Konzumiranje vijesti pomjerilo se ka digitalnim i kraćim formatima, ukazuje izvještaj 'Media Industry Outlook'

foto: Pixabay / Ilustracija

Sektor informativnih medija danas je duboko uključen u ekonomiju pažnje i suočava se s rastućim pritiscima, uključujući masovni gubitak prihoda, uspon umjetne inteligencije (artificial intelligence, AI) i promjene u navikama konzumiranja vijesti, navedeno je u izvještaju Media Industry Outlook, koji je prenijela Evropska federacija novinara (EFJ).

U izvještaju, koji je objavila Evropska komisija u okviru analize stanja i trendova u medijskoj industriji Evropske unije (EU), dodaje se da stalni pomak unutar ekonomije pažnje ide u korist online platformi koje privlače publiku i preuzimaju tržišne udjele. Dok konkurencija među akterima jača, mediji su primorani prilagođavati svoje poslovne modele i prakse kako bi povećali prihode i osigurali održivost kvalitetnog informisanja, navedeno je.

U dijelu koji se odnosi na promjene u navikama konzumiranja vijesti, navedeno je da konzumiranje vijesti nije nestalo, ali se pomjerilo ka digitalnim i kraćim formatima. Građani Evrope vijesti prvenstveno konzumiraju putem sadržaja koji se pojavljuje na društvenim mrežama, prije nego što se okrenu samim medijskim kućama. Ipak, kako je navedeno, portali javnih televizija i radija i dalje su percipirani kao najpouzdaniji izvor informacija u svim državama članicama EU, osim u Mađarskoj i Poljskoj, gdje se građani više oslanjaju na privatne izvore informisanja.

Sektor informativnih medija suočava se i s generacijskim razlikama u navikama konzumiranja vijesti. Mlađa publika najčešće prati kratke informativne sadržaje online, dok se starije generacije i dalje u većoj mjeri oslanjaju na tradicionalne kanale (televiziju, radio i štampu).

Oslabljeno povjerenje u medije

Uprkos aktuelnim izazovima i širenju dezinformacija, evropske vijesti se i dalje percipiraju kao pouzdane. S tim u vezi je navedeno da 87 posto Evropljana prati vijesti svakodnevno, a 34 posto sedmično. Međutim, ova percepcija pouzdanosti ne odražava se na pretplate, jer 66 posto Evropljana nije spremno plaćati za vijesti.

Iako bi se moglo očekivati da osobe koje ne smatraju medije pouzdanim izbjegavaju njihovo praćenje, podaci pokazuju suprotno. Među tim osobama, piše u izvještaju koji prenosi EFJ, 41 posto ipak konzumira vijesti iz profesionalnih medija, dok se 29 posto okreće društvenim mrežama.

'Platformizacija' sektora

Izvještaj ističe i da je razvoj umjetne inteligencije duboko transformisao industriju omogućavajući neprekidno dostupne sadržaje. Iako je uz pomoć AI sistema proizvodnja sadržaja postala lakša i brža, konkurencija među akterima se dodatno pojačava jer redakcije nemaju jednake mogućnosti ulaganja u AI infrastrukturu i alate. Dodaje se da bi se ovaj jaz u narednim godinama mogao dodatno produbiti, s obzirom na rastuću potrebu za tehnološkim vještinama. 

Navedeno je i da širenje AI ide ruku pod ruku sa širenjem nekvalitetnih informacija na internetu te da se novinarski sadržaji distribuiraju uz dezinformacije i sadržaje koje proizvode tzv. news influenseri, koji ne poštuju nužno novinarsku etiku. Ipak, tradicionalni mediji bi mogli povećati saradnju s takvim influenserima kako bi iskoristili njihovu publiku, uglavnom mlađu, i pronašli alternativne izvore prihoda.

Opšti pad prihoda

Sektor informativnih medija i dalje posluje u kontekstu opadajućih prihoda od oglašavanja, koji su pali sa 84,3 milijarde eura u 2019. na 77,2 milijarde eura u 2023., uz razlike između televizije, radija i štampanih medija. Dok prihodi televizije ostaju stabilni, a prihodi radija rastu, štampani mediji nastavljaju da se smanjuju i bilježe pad kako prihoda tako i tiraža. Istovremeno, dnevni tiraž digitalnih novina porastao je za 52 posto između 2019. i 2023. godine.

U izvještaju se navodi i da nepravedno preuzimanje prihoda od online platformi strukturno utiče na tržište i ugrožava ekonomsku održivost medija u gotovo svim državama članicama EU. Kao posljedica toga, stopa zaposlenosti smanjena je za 7,5 posto između 2021. i 2023. godine (čak 11,5 posto u sektoru televizije i emitovanja).

Održivost poslovnih modela pod znakom pitanja

Online platforme preuzimaju sve veći udio prihoda od oglašavanja, koji je porastao za 67 posto između 2019. i 2023. Zbog toga se tradicionalni mediji više ne mogu oslanjati isključivo na postojeće poslovne modele i sve češće razvijaju dodatne aktivnosti, istovremeno istražujući AI kao potencijalni novi izvor prihoda.

Izvještaj posebno ukazuje na zabrinutost u vezi s lokalnim i malim medijima, koji se češće oslanjaju na filantropske donacije, javne grantove i evropske fondove. U izvještaju se navodi da su oni najugroženiji. „U ovom kontekstu, lokalni mediji, istraživačka štampa i male kompanije i dalje se suočavaju s najvećim izazovima zbog ograničene veličine tržišta i dosega, manjka resursa za digitalnu prilagodbu i slabije pregovaračke moći u odnosu na online platforme. To je dovelo do zatvaranja lokalnih redakcija i pojave tzv. pustinja vijesti“, istaknuto je.

Ipak, kako je u izvještaju naglašeno, sektor informativnih medija i dalje počiva na snažnim temeljima, te se navodi da su medijske kuće u velikoj mjeri počele preispitivati svoje modele kroz pristupe usmjerene na publiku (audiences-first) kako bi ostale održive, zadržale tržišne udjele i osigurale proizvodnju kvalitetnih evropskih vijesti.

Ovo izdanje je drugo po redu EU i objavljeno je u septembru 2025. godine. Na osnovu nezavisnih istraživanja i anketa među potrošačima, izvještaj ističe ključne trendove u medijskoj industriji – od konzumacije vijesti, preko nivoa povjerenja, do održivosti poslovnih modela.

Kompletan izvještaj je dostupan na ovom linku.

Izvor: EFJ

___