršenje krivičnog djela, novinari mogu izbjeći krivičnu odgovornost tako što će za sporne odgovore koji mogu sadržavati klevetu uputiti upit drugoj strani da se očituje.

„Suprotna strana ne mora dati odgovor, ali je dovoljno da je postojala mogućnost druge strane da se očituje o navodima. Dakle objektivno prikazivanje i jedne i druge strane ili eventualno objavljivanje demantija ukoliko se osoba, koja sutra može biti podnosilac krivične prijave, obrati sa zahtjevom“, savjetuje Balijagić Džuho.

Dodaje da novinari posebno moraju biti oprezni prilikom izvještavanja sa suđenja kada zbog neadekvatne interpretacije suđenja i iznesenih dokaza mogu biti krivično gonjeni i na kraju osuđeni.

___