Od šest balkanskih zemalja koje su bile uključene u istraživanje, najbolji rezultati zabilježeni u Sjevernoj Makedoniji.

foto: unsplash

Zemlje Balkana doživjele su opću stagnaciju ili pogoršanje u pogledu pluralizma medija i medijskih sloboda tokom 2020. godine, pokazalo je istraživanje Centra za pluralizam i slobodu medija koji djeluje pri Evropskom univerzitetskom institutu, piše Balkan Insight.

Istraživanjem su, kako se navodi, obuhvaćena područja koja se tiču temeljne zaštite, pluraliteta tržišta, političke nezavisnosti i socijalne uključenosti. Cilj istraživanja je procjena rizika za pluralizam medija u zemljama članicama Evropske unije i zemljama koje imaju status kandidata među kojima su Albanija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija i Turska.

Od ukupno 32 zemlje koje su obuhvaćene istraživanjem, za 17 je utvrđeno da postoji nizak rizik po pitanju temeljne zaštite medijskih sloboda, a među tim zemljama su, između ostalih, Austrija, Belgija, Danska, Estonija, Finska, Njemačka, Irska, Nizozemska, Portugal, Sjeverna Makedonija i druge.

Od šest balkanskih zemalja koje su obuhvaćene istraživanjem (Srbija, Hrvatska, Sjeverna Makedonija, Albanija, Crna Gora i Slovenija), Sjeverna Makedonija je postigla najbolje rezultate i jedina je od navedenih balkanskih zemalja koja je svrstana u kategoriju zemalja sa niskim rizikom po pitanju temeljne zaštite koja obuhvata zaštitu slobode i prava informisanja, kao i poštivanje novinarskih standarda.

Ostale balkanske zemlje su svrstane u kategoriju srednjeg rizika, a osim njih, u toj kategoriji se još nalaze Mađarska, Grčka, Francuska, Malta i druge, dok je Turska jedina zemlja koja je u izvještaju ocijenjena kao zemlja sa visokim rizikom.

Kada je riječ o pluralitetu tržišta kojim su obuhvaćena pitanja poput transparentnosti vlasništva medija, uticaja na uređivačku politiku medija, od navedenih zemalja Balkana, najbolje su rangirane Crna Gora i Sjeverna Makedonija koje su u izvještaju označene kao srednje rizične zemlje.

Ostale balkanske zemlje su označene kao zemlje sa visokim rizikom, a najlošije stanje po tom pitanju je zabilježeno u Albaniji.

Sve balkanske zemlje koje su obuhvaćene istraživanjem, osim Slovenije, označene su kao srednje rizične u kategoriji u kojoj su obuhvaćena pitanja političke nezavisnosti. Slovenija je u toj kategoriji, kako se navodi u izvještaju, označena kao zemlja visokog rizika, dok je stanje po tom pitanju, od ostalih zemalja Balkana, najbolje u Sjevernoj Makedoniji.

U oblasti istraživanja koje se odnosi na temeljni rizik a kojim je obuhvaćena socijalna uključenost i pokazatelji poput pristupa manjinskim skupinama, medijskog pristupa ženama, medijske pismenosti i zaštite od štetnog govora, od zemalja Balkana najbolje stanje zabilježeno je u Sjevernoj Makedoniji i Hrvatskoj, zatim u Srbiji, Sloveniji, Albaniji i Crnoj Gori.

Kada je riječ o balkanskim zemljama koje su članice Evropske unije, za Sloveniju se navodi da vlada te zemlje, između ostalog, nije omogućila niti jedan finansijski ili porezni instrument, kao ni strategiju, niti bilo koju drugu intervenciju usmjerenu na jačanje medijskog pluralizma tokom prošle godine, dok se za Hrvatsku kaže da regulacija medijskog sektora godinama stagnira što je dovelo do pogoršanja medijskog pluralizma u toj zemlji. U Hrvatskoj je, kako se navodi, zabilježen i nagli porast SLAPP tužbi, kao i tužbi za klevetu koje se vode protiv novinara.

Za Albaniju se u izvještaju navodi da je najslabija zemlja u smislu pluralizma tržišta i da bi se u toj zemlji trebalo više raditi na povećanju profesionalnih i novinarskih standarda kako bi se izbjegla prijetnja vladine intervencije u regulaciji medijskog sadržaja na internetu.

U izvještaju se navodi da je pravni okvir Crne Gore pogodan za razvoj medijskog pluralizma, da se u toj zemlji ne nastoje ojačati profesionalni ili etički standardi novinarstva, kao i da su napori koji ograničavaju politički uticaj na medije uglavnom bili sporadični, nedovoljni i neučinkoviti.

Kada je riječ o Srbiji, generalni zaključak je, kako se navodi, da nedostaje provođenje pravnog okvira koji pokriva tradicionalne medije, a zabilježeno je i političko oglašavanje u medijima, nedostatak transparentnosti o vlasništvu nad medijima, kao i nedostatak zaštite medijskih radnika i slučajevi napada na novinare koji ostaju nesankcionisani.

Od navedenih zemalja Balkana, Sjeverna Makedonija je imala najbolji ukupni rezultat, a u izvještaju se navodi da se prošle godina situacija u toj zemlji značajno poboljšala u odnosu na 2016. kada je premijer te zemlje bio Nikola Gruevski. U izvještaju se navodi da novinari u toj zemlji nisu više izloženi ozbiljnim fizičkim napadima i pritiscima, da je medijski regulator učinkovitiji, ali da su prisutni rizici poput nestabilnih radnih statusa novinara i loše ekonomske situacije medija.

Većina stanovništva svih zemalja obuhvaćenim istraživanjem, posebno mladi, kao glavni izvor informacija koriste društvene mreže, a u izvještaju se navodi da je time povećana izloženost dezinformacijama i govoru mržnje, što za sve zemlje svara novi izazov.

“The Media Pluralism Monitor 2021” izvještaj je, kako se navodi, pokazao da niti u jednoj od analiziranih zemalja nije utvrđeno da nema rizika po pitanju medijskog pluralizma.

Izvor: Balkan Insight, EUI

___