Šesto izdanje međunarodne konferencije o političkoj odgovornosti i novim tehnologijama Point za fokus je imalo fenomen lažnih vijesti i online privatnosti, te pokrenulo niz zanimljivih pitanja o etičnoj upotrebi novih tehnologija u modernom novinarstvu i aktivnostima civilnog sektora.

Foto: Vanja Ćerimagić/POINT

Četverodnevna konferencija u organizaciji Udruženja Zašo ne počela je 25. maja dodjelom prve Balkanske fact-checking nagrade, ustanovljene s ciljem da se u vremenu lažnih vijesti i širenja netačnih informacija potakne tačnost novinarskog izvještavanja. Nagradu su dobili Aleksandar Brezar iz BiH, za tekst o nelegalnoj gradnji unutar vodozaštitne zone rijeke Željeznice; te Vladimir Kostić i Ivana Jeremić iz srbijanskog CINS-a, za tekstove “Država pomogla Pinku sa 3,9 miliona evra” i “Pink dobio najmanje sedam miliona evra kredita od države”. Dobitnici su prilikom dodjele naglasili da je vrijeme da se novinarstvo vrati izvještavanju zasnovanom na činjenicama umjesto na glasinama i da uvijek treba imati na umu da nije važno šta znate, nego šta možete dokazati.

Dodjela Balkanske fact-checking nagrade (Foto: Vanja Ćerimagić/POINT)

Učesnici i panelisti konferencije, koja sada već tradicionalno okuplja neke od najinovativnijih predstavnika start-up scene i civilnog društva u regionu, ove godine su se uglavnom bavili pitanjima online privatnosti, otvorenosti i zaštite podataka i provjeravanja tačnosti web sadržaja.

Prvog dana konferencije, najveću pažnju privukao je panel pod nazivom "Kako osloboditi internet od uznemiravanja i povreda privatnosti", tokom kojeg je o svom iskustvu sa povredom privatnosti na internetu govorila Emma Holten iz Danske. Holten je 2011. bila žrtva hakovanja, nakon čega su njene nage fotografije objavljene online i korištene da je dalje ucjenjuju i zlostavljaju. Holten je danas, šest godina kasnije, feministička aktivistica, urednica magazina Friktion i pokretačica projekta CONSENT, čiji je fokus internet slobodan od uznemiravanja i kršenja privatnosti.

"Često mi kažu 'zašto si se slikala gola ako nisi htjela da se slike prošire online', na šta odgovaram - da su mi sa e-maila ukradene informacije o bankovnom računu, ljudi ne bi pitali 'zašto imaš bankovni račun?' nego bi odmah znali da se radi o kriminalu", kaže Holten. "Ljudi misle da imaju privatnost na internetu, ali znaju da nemaju pravo na pristanak kada se radi o širenju sadržaja. Moramo konverzaciju o privatnosti na internetu okrenuti u pravcu pitanja pristanka i moramo naći opcije zaštite koje neće ujedno značiti povećan nadzor vlada i komercijalnih kompanija", naglasila je, pozivajući programersku zajednicu i sve one koji se bave razvojem novih tehnologija da posvete jedan dio svog vremena edukaciji novih generacija o tome kako stvari funkcionišu, ne samo kako ih koristiti.

Emma Holten (Foto: Vanja Ćerimagić/POINT)

Razmatranje etičkog korištenja interneta nastavljeno je kroz panel o borbi protiv nasilnog ekstremizma online, tokom kojeg su učesnici razgovarali o uzrocima i posljedicama radikalizacije mladih i manifestacijama te pojave u internet prostoru. Prema podacima koje su iznijeli panelisti, radikalizacija je u porastu i u online i u offline prostoru, a najviše joj doprinose zatvorena, konzervativna društva i društva u kojima se mladi osjećaju bespomoćno i marginalizirano. Uklanjanje sadržaja sa interneta jedna je od najčešće korištenih metoda borbe sa tom pojavom no, prema dosadašnjim iskustvima, nije naročito efektna u smanjenju broja slučajeva radikalizacije i terorizma, naveo je Omar Ashour, profesor vojno-sigurnosnih studija na Univerzitetu u Exeteru.

Drugi dan konferencije bio je posvećen fenomennu lažnih vijesti, političkim kampanjama i predstavljanju inovativnih tehnoloških rješenja za organizacije civilnog društva i medije.

Panel o online kampanjama i uticaju društvenih medija tokom Brexita dupke je napunio salu sarajevskog Kriteriona, a zainteresirani su sa pažnjom slušali diskusiju Clare Llewellyn iz Neuropolitics Research Lab i Thomasa Borwicka, koji je bio jedan od predvodnika Vote Leave kampanje. Llewellyn i Borowick su razgovarali o korištenju društvenih istraživanja i statististilkih podataka u kreiranju i sprovođenju online kampanja, te etičkim pitanjima oblikovanja marketinških poruka i korištenja emocionalnog angažmana građana. Oboje panelista su upozorili na značaj korištenja čvrstih podataka i oprez pri formiranju očekivanja od utjecaja društvenih mreža tokom kampanje.

"Društveni mediji su prostor u kojem ljudi reaguju na događaje, ali ne potiču dubinsku diskusiju o pitanjima na duge staze. Podaci sa Twittera vam govore o Twitteru, ne o cijelom društvu", upozorava Llewellyn, koja je analizirala aktivnost Britanaca na društvenim mrežama prije, tokom i poslije Brexita.

#POINT60 Full house for @TBorwick & @clarellewellyn's fascinating discussion on online campaigns and social media impact during #Brexit pic.twitter.com/a0yWPbvuVA

— Maja Calovic (@majachala) May 26, 2017

Kako ubrzati proces provjere informacija, te čitaocima provjerene vijesti učiniti jednako atraktivnim kao što izgleda da su lažne vijesti, pitanje je koje je oblikovalo diskusiju tokom panela o lažnim vijestima i propagandi. Na primjeru farme lažnih vijesti iz Makedonije, učesnici panela su analizirali motive proizvodnje takvih sadržaja i moguće načine borbe protiv njihovog širenja.

Viktor Markovic: 'No matter how crazy you make the news, someone is bound to believe it. ' #point60 pic.twitter.com/pwEdORM7mI

— Alexandra Rusu (@AVRusu) May 26, 2017

"Iz nekog razloga, istina i činjenice funkcionišu samo kod određenog broja ljudi. Ukoliko želite doći do većine, morate koristiti vizualne sadržaje i kratke poruke", smatra Marko Gregović iz socijalnog preduzeća Brodoto, koje pomaže neprofitnim organizacijama i kompanijama da ostvare pozitivne društvene promjene kroz korištenje dizajna, komunikacija i odnosa s javnošću.

Među inovativnim alatima i inicijativama koje pomažu rad civilnog sektora, posebnu pažnju privukao je Badger, uređaj koji je predstavio Darko Ivanović iz crnogorske Građanske alijanse i koji na malom ekranu u obliku bedža prikazuje sadržaje koje korisnik izabere. Ivanović je najavio da, unatoč velikom komercijalnom interesu za proizvod, namjerava zadržati pravo da ga organizacijama civilnog društva ustupi besplatno za promociju njihovih poruka i ciljeva.

A glimpse of how it looks like. Our #wearable gem, made for your #networking and #sharing, #advertising and #fashion pic.twitter.com/LpzB9Avq6Q

— The Badger (@theBadgercrew) May 26, 2017

Program je zaokružila izvedba Pussy Riot teatra "Dani pobune" u amfiteatru Doma mladih, zasnovane na knjizi jedne od članica, Marije Alokhyne, koja i učestvuje u predstavi koja je njena lična priča o Pussy Riot-u, ukjučujući njihove protestne akcije, skrivanje od policije, uhićenje, moskovski zatvor, policijska ispitivanja i suđenje.