RAK planira propisati obavezu emitovanja sadržaja namijenjenih nacionalnim manjinama i privatnim RTV stanicama.

Foto: Pixabay/Geralt

Međunarodni dan ljudskih prava obilježava se 10. decembra od 1948. kada je usvojena Opća deklaracija Ujedinjenih naroda o ljudskim pravima. Izvještavanje i educiranje javnosti o ljudskim pravima, koje uključuje i izvještavanje o pravima manjina, trebalo bi biti cilj svih medija koji rade u javnom interesu.

Radijske i televizijske stanice u Bosni i Hercegovini (BiH) su dužne, prema pravilima Regulatorne agencije za komunikacije (RAK), poštivati ljudsko dostojanstvo i osnovna prava, te u svojim sadržajima osigurati poštivanje etničkih, kulturnih i vjerskih razlika.

„Agencija je tokom revizije Dozvole sistema 2020. godine propisala decidne programske kvote za javne radijske i televizijske (RTV) servise, kojima se isti obavezuju da će emitovati program namijenjen pripadnicima nacionalnih manjina u trajanju od najmanje jedan sat sedmično, vodeći računa o ravnopravnoj zastupljenosti“, istaknuto je iz RAK-a.

RAK planira propisati obavezu emitovanja programa namijenjenih pripadnicima nacionalnih manjina i ostalim RTV stanicama, s obzirom da se zakonski okvir trenutno odnosi samo na javne RTV servise. Predloženi nacrti izmjena pravila trebaju proći redovnu proceduru javnih konsultacija i na kraju biti usvojeni od novog Vijeća RAK-a.

Pozitivna iskustva sa medijskom zastupljenošću ima Iren Milivojević, predsjednica Udruženja  Mađara „Magyar Szo“ iz Banje Luke.

„Moje mišljenje je, da ko god je aktivan, ko god ima neka dešavanja, on se pojavljuje u medijima“ , izjavila je Milivojević.

Slično mišljenje o medijskoj zastupljenosti manjina u BiH dijeli i Tihomir Knežiček, predsjednik Udruženje građana italijanskog porijekla Rino Zandonai Tuzla.

„Smatram da mediji posvećuju dovoljno pažnje nacionalnim manjinama ukoliko to nacionalne manjine traže od medija. To je po meni ključ. Dakle iz ličnog iskustva kažem da svaki događaj koji se dešava, a bude tih događaja šest, sedam godišnje u Tuzli i u okolini, i mediji uvijek to proprate, ali proprate zato što udruženje pozove medije da dođu na događaj“, izjavio je Knežiček.

Visoka politika a ne problemi manjina na lokalnom nivou

Sedamnaest nacionalnih manjina živi u BiH, a predstavnici medija kažu da se trude da u sadržaje uključe pitanja koja se odnose na njih. Medijsko izvještavanje o pravima manjina je, pak, često dio dnevno-aktuelnog izvještavanja o politici i događajima koje organizuju udruženja.

Almasa Đulkić, izvršna direktorica Radio programa Radio-televizije Unsko-sanskog kantona (RTVUSK), kaže da ovaj medij prati događaje koji se odnose na manjine ali da saradnja sa predstavnicima manjina nije uvijek ostvarena.

„Evo konkretno zadnji događaj koji je bio vezan poprilično za nacionalne manjine je bila predizborna kampanja u kojoj se niti jedan predstavnik nacionalnih manjina svih osam općina USK nije odazvao da bi predstavio svoj program i približio se glasačima i eventualno dobio podršku na izborima, koji su bili u oktobru ove godine“, rekla je Đulkić.

Izvršni direktor Informativnog programa Televizije Hayat Senad Omerašević smatra da se o pitanju manjina često izvještava kroz visoku politiku zbog presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu „Sejdić i Finci provi BiH“ i da je malo izvještavanja o pojedincima ili o pravima manjina iz lokalnih zajednica.

„Mogu reći da mi pokušavamo imati kontinuitet sa objavama o ovim temama ili sa gostovanjima, tako da unutar centralnih informativnih emisija imamo svakih desetak ili petnaest dana u nekoj od novinarskih formi izvještavanje o pitanju manjina. S druge strane barem jednom mjesečno imamo gostovanje uživo u programu“, kazao je Omerašević.

Da mediji u BiH o manjinama pišu u svjetlu politike, te se o manjinama zna samo kroz priče o nezastupljenosti u vlasti dok se stvarni problemi manjina zanemaruju, mišljenja je Berislav Jurič, novinar portala Bljesak.info.

„Manjine, koje nemaju čak ni svoje medije u BiH, zanemarene su i u pozitivnim pričama ali i u negativnom, odnosno zanemarujućem odnosu društva prema njihovim potrebama. Mediji čak, što iz neznanja što iz klikabilnih predrasuda, neke manjine stigmatiziraju. Primjer za to je romska manjina koja se u medijima uglavnom veže uz rubrike crnih kronika“, kazao je Jurič.

Izvještavanje kroz značajne datume i projekte

Dalibor Tanić, urednik portala Newipe, posvećenog romskoj zajednici, kazao je da mediji ne pokazuju poseban interes za sadržaje o manjinama ukoliko nije neki značajan datum ili aktivnost. 

„Van ovih datuma, prava je rijetkost da mediji naprave neku dobru reportažu, intervju, ili ugoste nekoga, konkretno iz romske zajednice da komentariše dnevno-političke teme, ne nužno samo one koje se tiču etničke skupine iz koje dolazi“, kazao je Tanić.

O nacionalnim manjinama se, kako je rekao, mogu pisati i druge teme osim onih koje se tiču njihove kulture, jezika, njima važnih datuma, proslava i praznika.

„Time ih priznajemo, prihvatamo i kao sagovornike i kao jednake članove društva“, izjavio je.

Da se posljednjih godina medijsko izvještavanje o manjinama i marginalizovanim grupama u BiH intenziviralo, mišljenja je Nikolija Bjelica, urednica Direkt portala. Ipak smatra da je ono i dalje daleko od fer zastupljenosti, a da prostor za manjine najprije otvaraju nezavisni mediji kroz sadržaje koje proizvode u okviru projekata.

„Konkretno, u istočnoj Hercegovini prije više godina na mediju na kome sam radila mi smo, realizujući jedan projekat, zaista učinili manjine i marginalizovne grupe značajno vidljivijim i nekako su se i ostali tradicionalni mediji, vođeni našim primjerom, ohrabrili i počeli da u većem obimu izvještavaju o ovome“, kaže Bjelica.

Publika je na te priče jako dobro reagovala i njen je utisak da su postali svjesni da su to ljudi, kako je rekla, koji žive sa nama i imaju svoje potrebe, želje i snove.

„Nažalost, često nedovoljno prepoznate i od društva i od države“, govori Bjelica.

___

Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u Inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.