Kriteriji dodjele financijske potpore medijima nisu jasni niti je transparentan utrošak tih sredstava.

foto: pixabay

''Novčana sredstva utrošit će se za unaprjeđenje rada medijskih kuća i redovno praćenje provedbe programa rada vlade i drugih institucija HNŽ-a a realizirat će se jednokratno korisnicima na osnovu dostavljenih zahtjeva''. Tako je glasila odluka Vlade Hercegovačko-neretvanske županije s kraja prosinca 2015. godine kojom je, po nepisanim i nerazjašnjenim kriterijima, privatnim medijima dodijeljeno 220.000 maraka. Vlada je istom odlukom obvezala medije da za 90 dana dostave izvještaj o utrošenom novcu. Tako su, recimo, pojedini mediji po ovoj odluci vlade trebali dnevno trošiti skoro 390 maraka da bi do zadanog roka opravdali uplaćeno.

Vlada je te godine za medije izdvojila ukupno 440 tisuća maraka, od čega je 220 tisuća pripalo Radio Televiziji Herceg Bosne, dok je ostatak bio transfer za pomoć većinom privatnim medijskim kućama. Taj je iznos podijeljen 31 mediju. Najviše je dobio RTM - TV 1 Mostar - 35 tisuća, te Prvi TV Mostar koji je dobio 30 tisuća maraka. U toj raspodjeli po 20.000 maraka su dobili City TV, RTV Konjic i RTV Jablanica. Sedam tisuća maraka dobio je Radio X, a drugim medijima sa sjedištem u Mostaru dodijeljeni su iznosi od jedne do pet tisuća maraka.

Milijuni za „podršku medijima“

Analiza županijskih proračuna za posljednjih desetak godina, s iznimkom za ovu i prošlu godinu, pokazala je kako su doslovno milijuni maraka iz proračuna Hercegovačko-neretvanske županije završili u privatnim medijima.

Vlada HNŽ-a ni nakon višednevnih pokušaja kontakta, telefonskih razgovora, faxova i e-mailova, za potrebe ovog članka, ostala je bez očitovanja o ovoj temi. No, iako je Vlada šutjela o doniranom novcu privatnim medijima, za koje nije bilo jasnih kriterija budući da su mediji nasumično pozvani da pošalju zahtjev za dobijanje sredstava, dostupni dokumenti o proračunima pokazali su kako se veliki novac slio u privatne medijske kuće, a da mnogi ne znaju zašto.

Ne znaju to ni urednici pojedinih medija, koji su, zamolivši za anonimnost i priznajući kako se ne žele izlagati eventualnim ''nemilostima'' niti zamjeriti kolegama, priznali kako ne znaju zašto su dobili novac.

''Dobili smo na redakcijski mail molbu da se prijavimo za financijsku pomoć vlade. Nismo popunjavali nikakav formular, nisu traženi nikakvi posebni podaci niti detalji o našem poslovanju. Zamoljeni smo doslovno da uputimo molbu za novac'', kaže urednik jednog internetskog portala koji je bio u paketu medija koji su dobili pomoć za 2015. godinu. Kaže kako im nije jasan kriterij po kojem se dijelio novac niti zašto su neki dobili ogromne novce jer se od medija nije tražilo da navedu iznos koji traže.

Iz ''paketa pomoći'' medijima te godine jedino se javno očitovao portal Bljesak.info koji je u veljači 2016. objavio tekst u kojem navodi kako kriterij nije jasan te se zahvalio vladi na doniranom novcu proslijedivši ga dalje.

''Iako je nejasan kriterij po kojemu su odobreni iznosi za pojedine medije, portal Bljesak.info se zahvaljuje Vladi na dodijeljenom novcu. Ipak, smatramo kako je ovaj proračunski novac potrebniji drugima tako da smo cjelokupan iznos uplatili humanitarnim udrugama, javnim ustanovama i pojedincima koji se kroz razne humanitarne akcije pokušavaju izboriti s opakim bolestima'', navedeno je u tekstu.

O transferu medijima te godine pisala je samo još Slobodna Bosna objavivši vezu vlasnika jednog medija koji je među onima što su dobili najveće iznose, s vladajućom strankom u toj županiji.

Neki od medija kojima je Vlada dala novca nemaju definiranu vlasničku strukturu, a neki su unatoč novcu kojeg su dobili iz Proračuna propali ili nastavili raditi tek toliko da se ne ugase iako su dobili financijsku injekciju koja bi mogla osigurati samo bolji i kvalitetniji rad. Tako da je moguće i da je pravdanje utrošenog novca, a to nismo mogli provjeriti zbog nedostupnosti odgovora iz Vlade, bilo samo mrtvo slovo na papiru.

Kako je vidljivo iz analize županijskih proračuna više godina koju je napravio tim portala Bljesak.info, najviše novca išlo je na financiranje Radio Televizije Herceg Bosne. Iako je riječ o javnom mediju, nije jasna njegova vlasnička struktura. Vlasništvo te medijske kuće, godinama je mijenjano. Spominjala se privatna tvrtka EROTEL, ali i Udruga građana Herceg Bosne. Unatoč tome, ta medijska kuća gotovo svake proračunske godine dobiva novac iz proračuna.

Tako je 2015. godine, na osnovu transfera za pomoć medijskim kućama, Vlada HNŽ-a tom mediju dodijelila 220.000 maraka, a godinu ranije 300.000 maraka. Godine 2013. im je pripalo 252.000, a 2012. godine 330.000 maraka.

U 2011. godini iz proračuna po osnovi ''Transfer za pomoć medijskim kućama'' izdvojeno je 1.170.000 maraka, ali nije navedeno kojem mediju pripada koji iznos. U proračunu za 2012. godinu je pak navedeno da je u 2011. potrošeno samo 70.000 maraka po osnovu transfera za pomoć medijskim kućama.

Godinama se izdvajao novac i za Omladinski radio X kojeg su osnovali Centar za kulturu Mostar i administracija Hana Koschnicka, nekadašnjeg upravitelja Mostara. Tijekom postojanja godinama se tražio optimalan opstanak tog radija, međutim do danas rješenje nije pronađeno.

Vlada ove županije godinama brine za medije pa se još od 2005. godine u proračunu izdvaja oko 1,2 milijuna maraka za financiranje medija. Svake se godine na popisu nađe i privatni medij, pa je tako te godine jedna privatna televizija iz državne u svoju blagajnu stavila 60.000 maraka.

Bilo je i godina kad postoji stavka u proračunu, ali nije navedeno je li i kome novac dodijeljen. Postoji i godina, kao što je bila 2009., kad u proračunu nije navedena ova stavka kao i 2011. godina, koja bi se mogla nazvati najpoštenijom jer je od 70.000 predviđenih poticaja raspodijeljeno po 10 tisuća medijskim kućama.

I ovih se dana iz Vlade HNŽ-a očekuje pomoć medijima, ali zvaničnih informacija o tome još uvijek nema. Kriteriji će, po svemu sudeći biti isti, a ako je suditi po odnosu vlade prema transparentnosti utroška ovih sredstava, i dalje se neće znati tko je i zašto dobio koliko novca. Kao niti pravda li njegovo trošenje.