BH novinari: U 2019. zabilježeno 56 slučajeva napada, prijetnji i pritisaka na novinare u BiH

BH novinari: U 2019. zabilježeno 56 slučajeva napada, prijetnji i pritisaka na novinare u BiH

BH novinari: U 2019. zabilježeno 56 slučajeva napada, prijetnji i pritisaka na novinare u BiH

Izvještaj o sigurnosti novinara i medijskim slobodama u BiH pokazao da su online nasilje i prijetnje novinarima putem društvenih mreža postale sve učestalije pojave.

foto: screenshot/zoom

U BiH je tokom 2019. godine zabilježeno 56 slučajeva napada, prijatnji i pritisaka na novinare i medijske radnike, od čega je evidentirano devet fizičkih napada i osam prijetnji smrću, podaci su Udruženja BH novinara u izvještaju “Indikatori medijskih sloboda i sigurnosti novinara u BiH 2019”.

“Tragična je spoznaja da ključni indikatori medijskih sloboda se ne poboljašavaju. Sama činjenica da je protekle godine bilo više od 56 nasrtaja na medije i medijske slobode jeste pokazatelj gdje se mi nalazimo", rekao je predsjednik Udruženja BH novinari Marko Divković.

Neki od rezultata navedenog izvještaja pokazali su i da su sve učestalije pojave u BiH postale nasilje, kao i prijetnje novinarima putem društvenih mreža, te da se, u tom slučaju, najčešće radi o anonimnim osobama koje zbog tih djela prolaze nekažnjeno.

Kada je riječ o slučajevima prijetnji i nasilja nad novinarkama, u 2019. je zabilježno 19 takvih slučajeva, a istaknuto je da nasilje i napade na njih, novinarke uglavnom ne prepoznaju kao rodno motivirane.

Rezultati izvještaja su pokazali da se na rukovodećim pozicijama u bh. medijima u manje od 30 posto nalaze žene, dok 83,7 posto ispitanica smatra da je mobing nad novinarkama pristutan u bh. medijima. Istaknuto je i da su poslodavci mnogo oprezniji prilikom zapošljavanja novinarki i da im najčešće daju ugovore na određeno zbog bojazni da će otići na trudničko ili porodiljsko odsustvo, ili da će često uzimati bolovanje zbog djece.

Tokom predstavljanja izvještaja navedeno je da su brojevi napada i prijetnji novinarima u BiH izrazito zabrinjavajući, kao i da bi se predstavnici vlasti i institucija trebali uključiti u probleme zaštite novinara i osiguravanja slobode medija ukoliko BiH želi dobiti kandidatski status o ulasku u Evropsku uniju.

Povodom predstavljanja ovog izvještaja obratio se i ambasador Johann Sattler, šef Delegacije Evropske unije u BiH, koji je rekao da je neprihvatljivo to što bh. javne institucije još uvijek nisu počele evidentirati podatke o napadima na novinare, kao i da veliki problem predstavlja to što je veoma mali broj takvih slučajeva koji do kraja budu istraženi i riješeni.

Nalazi iz izvještaja su pokazali da je samo 27 posto slučajeva napada na novinare na bh. sudovima riješeno u korist novinara.

Nedim Pobrić, novinar koji je i autor analize o istragama i procesuranju napada na novinare i medijske radnike u BiH, je rekao da je tokom te analize pokušao dobiti podatke pojadinačnih slučajeva takvih napada iz pravosudnih institucija, te da su odgovori bili poražavajući.

“Većina prijetnji koje su upućene novinarima, pa čak i u slučajevima kada je poznat identitet osoba koje su upućivale prijetnje, uglavnom su završavali tako da su obustavljane istražne radnje. Što se tiče fizičkih napada na novinare, u mnogim slučajevima postupci su pokrenuti i formirani predmeti, ali to su dugotrajni procesi i sankcije često nisu adekvatne. Upravo je stvaranje efikasnijeg okvira za istrage i procesuiranje napada na novinare jedan od ključnih prioriteta za pristupanje BiH Evropskoj uniji”, rekao je Pobrić.

Podsjetio je i da je Evropska komisija, u svom izvještaju iz oktobra ove godine, konstatovala da ništa nije urađeno posljednjih godina kako bi se taj okvir učinio efikasnijim i funkcionalnijim i dodao da to “dovoljno govori o angažmanu naših predstavnika vlasti i institucija”.

Kada je riječ o zakonskom okviru koji se tiče medijskih sloboda i sigurnosti novinara u BiH, istaknuto je da u toj zemlji postoje kvalitetni zakoni, ali da je problem u njihovoj nedovoljnoj primjeni, kao i da se pojedini zakoni, poput zakona o kleveti, javnim servisima i slobodi pristupa informacijama, nerijetko koriste kao sredstvo pritiska na novinare.

Istaknuto je i da je u posljednjih pet godina u BiH aktivno blizu 300 tužbi za klevetu protiv novinara i medija, kao i da najveći broj tužbi podnose političari, nositelji pravosudnih funkcija i direktori javnih preduzeća i institucija.

Rezultati izvještaja pokazali su i da postoji evidentan politički uticaj na rad javnih emitera putem izbora upravljačkih struktura i finansiranja, kao i da dodjela sredstava iz javnih budžeta medijima nije transparentna.

Nakon predstavljanja rezultata izdate su neke od najvažnijih preporuka prema kojima je neophodno donijeti izmjene krivičnih zakona i zakona o kleveti, uspostaviti harmonizaciju zakonske odredbe i prakse postupanja institucija prilikom primjene Zakona o slobodnom pristupu informacijama, jačati sindikate i novinarska udruženja koji će raditi na poboljšanju radnih uslova za novinare kako bi se osigurali adekvatni radni ugovori, bolja primanja, razvili mehanizmi za borbu protiv mobinga, cenzure i autocenzure unutar redakcija. Uz sve navedeno, istaknuto je da je potrebno promovisati veću odgovornost i jačati svijest političara i nosilaca svih javnih funkcija u državnim i pravosudnim institucijama, kao i cjelokupne javnosti, o važnosti djelovanja slobodnih i nezavisnih medija u demokratskom društvu.

Druge predstavljene preporuke tiču se potrebe za aktivnijim radom na usvajanju zakona o transparentnosti medijskog vlasnišva i zakonskog regulisanja tržišta oglašavanja u BiH, osiguranja političke i ekonomske nezavisnosti Regulatorne agencije za komunikacije u skladu sa preporukama Evropske komisije, definisanja jasne politike, kriterija i procedure dodjele javnih novčanih sredstava za medije i osiguranje pune institucionalne autonomije i uređivačke nezavisnoti javnih emitera.

“Indikatori medijskih sloboda i sigurnosti novinara u BiH 2019” je četvrti godišnji izvještaj koji je nastao u okviru Regionalne platformae za zagovaranje slobode medija i sigurnosti novinara na Zapadnom Balkanu-Safejournalists, i uz podršku Evropske unije.

Cijeli izvještaj će uskoro biti dostupan online, na stranici Udruženja BH novinari, a video snimak o predstavljanju ovog izvještaja dostupan je ovdje.

___

Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u Inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.