Novinari i udruženja glasno protiv spornih članova Krivičnog zakona FBiH.

foto: Jasmin Brutus / Mediacentar Sarajevo

Medijska zajednica, nevladin sektor i pojedinci podigli su glas protiv prijedloga izmjena Krivičnog zakona FBiH, kojim bi se uvele zatvorske kazne za neovlašteno objavljivanje spisa i dokumenata.

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona FBiH, čija je rasprava bila planirana jučer na sjednici Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH, ocijenjen je kao udar na novinarstvo i uvođenje cenzure. Također, upoređen je s kriminalizacijom klevete u Republici Srpskoj i uvođenjem slične odredbe kojom se zabranjuje neovlašteno objavljivanje spisa i dokumenata. 

Prema ovom prijedlogu, novčanom kaznom ili zatvorskom kaznom do tri godine kaznit će se onaj “ko, neposredno ili putem informaciono-komunikacionih tehnologija, objavi ili prikaže spis, portret, fotografiju, film, fonogram ili drugi sadržaj ličnog karaktera” bez pristanka osobe na koju se takvi dokumenti odnose.

U obrazloženju prijedloga Vlade FBiH navodi se da je ovo djelo uvedeno u skladu sa zahtjevima društvene zajednice kako bi se zaštitila privatnost spisa, portreta i snimaka ličnog karaktera.

Iako je zastupnica Lana Prlić, koja je, kako je navela, inicirala ove odredbe, naknadno izjavila da je prijedlog “nesporazum” čija je namjera bila dobra i imala za cilj zaštitu žena, reakcije na ove prijedloge ne posustaju. Član je uvršten nakon javnih rasprava i javnost nije mogla reagovati na vrijeme.

Reakcije medijske zajednice

Ako bi ovaj član bio usvojen, to bi značilo da bi istraživački novinar, iako objektivan, tačan i u posjedu dokaza, mogao završiti u zatvoru samo zato što je objavio dokument bez prethodne saglasnosti, navodi Davor Obrdalj, novinar Oslobođenja. Ističe da je cilj ovih izmjena potpuno obezvređivanje novinarske profesije i da su one čak rigoroznije od onih usvojenih u Republici Srpskoj.

“Ako je javni interes postao nevažan, zašto se onda uopće bavimo ovim poslom? Javni interes je uvijek, i u većini demokratskih zemalja, bio na prvom mjestu. Jasno je da se radi o želji politike da kontrolira medije ovom veoma represivnom metodom”, naveo je.

“Važno je naglasiti da se ovo neće odnositi samo na novinare, već na sve građane”, dodao je Obrdalj.

Novinarka informativnog programa Hayat televizije Dženeta Sarić-Kozić prijedlog zakona upoređuje s praksama diktatorskih društava poput Sjeverne Koreje.

“Ako ove izmjene budu usvojene, to znači da će koruptivne radnje i slični slučajevi biti ‘stavljeni pod tepih’”, poručila je Sarić-Kozić.

Kaže da bi ovim izmjenama novinarima bilo onemogućeno da se bave novinarstvom.

“Kako da novinar/istraživač radi svoj posao ako ne može objaviti dokument koji potvrđuje istinitost informacije? Kako da novinar obavi svoj dnevni zadatak ako baš tog dana ne dobije odobrenje za objavljivanje fotografije ili videa?”

Novinarka TVSA Lejla Lipa smatra da bi predložene izmjene značajno otežale naročito dnevno izvještavanje.

“To bi dovelo u pitanje izvještavanje sa sjednica zakonodavne i izvršne vlasti, suđenja ili drugih većih okupljanja, gdje je neminovno da izvještaji sadrže informacije i snimke svih učesnika, za koje bi, prema novim pravilima, bila potrebna saglasnost”, istakla je Lipa.

Pravo na privatnost ali i ne slobodu izražavanja

Borka Rudić, generalna tajnica Udruženja BH novinari, u obraćanju novinarima na jučerašnjoj konferenciji “Reforme na čekanju: Sloboda medija u BiH i evropski standardi”, pitala je zašto se traži “ekskluzivna zaštita prava na privatnost u odnosu na sva druga prava”.

“Upravni odbor BH novinara traži detaljno obrazloženje zašto ovako rigidan odnos prema zaštiti prava na privatnost i zašto je to pravo važnije od svih drugih prava, prije svega prava na slobodu izražavanja”, istakla je Rudić.

Rudić je rekla da je, pored toga, simptomatična činjenica da je Vlada FBiH u prijedlogu predložila zaštitu samo ljekara, a ne svih drugih koji su takođe tokom obavljanja svojih profesionalnih zadataka izloženi različitim vrstama pritisaka i napada.

“Tu ne mislim samo na nas novinare, iako je bilo više zahtjeva EU da se kroz krivično zakonodavstvo zaštiti sigurnost novinara, već mislim i na prosvjetne radnike, mislim na osobe koje rade u centrima za socijalni rad, mislim na advokate, dakle sve one profesije koje se suočavaju s napadima zbog toga što žele svoj posao obavljati profesionalno i u interesu građana, odnosno javnosti”, izjavila je Rudić.

Istakla je da BH novinari očekuju da će Vlada FBiH povući kompletan zakon ili samo one dijelove koji se odnose na zaštitu prava na privatnost.

Iz Vijeća za štampu i online medije u BiH, komentarišući isti prijedlog zakona, jučer je rečeno da podržavaju sve inicijative usmjerene ka zaštiti prava na lični i porodični život, imajući u vidu razmjere štete koja može nastati povredom ovog prava u online sferi.

Pri tome je, kako je izjavila pravnica i projekt-koordinatorica Vijeća za štampu i online medije u BiH Maida Bahto Kestendžić, neophodno uspostaviti balans između prava na privatnost i javnog interesa, što u ovom slučaju nije učinjeno, niti su iz primjene isključeni mediji.

“Upozoravamo da su slobodni mediji osnova demokratskog društva, a krivična regulacija slobode izražavanja i onemogućavanje medija da izvještavaju o temama od javnog interesa tome ne može doprinijeti, naprotiv”, poručila je Bahto Kestendžić.

Prijedlog prošao bez javne rasprave

Na ovaj prijedlog zakona reagovala su brojna udruženja, među kojima BH novinari, Transparency i Umbrella.

Iz Transparencyja su rekli da je ovo krivično djelo izostavljeno iz nacrta zakona koji je prošao javnu raspravu, tokom koje su brojne organizacije i pojedinci imali priliku dati komentare i prijedloge, čime je javnost uskraćena za raspravu o štetnosti ovih odredbi. Podsjetili su da je Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH još 2022. godine prihvatio nacrt ovog zakona i zadužio predlagača da obavi javnu raspravu te uzme u obzir sve prijedloge, primjedbe i sugestije.

Udruženje Umbrella pozvalo je zakonodavce da revidiraju ovaj član i osiguraju da zakon bude precizniji, pravičan i u skladu s demokratskim vrijednostima. Zatražili su jasno definisanje izuzetaka za novinarski rad u javnom interesu, kao i ograničenje primjene zakona kako bi se spriječile zloupotrebe s ciljem ušutkavanja kritičkih glasova.

Nakon brojnih reakcija, jučer se oglasila i zastupnica SDP-a u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH Lana Prlić, koja je navela da je ona predložila sporni član. Prlić je u svom obraćanju rekla da se sporni član ne odnosi na medije i da je u tom obrazloženju napravljen nesporazum.

Navela je da su se sugestije koje je uputila ministarstvu najviše odnosile na Zakon o zaštiti od nasilja u porodici.

“A ovaj dio, koji je, nažalost, sada problematičan, najviše se odnosio na zabranu snimanja u smislu zaštite, posebno žena, od tzv. osvetničke pornografije”, rekla je Prlić, prenosi N1.

Dodala je da su, u razgovoru s novinarima, kolegama koji sjede s njom u sali i Vladom Federacije BiH, shvatili da je “došlo do nesporazuma” i da je to “možda zbog nezgrapnog načina na koji je to ugrađeno u Krivični zakon”.

Prlić je rekla i da ima informaciju i od kolega zastupnika i od Vlade FBiH da će se amandmanski dodatno definisati taj član kako bi se “jasno dalo do znanja da ne bi došlo do bilo kakve zloupotrebe, odnosno manipulacije, pogotovo nad medijima”.

“Ovim putem se izvinjavam zbog ovog, u najmanju ruku rečeno, nesporazuma, ali što se mene tiče, dat ću sve od sebe da se to dodatno definiše. I hvala vam što ste podigli glas u javnosti i uputili na te izmjene Krivičnog zakona FBiH”, poručila je Prlić i dodala da Vlada FBiH nema nikakvu intenciju cenzure.

Medijska zajednica treba biti glasnija

Ipak, iz medijske zajednice smatraju da moraju biti glasniji kako bi se spriječilo donošenje sličnih zakonskih rješenja. 

Borka Rudić je kazala da, ukoliko bi Prijedlog zakona bio usvojen, postoji nekoliko načina na koje bi novinari mogli reagovati. Jedan način je otpor, drugi je bojkot javnih zvaničnika, a treći je angažman međunarodne zajednice.

Davor Obrdalj navodi da bi se medijska zajednica mogla bolje organizovati i pokušati uticati na usvajanje ovih izmjena kroz proteste, objave u medijima, ali i pritisak na zastupnike.

“Kolege u Federaciji bi trebalo da se ugledaju na kolege u RS-u, koje su se kroz proteste borile protiv kriminalizacije klevete. U konačnici, novinarska zajednica bi mogla i trebala biti ujedinjenija te da se kolege iz oba entiteta zajednički bore za slobodu govora i medija”, istakao je.

Za očekivati je, kako je rekla Dženeta Sarić-Kozić, da medijska zajednica digne svoj glas protiv ovog prijedloga izmjena. Navela je i da bi bilo porazno šutjeti na ovako radikalne izmjene.

“Pritisak na vlast ne treba stati ukoliko želimo da se bavimo profesijom u njenim okvirima. Ukoliko se vlast ogluši na mnoge novinarske priloge, tekstove i slično, masovni protesti treba da budu jedna od opcija”, poručila je.

___