Teme koje dominiraju naslovnicama štampanih medija.

foto: Screenshot / Naslovnice bh. novina

Svjetski dan osoba s Down sindromom, koji ima za cilj podizanje svijesti u društvu o boljem razumijevanju, pravima i izazovima sa kojima se susreću, obilježen je 21. marta. U bosanskohercegovačkim dnevnim novinama, izuzev Nezavisnih novina, osobe sa Down sindromom nisu dobile mjesto na naslovnicama. Nešto ranije, 17. marta, novinarka Dnevnog lista, Antonela Marinović Musa, razgovarala je sa Tatjanom Vasilj Zelić koja kao profesorica rehabilitator radi u Centru za rani rast i razvoj u Domu zdravlja Ljubuški. Na pitanje da li smo kao društvo zakazali u inkluziji osoba sa Down sindromom, Vasilj Zelić poručuje da smo zakazali i da će tako biti sve do trenutka dok se osobe s Down sindromom u potpunosti ne uključe u socijalnu zajednicu, sukladno svojim sposobnostima i mogućnostima, bilo da se radi o odgojno-obrazovnim programima u redovnim školama i vrtićima, ili zapošljavanju. Da ponovo dobije posao konobara – jedina je želja Admira Ćurana iz Prnjavora, koji je rođen sa Down sindromom, a o čemu je povodom Svjetskog dana osoba sa Down sindromom razgovarao sa novinarkom Nezavisnih novina.

Napad, još uvijek, nepoznatih maskiranih osoba na LGBTQ aktiviste/ice u Banjaluci, problem ljudskih prava istaknuo je na naslovnice bh. novina. Kroz objavljene tekstove, nakon napada, podcrtava se nekoliko činjenica: od toga da su zvaničnici policije Republike Srpske (RS) bili upoznati sa lokacijom neformalnog sastanka aktivista, i da je nepoznato na koji način su maskirane osobe saznale lokaciju, da su zvaničnici RS, prije svega predsjednik entiteta Milorad Dodik, i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković, prepoznati kao neko ko je u svojim ranijim izjavama u medijima „ohrabrio“ napad koji se dogodio. Izjava predsjednika RS, izrečena u nastupu za TV K3, da će se u narednim mjesecima donijeti zakon koji će LGBTQ organizacijama zabraniti pristup vrtićima, školama i fakultetima, dodatno dovodi u pitanje ljudska prava i slobode u ovom entitetu. Istraživač i bivši profesor na Harvardu, Daniel Goldhagen, napisao je knjigu pod nazivom „Hitlerovi dobrovoljni dželati – obični Nijemci i Holokaust“. Goldhagen je istraživao poveznicu građana Njemačke, „običnih Nijemaca“, sa Holokaustom i na koji način su oni doprinosili istrebljenju nearijevaca u Njemačkoj. Svjedočenje novinarke Vanje Stokić, kako je tokom napada u Banjaluci neko iz mase u kojoj je bila sakrivena, i od koje je očekivala zaštitu, povikao „ona je njihova“, snažano podsjeća na Goldhagenovo istraživanje, ambijent njemačkog društva u periodu kada su sve one koji nisu arijevske krvi, odvodili u logore smrti.

Nakon što je danima kroz naslovnice bh. novina bila aktuelna tema o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske, Nacrt je usvojen u Narodnoj Skupštini Republike Srpske (NSRS) i sada slijedi javna rasprava u trajanju od 60 dana. Mediji u Banjaluci, Sarajevu i Mostaru su kroz tekstove prikazali sve manjkavosti ovog propisa, posebno se izdvaja uredništvo Nezavisnih novina koji svakodnevno kroz svoje naslovnice, i dalje, pokušavaju da građanima pojasne reperkusije ovog propisa.

Brojke na naslovnicama novina mogu da budu korisne u kontekstu da nam otkriju neke trendove u društvu koji se ne vide „golim okom“. Podatak da bh. građani na dnevnoj osnovi potroše četiri miliona konvertibilnih maraka (KM) na konzumaciju kafe i cigareta našao se na naslovnici Dnevnog avaza. Podatak su dobili od Uprave za indirektno oporezivanje. U tekstu se navodi i da smo tokom 2022. godine uvezli cigarete i duhanske proizvode u iznosu od 244.057.376 KM.

„Ako tu brojku pomnožimo s prosječnom cijenom kutije cigareta od 5,50 KM, dobijemo iznos od milijardu i 340 miliona KM, to bi značilo da se u prosjeku dnevno na cigarete troši 3.677.576 KM“, navodi se u tekstu.

Podatak Agencije za statistiku BiH koji kaže da je u 2021. godini evidentirano 27.143 živorođene djece i 50.333 umrlih osoba, što govori da je broj umrlih skoro duplo veći u odnosu na rođene. Prema podacima popisa stanovništva iz 2013. godine možemo da kažemo da su nestala kompletna naselja poput Kiseljaka (20.722 stanovnika), Vareša (8.892 stanovnika) ili Maglaja (23.146 stanovnika). Problem „bijele kuge“ nije nova tema u našim medijima. Kada pretražujete online arhiv Infobiro.ba sa ključnim riječima „bijela kuga“ najstariji datum koji nudi pretraga datira iz 1931. godine. Tekst pod nazivom „Bijela kuga”, obavljen u Kalendaru Napredak, naveo je podatke o padu broja stanovnika širom Europe.

___