Transparentnost izbora i medijski zakoni su teme o kojima će se tek izvještavati.

foto: Infobiro

U sedmici iza nas, uredništva bh. dnevnih novina svojim čitateljima su ponudili mnogo različitih tema. Vikend izdanja naslovnica obilježila je vijest iz Ureda za kontrolu imovine stranaca Ministarstva finansija Sjedinjenih Američkih Država (SAD) da su Gorica i Igor Dodik stavljeni na „američku crnu listu“.

Dnevni avaz je sedmicu otvorio izjavom čelnika HDZ-a Dragana Čovića da je Bosna i Hercegovina (BiH) spremna za otvaranje pregovora sa EU. Isti dan je Glas Srpske najavio da Republika Srpska (RS) sprema tužbu protiv NATO-a. Jezive fotografije izrealskog bombardovanja stanovnika Gaze bile su na naslovnicama bh. dnevnih novina. Govorilo se i o transparentnosti izbora i o Nacrtu zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija u RS. Sportisti iz BiH nastavili su da budu bolji dio ove zemlje.

Zakon o “agentima stranog uticaja” 

Nacrt Zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija u RS u Narodnoj skupštini RS (NSRS) usvojen je u prvom čitanju 28. septembra ove godine. Prva javna rasprava o ovom zakonu održana je 24. oktobra, a taj dan su predstavnici nevladinih organizacija iz RS održali proteste u Banjoj Luci i pozvali Ministarstvo pravde RS da povuče Nacrt.

U medijima nije bilo nikakvih naznaka da su protesti izazvali pažnju predlagača zakona, kao i kada su mediji i udruženja protestovala zbog kriminalizacije klevete u tom bh. entitetu. 

Oslobođenje prenosi izjavu Aleksandra Žolje iz Helsinškog parlamenta građana Banja Luka da označavanje nevladnih organizacija kao „stranih agenata“ predstavlja targetiranje i omalovažavanje te da je zakon u suprotnosti sa Ustavom RS i Evropskim konvencijama o ljudskim pravima i temeljnim slobodama.

Nezavisne novine su sa istog događaja izvijestile da je planirana protestna šetanja od Trga Krajine do zgrade NSRS bila otkazana jer MUP RS nije izdao dozvolu za njeno održavanje. Na platou ispred NSRS policijski službenici su zatražili od okupljenih da se izdvoje u manje grupe kako bi mogli biti legitimisani jer će im na taj način biti dozvoljen ulazak u zgradu NSRS. S druge strane, kako prenosi Dnevni avaz, predsjednik RS Milorad Dodik je izjavio da namjera vlasti u RS nije da proganja predstavnike nevladinih organizacija već da i oni kao i drugi subjekti kroz izvještaje dostavljaju podatke o svom poslovanju. Analitičari usvajanje zakona tumače kao želju Milorada Dodika da „oslabi“ civilni sektor u RS.

Dnevni list objavljuje podatke Transparency Internationala BiH (TI BiH) da je SAD kroz USAID proteklih godina uložila 620 miliona dolara kroz projekte ulaganja u ekonomske aktivnosti i obnovu infrastrukture u RS. U istom tekstu se navodi da prema podacima Delegacije EU, RS je povukla stotine miliona eura bespovratnih sredstava kroz različite projekte. BiH je u periodu od 2014. do 2020. kroz program IPA II povukla 552,1 miliona eura a značajan dio sredstava realiziran je u RS. Naivno je dakle smatrati da je interes vlasti RS dobronamjeran prema NVO sektoru.

Detaljna analiza o aktivnostima nevladinih organizacija u RS posljednjih 30 godina bi pokazala javnosti da shvati da uposlenici nevladinih organizacija nisu agenti ''stranog uticaja''. Primjere aktivnosti i uspjeha nevladinog sektora možemo pronaći i u arhivi Infobiroa. Naprimjer, zbog aktivnosti Centra za životnu sredinu iz Banje Luke, Okružni sud u Banjoj Luci je 2015. godine poništio rješenje za odobravanje izrade Studije uticaja na životnu sredinu malih hidroelektrana u kanjonu rijeke Hrčavke u Naciolanom parku „Sutjeska“, čime je spriječena izgradnja malih hidroelektrana u Nacionalnom parku. Ali to je samo jedan primjer. 

Transparentnost izbornog procesa

Tema o potrebi poboljšanja transparentnosti izbora, elektronskog brojanja glasova i skeniranja glasačkih listića kako bi se spriječile izborne krađe nije nova. Tokom sedmice na naslovnicama novina „osvanuli“ su naslovi: „EU i SAD žele da se na izbore uvedu skeneri“ ili „Prije izbornih reformi, vratite povjerenje građana u izbore“. Na „dnevni red“ političara stigla je poruka od ambasadora zemalja članica UO Savjeta za implementaciju mira u BiH od prethodne sedmice da je došlo vrijeme da se osiguraju transparetni i pošteni izbori počevši od lokalnih, koji su planirani 2024. godine.

Centralna izborna komisija (CIK) BiH je kroz aktivnost „Dani otvorenih vrata – promocija novih tehnologija u izbornom procesu“ u saradnji sa Udruženjem izbornih zvaničnika u BiH u prvoj polovini oktobra napravila prvi korak. Uposlenici Komisije su prezentirali građanima kako bi proces glasanja izgledao ako inicijativa bude realizirana. U saopštenju za javnost CIK-a stoji da se prezentacija odnosila na automatsku identifikaciju birača, proces glasanja i skeniranja glasačkih listića kao i transfer rezultata sa biračkog mjesta do Glavnog centra za brojanje.

Novinske arhive nam ukazuju da se o potrebi uvođenja elektronskog glasanja već dugo govori. Završni pritisak na formiranje Vlade Federacije BiH je naziv teksta iz Dnevnog lista objavljen u februaru 2020. godine. U dijelu teksta stoji “...težište razgovora sa bh. parlamentracima koji je vodio specijalni predstavnik EU u BiH Johann Sattler bilo je uvođenje novih tehnologija u izborni proces, poput elektronskog glasanja, skenera za glasanje, elektronskog brojanja glasova i glasanja putem interneta s ciljem da izbori budu transparentni i pošteni“.

Kada se u pretrazi arhive Infobiro ukuca „elektronsko brojanje glasova“ kao jedan od prvih rezultata je tekst iz Dnevnog avaza iz oktobra 2017. godine naslova SDA se protivi elektronskom glasanju i skeniranju listića  U tekstu stoji da je održan sastanak političara iz BiH sazvan na inicijativu lidera SDP-a Nermina Nikšića. Tema je bila Izborni zakon BiH, tačnije njegove izmjene prvenstveno tehničke prirode – uvođenje novih tehnologija, elektronsko glasanje i skeniranje glasačkih listića. Inicijativa je bila pozdravljena od svih prisutnih s opaskom Hazima Rančića iz SDA koji je kazao da rezultati evropskih zemalja ukazuju da ovakav način glasanja, elektronsko ili skenersko, ne daje prave rezultate. Evidentno je da inicijativa nije prošla a novinar nije pojasnio na kakve rezultate je mislio Rančić.

Novi medijski zakoni

Tokom sedmice u Nezavisnim novinama najavljena je tema koja će sigurno biti značajna za medijski prostor u BiH. Ministar komunikacija i transporta BiH Edin Forto najavio je intenzivan rad na donošenju Zakona o transparentnosti medijskog vlasništva. Fondacija Mediacentar Sarajevo, Udruženje BH novinari, nevladina organizacija „JaBiHEU“ i Vijeće za štampu i online medije u BiH predstavile su Nacrt zakona za regulisanje medijskog vlasništva, pluralizma informacija i oglašivačkog tržišta u BiH još 2018. Nakon pet godina čekanja razgovori o zakonu ponovo su postali aktuelni i vjerovatno će biti tema bh. medija u narednom periodu.

Osnivanje UN-a

Sedamdeset i osma godišnjica Ujedinjenih naroda, koji su osnovani 24.10.1945., u našim medijima prošla je nezapažena. Delegati iz 50 zemalja svijeta su 26. juna 1945. potpisali Povelju UN-a kako bi se uspostavila organizacija za očuvanje svjetskog mira pod nazivom Ujedinjeni narodi. Ideja organizacije UN-a kao čuvara mira na planeti davno je iznevjerena. Trenutno jedna od stalnih članica UN-a Rusija vrši agresiju na teritorij druge suverene zemlje Ukrajine, dok druge dvije, Francuska i SAD, direktno podržavaju Izreal u višednevnom bombardovanju Pojasa Gaze. Prema pisanju londonskog medija The Guardiana, u granatiranjima Gaze prema posljednim informacijama ubijeno je 7.028 ljudi a od tog broja je 2.913 djece. Tišina iz zgrade UN-a u New Yorku na aktuelna dešavanja u Gazi i u Ukrajini ukazuje da ovaj 78-godišnjak treba da ide u penziju.

Sportisti        

Sportisti i sportistkinje su, ponovo, dobre vijesti iz ove zemlje. Najmlađa učesnica plivačke trke stilom delfin na 100 metara Lana Pudar osvojila je četvrto mjesto na Svjetskom kupu u Budimpešti. Sanjin Pehlivanović, najbolji bh. igrač bilijara, osvojio je drugo mjesto Svjetskog prvenstva u disciplini „osmica“. Lejla Njemčević je osvojila Svjetsku seriju u maraton disciplini sačinjenu od četiri utrke Svjetskog kupa.

Oni zaslužuju naslovnice.

__

Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u Inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje