Tony Birtley: Ključno je bilo da objavim snimke iz Srebrenice
Tony Birtley: Ključno je bilo da objavim snimke iz Srebrenice
11/07/2023
Utisci iz Srebrenice kao ratnog novinara.
foto: Mediji kao dokaz
“Zašto bih vam vjerovao? Gdje su dokazi? Nema dokaza. Gdje su slike? Gdje su izjave svjedoka? Gdje su vaši novinari koji su otišli tamo?”, pitao je novinar Anthony Birtley (Tony) u intervjuu tadašnjeg predsjednika Republike Bosne i Hercegovine Aliju Izetbegovića, dok su pristizale priče o stradanjima u Srebrenici, u koju niko nije mogao ući.
“Srbi će reći da lažete”, rekao mu je tom prilikom, na šta mu je Izetbegović odgovorio: “Ne lažem, morate otići tamo”, ispričao je Tony u intervjuu za Mediacentrov projekat “Novinarstvo kao prvi nacrt historije” na osnovu kojeg je pokrenuta platforma Mediji kao dokaz. Tako je, kako kaže, počelo njegovo putovanje u Srebrenicu.
Najviše ga je potaklo da ode u Srebrenicu, marta 1993. godine, to što je u to vrijeme, kako govori, jedna grupa novinara otišla u Goražde, a Goražde je bilo predstavljeno kao mjesto s puno patnje.
“Naravno da je tamo bilo teško, ali slike koje je objavljivao Sky TV su prikazivale, na primjer, ljude koji pecaju. Izgledalo je prilično mirno. Nije bilo masovnih žrtava, svakodnevnih žrtava, ljudi koji bježe s ostacima svoje imovine. A onda su počele pristizati priče o Srebrenici u koju niko nije mogao ući”, rekao je Birtley.
Prvu noć je proveo kod policajca, a sljedeću je prešao u hotel Domavija, koji je kako kaže bio “gadno pogođen”.
“Brzo otkrijete ko je ko… Uspio sam ući u Srebrenicu ali nije bilo izlaza. To je bila jedina situacija za sve godine iskustva u izvještavanju o ratu da nisam znao kako da izađem odatle. Znao sam kako da uđem ali nisam znao kako da izađem ispočetka. Međutim, i dalje sam bio uvjeren da radim pravu stvar”, prisjetio se.
Kada je stigao u Srebrenicu, kaže da su mu rekli za napade i odakle dolaze i da je htio to vidjeti. Otišli su do Drine i odmah su, dodaje, zapucali na njih.
Ljudi u Srebrenici bili su srdačni, iako su neki smatrali da je špijun.
“Neki su govorili da sam špijun, ali ako sagledate njihovu perspektivu - evo nekog tipa koji stalno postavlja pitanja i koji će svašta reći vanjskom svijetu, naravno da je to vid špijuniranja. Postepeno sam ih pridobio i bili su fantastični”, prisjetio se Birtley.
“Užasi rata nisu onakvi kako ih prikazujemo na zapadnjačkim televizijama. Nije kao Hollywood, bum, bum i mrtav si”, naveo je između ostalog.
Ključna stvar po njemu je bila da objavi snimke.
“Te ljude su polako gurali. Mislim da je Srebrenica prije rata imala oko 10.000 stanovnika, a vrlo brzo je došla do 60.000. Potiskivali su ih unutra. Svi su imali priče i znali su ljude koji su ubijeni. Zato je glavna stvar bila – riječi se uvijek mogu zanijekati, uvijek će neko pitati gdje je istina – zato je za mene bilo ključno da objavim snimke”, podcrtao je on.
Njegov prvi snimak poslat iz Srebrenice 1993. godine postao je udarna vijest širom svijeta. Slike su prikazivale tamošnju stvarnost – smrt, glad, očaj. Drugi snimak su konfiskovali Srbi. Kasnije je kaže poslao 15 do 16 sati materijala.
Prisjetio se snimka koji nikada više nije viđen, na kojem se vide ljudi koji zbog panike u kamione ubacuju bebe. Birtley je rekao da je kasnije snimio sličan konvoj, ali da je na tom zaplijenjenom snimku zabilježena veća panika.
“Kada je stigao konvoj, zapisao sam skriptu u bilježnicu, napravio uvod u sobi ali konvoj je već bio otišao. Tada je Naser Orić, vozeći crni Mercedes, prevezao nas preko ničije zemlje da sustignemo konvoj. Kada smo stigli, rekao sam vođi konvoja da stavi traku u donji veš jer Srbi neće tu gledati, no on je stavio u zadnji džep i pronašli su traku”, prisjeća se on.
Tokom boravka u Srebrenici, Birtley je bio teško ranjen u nogu. Prvu operaciju izveo je doktor Nedert Mujkanović a poslije je Birtley evakuisan u Split. U intervjuu za projekat Birtley je izjavio da je tu bio oko 24 sata dok ABC, kompanija za koju je radio, nije poslala avion za medicinsku evakuaciju da ga odvede u London.
“Kada sam stigao u London, svi specijalisti su mi govorili: ‘Fantastično su se pobrinuli za vas u Srebrenici i Splitu’”, kazao je.
Birtley je u Bosnu i Hercegovinu kao novinar ABC Newsa stigao u julu 1992. godine. Tokom rata izvještavao je iz Sarajeva, Mostara i Srebrenice koja je na određen način i obilježila njegovu karijeru. Birtley je Srebrenicu ušao u martu 1993. godine i dugo je bio jedini „glas“ iz Srebrenice prema vanjskom svijetu.
Deset godina nakon završetka rata u Bosni i Hercegovini, Birtley se pojavio kao svjedok Odbrane pred zvaničnicima Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju u procesu protiv Nasera Orića. Svjedočio je na okolnosti o događanjima u Srebrenici tokom boravka u enklavi. Na pitanje da li je imao dilema da li da prihvati poziv Tužilaštva, Birtely je odgovorio da nije mogao naći razlog da to ne uradi jer je bilo malo vjerovatno da će reći nešto što već nije rekao tokom izvještavanja.
“Osim toga, dao sam mnogo intervjua kada sam izašao iz Srebrenice. Kada sam bio u Bosni, napravio sam bukvalno stotine izvještaja o svim aspektima dešavanja i uopšte se nisam libio pričati ni o čemu što sam tamo vidio i čemu sam svjedočio”, napomenuo je tokom razgovora za projekat “Novinarstvo kao prvi nacrt historije”.
Prvi novinarski posao Tonyja Birtleyja bio je u Northants Press Agency, regionalnu novinsku agenciju u Velikoj Britaniji, a nakon dvije godine prakse, karijeru je nastavio The Eveninig Newsu, potom u Fleet Streetu. Birtleyjevu novinarsku karijeru odredila je pozicija stranog dopisnika i „pokrivanje“ ratova širom svijeta. U svojoj karijeri Birtley je izvještavao sa Bliskog Istoka, Ruande, Burme, Šri Lanke, Afganistana, Čečenije, Libana, Palestine i na kraju iz ratova sa prostora bivše Jugoslavije radeći za ABC News, BBC, Al Jazeeru English, Channel 4 itd.
Tim Mediacentra Sarajevo, prvenstveno Dragan Golubović i Selma Zulić Šiljak, radili su 2021. na prikupljanju više od 2.500 novinarskih tekstova, snimaka i fotografija nastalih tokom sukoba na području bivše Jugoslavije a koji se nalaze u arhivi Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), među kojima je 130 sati materijala sa 22 svjedočenja novinara i novinarki iz arhive MKSJ. Pored toga, intervjuisano je i 14 novinara i novinarki koji su svjedočili u procesima za ratne zločine. Jedan od intervjuisanih novinara je upravo Birtley.
Tim Mediacentra Sarajevo, prvenstveno Dragan Golubović i Selma Zulić Šiljak, radili su 2021. na prikupljanju više od 2.500 novinarskih tekstova, snimaka i fotografija nastalih tokom sukoba na području bivše Jugoslavije a koji se nalaze u arhivi Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), među kojima je 130 sati materijala sa 22 svjedočenja novinara i novinarki iz arhive MKSJ. Pored toga, intervjuisano je i 14 novinara i novinarki koji su svjedočili u procesima za ratne zločine. Jedan od intervjuisanih novinara je upravo Birtley.
___
Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u Inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.