Preporuka čitaocima je da s rezervom prihvataju informacije s online portala koji nemaju impressum, odnosno podatke o izdavaču i uredništvu. Mediji u BiH su transparentni samo kad hoće, a ne zato što i moraju.

foto: pixabay

„Ono što nije zapisano, i ne postoji; bilo pa umrlo.“ Tako piše na web stranici Adnana Džonlića, novinara iz Zenice koji je u martu prošle godine, kao dopisnik Dnevnog avaza, objavio lažnu anketu o podršci građana Zenice Avazovom osnivaču i političaru Fahrudinu Radončiću.

Sprdnja javnosti, koju je tad s „najtiražnijim i najuticajnim printanim medijem u BiH“ izazvala izmišljena anketa u kojoj su se pojavili britanski glumac i iranski pijačni prodavač, natjerala je uredništvo Avaza da najavi Džonlićevu suspenziju i mogući otkaz. Odluka je, istina, bila zapisana ali da li je provedena, iz Avazovog impressuma ne može se saznati. I štampana i online verzije impresuma sadrži samo imena urednika, a inicijali „A.Dž.“ pojavljivali su se ispod tekstova u Avazu i nakon skandala.

Džonlićev web portal Zenicablog, s druge strane, u sekciji impressum navodi impozantnu listu od više od sedamdeset saradnika, iako, prema rezultatima pretrage na stranici, neki od njih nikad nisu pisali za tu web stranicu nego su bili sagovornici.

Dnevni avaz i Zenicablog dva su među brojnim bh. medijima koji u impressumima ne navode potpune informacije. Veliki broj njih impressume uopšte ni ne objavljuju. „Ono što nije zapisano, i ne postoji; bilo pa umrlo.“ Sudeći po riječima Meše Selimovića sa naslovnice Džonlićeve web stranice, čini se da novinari često ni ne postoje. Bili, pa umrli. 

Internews-ovo istraživanje o transparentnosti online medija iz 2015. godine obznanilo je da u BiH „dvadeset nasumično odabranih portala uopće nemaju osnovne kontakt informacije, dok samo tri internet portala imaju impressume, a sedam posjeduju informacije o imenima urednika i kontakt informacije“. Slični su bili i rezultati prošlogodišnjeg istraživanja Mediacentra koje je pokazalo da, od osamdesetak javnih medija u BiH, njih četrdeset dva nema objavljen impressum.

Da javnost vrlo često nema informaciju o tome ko je odgovoran za proizvedeni medijski sadržaj, vrlo lako može potvrditi i jednostavna pretraga stranica domaćih news portala.

News portali poput Infomediabalkan.com i Ekskluziva.ba imaju sekciju „O nama“ ali u njoj, osim kratkog opisa medija, nisu navedeni niti vlasnici, ni urednici ili novinari. Informativni portal Sarajevograd.ba, na primjer, u impressumu navodi historijat portala ali je navedeno samo ime „CEO“ (Chief Executive Officer – izvršni direktor), dok su članovi redakcije (koji su, kako se kaže u impressumu, zaduženi za proizodnju „vijesti, intervjua i video projekata“) nepoznati. Jedini vidljiv kontakt je e-mail adresa marketinga na koji se mogu javiti zainteresovani za reklamiranje na stranici. Portal Haber.ba ima naveden kontakt, ali niti jedno ime i prezime.

Netransparentnost u radu web portala Sarajevograd.info i Sarajevograd.click još je izraženija, jer se pretragom njihovih web stranica ne može naći nikakva informacija o tome ko iza njih stoji. Osim što imaju sličnu domenu,  sličan im je i dizajn - na objema dominiraju fotografije Vučka i rubrike istih imena (Porodica i zdravlje, Sport, Tehnologija, Zanimljivosti, itd.). Čini se da ni vlasnik, ni urednik ni novinari portala, koji svakodnevno objavljuju vijesti, ne postoje ili su - bili pa umrli.

Isto je i s portalom Vijestiizregije.info na kojem ne možete pročitati imena urednika i novinara, ali možete o tome da li će se obistiniti treće Tarabićevo proročanstvo, da li će se Srbija morati odreći Republike Srpske i da li je neispravan automobil kriv za smrt princeze Diane.

Vijeće za štampu BiH je u oktobru prošle godine reagovalo na tendenciozni tekst objavljen na tom portalu koji je izmislio izjavu ministra vanjskih poslova Srbije Ivice Dačića da će Srbija u BiH poslati vojsku kako bi osigurala da referendum o Danu Republike Srpske bude održan. Ironično, Vijeće za štampu u BiH preporučilo je uredništvu portala Vijestiizregije.info da objavi odluku Vijeća, iako je jedan od uočenih „prekršaja“ upravo taj što je uredništvo nepoznato. Odluka nije objavljena, a neistinita vijest je na tom portalu i dalje dostupna.

U isto vrijeme, Vijeće za štampu je dalo sličnu preporuku i portalu Balkanika.org koji je, u jeku priprema za referendum o Danu RS-a, objavio vijest da srbijanski borbeni avioni nadlijeću Sarajevo te da su isto činili i avioni hrvatske vojske, iako to nije potvrdila nijedna zvanična institucija. Portal Balkanika.org više ne postoji. Ne postoje ni „fake news“ na Najpopularnije.com i Bhmagazin.org koji su, kako je pokazala Google pretraga, prenijeli istu lažnu vijest.

Takvi news portali zarađuju od broja posjeta stranici i „klikova“ na vijesti koje objave, brzo nastaju i nestaju, a često se i sele s domene na domenu. S obzirom na neuređenost sistema i nemoć Vijeća za štampu da napravi išta drugo osim preporuke, ne čudi ni oglas na web stranici za oglašavanje OLX.ba kojim se nudi povoljno kreiranje news portala i nihovo reklamiranje na društvenim mrežama.

Jedino što je i moglo, Vijeće za štampu upozorilo je čitaoce „da s rezervom prihvataju informacije s online portala koji nemaju impressum, odnosno podatke o izdavaču, uredniku, adresi sjedišta, kontakt telefonima i drugim podacima koji su potrebni za identifikovanje medija“.

Za razliku od „fake news“ web stranica, uticajniji bh. portali poput Klixa i Buke imaju impressume i u njima navedena imena izdavača, urednika i novinara zajedno s kontaktima redakcije. Tacno.net ima pobrojana imena saradnika, dok Radio Sarajevo, recimo, navodi i imena kolumnista.

Američki Abcnews.go.com ide čak i dalje, pa klikom na bilo kojeg autora na interaktivnoj listi, čitalac može pročitati kratku biografiju i naći pregled svih članaka tog autora. Time se medij pokušava što više udaljiti od svog „fake news“ pandana, portala Abcnews.com.co, koji oponaša njegov URL i dizajn. Abcnews.com.co, koji nema impressum, u disclaimer-u navodi da je vlasništvo Paula Hornera, za kojeg se smatra da je svojim „fake news“ tekstovima pomogao Trumpu da pobijedi na prošlogodišnjim predsjedničkim izborima.

U nekim evropskim zemljama, poput Švicarske, Austrije i Njemačke, kompanije su obavezne na svojim stranicama na Internetu staviti informacije o vlasništvu. Deutsche Welle i Spiegel, na primjer, na svojoj Facebook stranici u sekciji „O stranici“ imaju kratki impressum u kojem su navedeni osnovni podaci o firmi.

Iako neobavezni, impressumi su dostupni i na Facebook stranicama domaćih medija poput Žurnala i CIN-a, a usporedba transparentnosti stranih i naših medija otprilike tu negdje i završava. Kod nas su mediji transparentni samo kad to hoće, a u Evropi zato što hoće i moraju.