Osnovni elementi programiranja na radiju

Osnovni elementi programiranja na radiju

Osnovni elementi programiranja na radiju

“Pa koji bi to format mi trebalo da imamo?”- pitalo me je u poslednjih nekoliko godina bar dvadesetak vlasnika i urednika radio stanica sirom BIH. Isto pitanje postavljale su i njihove kolege u Americi, ali pre 50 godina. Nisu ni Evropljani baš bili sigurni koji bi format njihova stanica trebalo da preuzme, ali su to rešili pre 30 godina. A mi (i pri tom mislim na veći deo Balkana) se time bavimo - DANAS. Tu je i glavna razlika između onoga što se zove savremeni radio i onoga sto se kod nas vodi pod imenom “ radio stanica”.

Dobra stvar u svemu ovome je što mi možemo bar jednom da učimo na tuđim greškama, a ne, kao što je najčešće slučaj, na svojim. A njih je bilo.

Terminologija

Neke stanice su prošle kroz desetak i više formata dok nisu našle onaj koji im je omogućio da opstanu na tržištu. To je bio i glavni cilj onih koji su izmislili prvi format za radio stanicu – TOP 40. Kasnije se odomaćio naziv Hit Radio (Contemporary Hit Radio – CHR). Sedemdesetih godina prošlog veka ovaj format je bio dominantan, da bi tu ulogu kasnije preuzeo AC (Adult contemporary) format, ili kako bi ga neki ovde preveli- Savremena muzika za odrasle.

Pazi, raspričao se čovek o formatima kao da svako zna o čemu je reč. Ajde da probam da objasnim. Možda bi “model” kod nas bila bolja reč od “format”, budući da se ovo drugo najviše koristi kada naručujete papir, pravite slike ili radite bilo šta drugo što nema veze sa radiom. U većini radio stanica će vas i danas gledati belo kada ih pitate “U kom formatu radite?” Kreativniji će odgovoriti - “MP3”.

Šta radio (ni)je naučio od robnih kuća?

Zamislite da ste vlasnik robne kuće. One stare, socijalističke, što u podrumu prodaje hranu, u prizemlju radijatore i belu tehniku, na prvom spratu odeću i obuću, na drugom nameštaj, trećem zavese i posuđe. Nađu se onda tu i igračke, sportski rekviziti, bicikli, šatori, ………, dodajte po želji. A onda se u toj istoj, glavnoj, ulici otvorila pekara. Do nje je iznikla mesara, a preko puta je neko otvorio piljaru Najavljeno je i otvaranje prodavnice dečije odeće i igračaka, a šuška se i o salonu nameštaja. Dugačka je ulica, ima mesta za još radnji, a tu su i sporedne uličice.
A šta se nakon svega desilo sa vama i vašom robnom kućom? Pronađite u vašem gradu najveći prostor u centru koji zjapi prazan i biće vam jasno- to je ona vaša robna kuća s početka priče. Propala je.

Slično se dešava i sa radio stanicama. Dok je postojala samo jedna mogla je da emituje šta god hoće. Malo za decu, malo za seljake, nešto za radnike, nešto za službenike. Red narodne, red zabavne muzike. Jedno veče za džez, drugo za klasiku. Kultura i holtikultura zajedno na pladnju, pa bira ko šta više voli. Izbor je bio jednostavan- ili slušaš ili ne slušaš. To su bile stanice uz koje smo svi mi odrasli. Vesti na “gong” i ono “Poštovani slušaoci”. Kada se na skali pojavila druga radio stanica kopirala je ono sto je radila prva. Samo se trudila da penzionere i džez prebaci u različite dane u odnosu na “konkurente”. Ubrzo je došla i treća radio stanica, četvrta... deseta... dvadeseta… Ako ne želi da doživi sudbinu robne kuće stanica će pre ili kasnije  morati da izabere svoj model, iliti “format”, kako bi opstala na tržištu. To su prvi, intuitivno, otkrili takozvani “narodnjaci” koji su počeli da vrte 24 sata dnevno- 365 dana u godini, narodne pesme. Oni slušaoci koji to vole, a  optimisti kažu da je to polovina populacije, izbacili su ove stanice na prvo mesto po slušanosti. Zašto? Zato što su im one (radio stanice) dale ono što oni (slušaoci) traže onda kada (24 sata dnevno) to njima (slušaocima) treba. Jednostavno, da jednostavnije ne može biti. No, trebalo nam je samo 50 godina da shvatimo.

Kakva je to “formatirana” radio stanica?- formati i podformati

“Formatirane” radio stanice rade upravo to- svaka je specijalizovana za užu grupu slušalaca i daje im ono što oni traže u bilo koje doba dana ili noći. Tu nema džeza utorkom uveče, a klasike petkom. Neće slušalac da razmišlja o tome koji je dan u nedelji. I tako smo dobili “HIT” stanice (CHR format) za publiku 12- 25 godina, AC za 25- 45, Oldies za starije od 35 godine. Formata ima na desetine, ali se svi daju definisati kroz tri kategorije: muzika, informativni program i specijalni program.

Najrasprostranjenije su muzičke stanice i muzički formati, što je i logično jer 75% ljudi sluša radio zbog muzike. Muzički format može ići do takvih ekstema da stanica emituje pesme SAMO jedne grupe- “Pink Floyd” recimo. Pa ako neko voli ovu kultnu grupu znaće da kada god da uključi radio, odnosno ovu stanicu, da će čuti nešto baš iz njihovog opusa. Ali, da bi ispunila ovo obećanje stanica mora da vrti 24/ 7 muziku Pink Floyda.

Svaki od muzičkih formata ima svoje podformate, ali cilj kod svih je isti: pronaći dovoljan broj slušalaca određene starosne dobi, socijalnog statusa i etničkog porekla. Zašto? Da bi ih isporučili- OGLAŠIVAČIMA.

Banke i osiguravajuća društva preferiraju one koji slušaju vesti, te su tako nastali i “govorni” formati: News, Talk, News- Talk, Sport, … stanice na kojima nećete čuti ni jednu jedinu pesmu. Možda vas ovaj format može spasiti od plaćanja autorskih prava za muziku, ali on zahteva četu voditelja, novinara, reportera, a taj “luksuz” mogu da si priušte samo najbogatiji. Praksa je da se na troškove programa radio stanice (svi oni koji učestvuju u kreiranju programa) odvoji najviše 40% budžeta, pa vi sada vidite šta sebi možete da priuštite. Znam, malo da manje ne može biti.

21 faktor koji utiče na izbor formata radio stanice

Shvatili ste već da su u igru oko izbora formata uključeni troškovi, oglašivači, muzika, slušaoci,… Prema modelu koji je razvila kompanija “Arbitron” (koja se u Americi bavi istraživanjem slušanosti radio stanica) na proces donošenja odluke o formatu utiče 21 faktor. Na neke od njih, kao vlasnici ili direktori stanica možete da utičete, ali na većinu ne. Ovde imamo vremena samo da ih nabrojimo, a podeljeni su na tzv. unutrašnje i spoljašnje faktore.

Unutrašnji faktori (koje možete kontrolisati) su: dužina playliste, kvalitet nove muzike, raspored i dužina vesti, kvalitet studijske produkcije, kvantitet reklama, raspored i odsustvovanje voditelja, kvalitet voditelja, promocija programa na radiju, rotacija muzike te broj i kvalitet starih snimaka. Od spoljašnjih faktora možete da utičete samo na jedan: promocija stanice van programa.

Ostali faktori su i: lokalni i nacionalni dogadjaji, nova muzika i njena dostupnost, druge stanice na tržištu, kvalitet raspoloživog kadra, sportski događaji, vremenski uslovi, drugi mediji, promene stila života, doba godine, pa čak i geografski položaj (kada sviće, a kada se smrkava je vazno za AM stanice).

Iako ne možete da utičete na ove faktore morate ih uzeti u obzir kada odlučujete o formatu svoje stanice.  Zašto praviti NEWS stanicu u  “uzbudljivom” okruženju poput Luksemburga? Da li vašem gradu baš treba dvanaesta muzička stanica?

-------------------------------------------------------------

(Više o izboru idealnog radijskog formata, kreiranju play-liste i izboru ostalih elementata radijskog Hot-clocka moći ćete pročitati u drugom dijelu teksta Dušana Mašića.)

-------------------------------------------------------------

Objavljivanje ovog teksta na MC Online omogućeno je zahvaljujući
projektu Veza za zajednički angažman (VEZZA) koji podržava Švicarski
ured za razvoj i saradnju (SDC). Više informacija o projektu VEZZA
možete dobiti ovdje.