Studentice novinarstva u Sarajevu predstavile viziju medija Zapadnog Balkana za 2040.

Studentice novinarstva u Sarajevu predstavile viziju medija Zapadnog Balkana za 2040.

Studentice novinarstva u Sarajevu predstavile viziju medija Zapadnog Balkana za 2040.

Kakvu budućnost za medije i sebe žele studenti novinarstva.

foto: Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu

Vizija studenata i studentica o budućnost medija za 2040. godinu predstavljena je jučer na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu. Na prezentaciji, studentice Fakulteta političkih nauka su identifikovale nekoliko ključnih prepreka i potencijalnih rješenja kako bi mogle raditi u boljim uslovima u medijima od onih kakvi su danas.

Osam studentica Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu je od oktobra 2023. zajedno sa 30 studenata sa pet univerziteta iz regiona (Novi Sad, Podgorica, Skoplje, Skadar i Priština) radilo na projektu “Mediji 2040: Osnaživanje mladih zagovarača za slobodu medija na Zapadnom Balkanu”, tokom kojeg su mapirali trenutnu situaciju i trendove u medijima te predstavili kakvu budućnost medija žele. 

Za 2040. godinu studenti Zapadnog Balkana žele da su profesionalni i nezavisni novinari sigurni i slobodni od neprimjerenog uticaja, kao i da etički korištena tehnologija igra ključnu ulogu u pomaganju medijima da ispune svoju dužnost prema javnom interesu i budu glas građana za društvo koje je dobro informisano, inkluzivno i demokratsko.

Ova vizija je, prema riječima studentice Merjeme Hodžić, namijenjena za cjelokupno bh. stanovništvo, a prvenstveno za studente, trenutne ali i buduće, odnosno one koji budu studirali u 2040. godini.

“Naš cilj zapravo je da se novinarstvo kao profesija shvati ozbiljnije, da prevaziđemo izazove koje smo naveli. Takođe, očekujemo i podršku građana, koji su tokom naših uličnih akcija imali i negativna ali i pozitivna mišljenja, ali mislim da su građani BiH spremni da pruže podršku nama mladima u nastavljanju promovisanja ove naše kampanje”, kazala je Merjema.

Neki od izazovi koje treba prevazići, kako je navedeno u Viziji medija Zapadnog Balkana za 2040. godinu, su političke stranke i vlade koje čvrsto kontrolišu medije, vršeći uticaj na medije putem državnog finansiranja i oglašavanja, imenovanja regulatornih tijela i klevetanja novinara, loša ekonomska situacija novinara, medija i građana, kao i vještačka inteligencija koja, kako je navedeno, predstavlja prijetnju za javnu komunikaciju, jer se može koristiti za manipulaciju i dezinformisanje građana.

Studentice Fakulteta političkih nauka u Sarajevu su tokom projekta organizovale online forum sa novinarima i stručnjacima za medijsku politiku, medijsku tehnologiju i medijsko poslovanje, ali i ulične akcije kroz razgovore sa građanima.

Ono na šta najviše žele ukazati jesu napadi na novinare i novinarke. Prema riječima Džejle Mahmutović, studentice koja je takođe radila na projektu, došli su do podataka da je na području Bosne i Hercegovine (BiH) u posljednjih deset godina bilo više od tri stotine napada na novinare.

“Mnogo pažnje smo posvetili i na medijsku pismenost i naravno slobodu i nezavisnost medija koja itekako treba da se istakne do 2040.”, rekla je Džejla.

Nakon što su definisali izazove za medije, definisali su i omogućavajuće faktore, odnosno načine kako doći do njihove vizije.

“Naša zamišljena medijska pismenost je već u 2040. godini uvedena u formalno i neformalno obrazovanje i samim tim promovisana od samih medija, čini građane odgovornim, kritičkim i zahtjevnim korisnicima vijesti”, dodala je Džejla.

Navela je da je njihova želja da regulatorna tijela budu vođena javnim interesima, principima ljudskih prava i transparentnosti, te da pravosudni organi u 2040. godini dobro funkcionišu, pružuju garancije za slobodu govora i da Evropska unija promoviše slobodu medija i pluralizam, kao i etičku upotrebu tehnologije i kroz proces pristupanja pruža zakonodavni osnov i podršku u sprovođenju zakona u BiH.

Ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto je na predstavljanju vizije medija za 2040. na Fakultetu političkih nauka rekao da bez slobodnih i jakih medija ne postoji slobodna država i slobodni građani.

Mediji se, kako je naglasio, trenutno nalaze u transformaciji kakva nije viđena decenijama zbog činjenice da se sa tradicionalnih medija prelazi na mreže. Mišljenja je da je jako teško naći objektivan izvor informacija i da postoji poplava informacija, da se ne zna ko je vlasnik medija, ko je autor informacije.

“U ovoj transformaciji, kao što kažu građani, oni to primijete i kažu da ne vjeruju trenutno medijima. Ovo je velika prilika da se opet sada sve postavi na zdrave osnove, a da bi se to postavilo na zdrave osnove, medijska pismenost je broj jedan. To treba biti u kurikulumu naših škola. Djeca moraju odrastati znajući kako da prepoznaju izvor informacija i objektivnost te informacije”, izjavio je Forto.

Forto se prije predstavljanja vizije sastao sa dekanom Fakulteta političkih nauka Seadom Turčalom koji je izjavio da se nada da će ovaj projekat dobiti podršku da se stvori medijski okvir u kojem će studenti koji su učestvovali u ovom projektu zaista moći raditi u medijima onakvim kakvim su zamislili.

“Ministar i ja smo razgovarali suštinski kako unaprijediti medijsku i informacijsku pismenost novinara i poziciju novinara u društvu - kako s jedne strane novinara zaštititi, ali s druge strane kako da novinari doprinesu tome da informacije koje dolaze do građana budu provjerene, da te informacije obrazuju naše građane”, rekao je Turčalo.

___

Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u Inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.