Prioritet za pomoć entitetskih vlada će imati mediji koji nisu otpuštali radnike

Prioritet za pomoć će imati mediji koji nisu otpuštali radnike

Prioritet za pomoć entitetskih vlada će imati mediji koji nisu otpuštali radnike

Hoće li poticajne mjere ugroziti nezavisnost, kredibiltet i pouzdanost medija?

foto: pixabay

Iako su mnoge firme i poslovi zbog pandemije koronavirusa zaustavljeni na oko tri mjeseca, novinari su i u tom periodu bili među najizloženijima i sa najviše posla. Terenski rad bio je smanjen, ali ne i potpuno ukinut, te su novinari nerijetko morali ići i na konferencije za medije ili dolaziti u redakciju čime su bili izloženi većoj količini stresa, ali i svakodnevnom strahu od mogućnosti zaraze.

Nisu novinari i medijski radnici u tom periodu strahovali samo od virusa, već su odmah na početku vidjeli da će imati problema i sa finansiranjem. Čim je pandemija proglašena, prihodi medija drastično su smanjeni, pogotovo printanih, pa su pojedini mediji došli u situaciju da zbog toga otpuštaju radnike, a drugi da uposlenike plaćaju iz privatnih sredstava vlasnika ili smanjuju plate na tri mjeseca. Međutim, pitanje se postavlja šta će biti nakon ta tri mjeseca? Moguće je da će tek doći do kolapsa, da će finansiranje tada biti još teže i da će biti teško uspostaviti normalno finansijsko funkcionisanje.

Pomoć vlasti

Kako bi se ublažile ekonomske posljedice pandemije, entitetske vlasti predvidjele su sredstva kroz Antikorona zakon u Federaciji i Fond solidarnosti za obnovu Republike Srpske. Posebno pitanje je na koji način će vlast pomoći medijima, a odgovore su dijelom dale entitetske vlade i Vlada Brčko Distrikta, ali i međunarodne organizacije.

Iz Vlade Federacije BiH su, nakon više od tri sedmice od prvog upita, pojasnili kako su se prilikom kreiranja takozvanog Antikorona zakona (Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica) vodili premisom pomoći svim privrednim društvima koja su zapala u poteškoće zbog pandemije.

„Vlada Federacije se nije smjela upuštati da unutar ovog zakona vadi, odnosno naglašava ili posebno pristupa bilo kojoj grani. Pošto je u Bosni i Hercegovini većina medija registrovana kao privredna društva, tako će moći koristiti benefite donesenog zakona, po kojem je svako privredno društvo ili obrt, kojima je bio zabranjen rad tokom pandemije ili su u poređenju sa istim mjesecom u 2019. godini, zabilježili gubitak veći od 20 posto. Nadamo se da će i usvajanje Garantnog fonda isto pomoći medijima da dobiju beskamatne kredite za pomoć u finansijskoj konsolidaciji i drugim potrebama“, kažu iz Vlade FBiH. „Vlada je jako zahvalna svim medijskim kućama koje su zadržale i nisu otpustile uposlenike, naravno da će oni biti na listi prioriteta za bilo koju od ove dvije navedene pomoći“.

Slično je i u Republici Srpskoj gdje je pomoć namijenjena svim poslovnim subjektima čije je poslovanje direktno ili indirektno pogođeno odlukama Republičkog štaba ili lokalnih štabova, „pa tako i medijima“. Mediji se u oba slučaja tretiraju kao i bilo koja druga firma, zanimanje i djelatnost.

„Jedan od uslova koje privredni subjekti moraju da ispune kako bi bili obuhvaćeni programom podrške iz Fonda solidarnosti za obnovu RS-a jeste da za vrijeme trajanja epidemije virusa korona nije bilo otpuštanja radnika. U sklopu aktivnosti Ministarstva privrede i preduzetništva RS-a usaglašen je jedinstven pristup u načinu izrade spiskova pravnih lica i preduzetnika kojima je odlukama štabova za vanredne situacije zabranjeno obavljanje djelatnosti, koji su prestali sa radom kao posljedica djelovanja pandemije virusa korona (izgubljeno tržište, nedostatak sirovina i slično) ili posluju sa smanjenim kapacitetom“, pojasnili su iz Vlade Republike Srpske u odgovoru za Media.ba.

Mediji kao posebna stavka nisu tretirani ni u Distriktu Brčko, ali pomoć im neće izostati, kažu iz Vlade, kao ni drugim privrednim subjektima čije je poslovanje bilo ugroženo tokom pandemije.

„Mislim da smo mi kao Vlada prvi izašli sa konkretnim mjerama pomoći našoj privredi. Pratimo stanje i dalje, ne samo sa zdravstvenog aspekta koji je primaran, nego i kroz neke druge mjere da pomognemo rad privrede, ali i sve građane na prostoru Distrikta Brčko. Ovo je bila prioritetna mjera koju smo razmatrali”, poručio je ranije gradonačelnik Brčko Distrikta Siniša Milić.

Podrška medijima od međunarodnih donatora

Sa finansijskim problemima sa kojima se suočavaju mediji u Bosni i Hercegovini upoznate su i međunarodne institucije.

Delegacija Evropske unije i Ured Specijalnog predstavnika EU u BiH razmatraju pitanje podrške medijima, kažu za Media.ba, i podsjećaju medije na prilike za finansiranje koje nudi Evropska zaklada za demokratiju (EED). EED je, pojasnili su, neovisna organizacija koju su EU i zemlje članice osnovale 2013. godine kao autonomni međunarodni fond za poticanje demokratije u Evropskom susjedstvu, Zapadnom Balkanu i šire. Zainteresirani mediji mogu se prijaviti za bespovratna sredstava koja su dostupna medijima u regiji.

„Tokom proteklih godina, EU je pružila značajnu podršku medijskom sektoru u BiH i u regionu Zapadnog Balkana, sa milion eura redovne pomoći koja je izdvojena za BiH, te preko 11,5 miliona eura sveukupno za tekuće regionalne programe, s ciljem da osigura pluralizam i nezavisnost medija, uključujući i javnog RTV sistema u BiH. U tom kontekstu, EU je pružila tehničku pomoć javnim emiterima, te je podržala razne projekte izrade važnih analiza i zakonodavnih inicijativa, uključujući one o medijskom vlasništvu i oglašavanju. Očekujemo od nadležnih vlasti BiH da pokrenu ovo pitanje i usvoje zakone o transparentnosti medijskog vlasništva i kriterijima za javno oglašavanje, te da osiguraju finansijsku održivost javnih emitera, kao što je i preporučeno u Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU“, poručili su iz Ureda EU u BiH.

Smatraju da bi bilo veoma važno da i domaće vlasti poduzmu konkretne mjere kojima bi se podržali mediji u prevazilaženju negativnih finansijskih efekata krize izazvane pandemijom.

„Međutim, takve poticajne mjere ne smiju na bilo koji način ugroziti nezavisnost, kredibiltet i pouzdanost medija. EU će i dalje podržavati novinare i medijske radnike u važnom poslu koji obavljaju, a koji je ključan za bilo koje slobodno i demokratsko društvo. Imajući u vidu sve veću raširenost online dezinformacija, uloga medija je nezamjenjiva u pružanju tačnih i pouzdanih informacija javnosti, posebice u kriznim situacijama. Mediji imaju odgovornost da osiguraju poštivanje najviših profesionalnih i etičkih standarda, a vlasti da kreiraju povoljno okruženje za slobodu medija“, dodali su.

USAID BiH trenutno nema posebne programe pomoći medijima kojima je poslovanje ugroženo zbog pandemije, ali podsjećaju kako konstantno pomažu medijima kroz razne programe i projekte. Jedan od njih je i Program za osnaživanje nezavisnih medija u BiH – IMEP – gdje je pomoć namijenjena, kako kažu, onim medijima koji proizvode profesionalne i nezavisne izvještaje, ali i onim medijskim organizacijama i novinarima kojima je potrebno pravno zastupanje u vezi sa politički motivisanim tužbama za klevetu.

„Cilj ovog projekta je povećanje broja istraživačkih ili visokokvalitetnih vijesti, da nezavisni novinarski proizvodi i vijesti dopru do većeg broja građana, da se osigura objektivno izvještavanje, ali i da se osigura da prava novinara u BiH budu zaštićena i da im je omogućen pristup nadležnom pravnom savjetu i zastupanju“, poručili su iz USAID-a.

___

Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u Inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.