Gotovo trećina stanovništva u svijetu živi u zatvorenim društvima.

foto: CIVICUS Monitor / Screenshot

U godišnjem izvještaju CIVICUS Monitora, u kojem se ocjenjuje stanje civilnog društva i građanskih sloboda u 198 zemalja svijeta, ocjena za Bosnu i Hercegovinu (BiH) je snižena, zbog sve gorih napada na aktiviste, novinare i LGBTQI+ grupe.

Izvještaj People Power Under Attack 2023 detaljno opisuje stanje građanskog prostora, slobode udruživanja, okupljanja i izražavanja. BiH je u ovogodišnjem izvještaju, koji je objavljen u srijedu, prešla iz kategorije relativno slobodnih, odnosno „suženih“ zemalja, u „opstruiranu“, gdje vlasti često ometaju ljudska prava. Ovaj pad je, kako se navodi u izvještaju, rezultat niza kršenja koji su zabilježeni tokom ove godine, od napada na demonstrante do uvođenja restriktivnog zakonodavstva.

Ovi incidenti su se uglavnom dešavali u Republici Srpskoj (RS), ali su ugrozili slobode u cijeloj zemlji, navodi se u izvještaju.

„Napadi na civilno društvo u BiH u toku 2023. su alarmantni“, rekla je Tara Petrović, istraživačica CIVICUS Monitora za Evropu. „Ali oni se ne dešavaju u vakuumu. Urušavanje prava se dešava usred produbljivanja političke krize u kojoj vlasti u RS prijete secesijom i potkopavaju mirovni sporazum“, dodala je.

CIVICUS Monitor ocjenjuje uslove građanskog prostora u svim zemljama svijeta na osnovu podataka prikupljanih tokom cijele godine od aktivista civilnog društva koji u tim zemljama rade, regionalnih istraživačkih timova, međunarodnih indeksa ljudskih prava i vlastitih stručnjaka. Podaci iz ova četiri odvojena izvora se zatim kombinuju kako bi se svakoj zemlji dodijelila ocjena građanskog prostora koji može biti „otvoren“, „sužen“, „opstruiran“, „pod represijom“ ili „zatvoren“.

Ove godine gotovo trećina čovječanstva, 30,6 posto svjetske populacije, živi u „zatvorenim“ društvima, najrestriktivnijim mogućim okruženjima. Ovo je, napominje CIVICUS Monitor, najveći postotak ljudi u „zatvorenim“ zemljama koji je zabilježen od prvog CIVICUS izvještaja 2018.

Sa druge strane, samo 2,1 posto ljudi živi u „otvorenim“ zemljama, gdje je građanski prostor i slobodan i zaštićen, što je najniži postotak do sada i gotovo upola manji u odnosu na onaj od prije šest godina. Zajedno, ove statistike, kako se navodi u izvještaju, ukazuju da je svijet u krizi.

„Svjedoci smo neviđenog globalnog gušenja građanskog prostora“, izjavila je voditeljica istraživanja CIVICUS Monitora Marianna Belalba Barreto. „Bosna i Hercegovina je dio ovog vrlo zabrinjavajućeg trenda, predvođenog političarima koji siju dalje podjele“, kazala je.

RS je 2023. godine doživjela nagli porast napada na LGBTQI+ grupe, uključujući napade na učesnice Osmomartovskog marša i socijalni centar u Banjaluci zbog isticanja zastava duginih boja, policijsku zabranu projekcije filma LGBTQI+ organizacije i brutalni napad naoružanih nasilnika poslije kojeg je troje aktivista završilo u bolnici. Vodeći političari u bh. entitetu RS su potom raspirili vatru zalažući se za dalju zabranu LGBTQI+ događaja i najavljujući novi zakon za ograničavanje prava LGBTQI+ grupa, navedeno je u izvještaju.

„Napadi na LGBTQI+ osobe, u istočnoj Evropi i drugdje, često su najavljivali nastojanja desničarskih grupa da ograniče prava svima“, rekla je Tara Petrović te dodala da „događaji u RS podsjećaju na obrasce koje su ustanovili Putin i Orban“.

U izvještaju se dodaje da je ugrožena i sloboda medija. RS je u augustu kriminalizirala klevetu, uprkos domaćim i međunarodnim kritikama, ugrožavajući nezavisne medije koji su već u opasnosti od kampanja blaćenja i diskreditacije u zemlji u kojoj napadi na novinare obično prolaze nekažnjeno.

U 2023. godini je takođe došlo do bujanja zapaljive retorike u javnom prostoru, uključujući i istupe lidera RS Milorada Dodika koji negira genocid u Srebrenici i koji se optužuje za podrivanje mirovnog sporazuma kojim je okončan rat u BiH.

CIVICUS Monitor ističe da postoji opasnost da će se stvari pogoršavati. U Narodnu skupštinu Republike Srpske je ušao „zakon o stranim agentima“, nalik na zakone u Mađarskoj i Rusiji koji dozvoljavaju vladi da ograniči finansiranje i opstruira rad nezavisnog civilnog društva. Ako bude usvojen, to će imati katastrofalan efekat na aktivizam, zaključuje se u izvještaju.

„Ova kombinacija direktnih napada na osnovne slobode i toksične političke atmosfere znak je za uzbunu da BiH ide u pogrešnom smjeru“, izjavila je Dajana Cvjetković iz sarajevskog Centra za promociju civilnog društva.

„Međunarodna zajednica mora stati uz civilno društvo u BiH dajući prioritet osnovnim slobodama u svim angažmanima s vlastima“, rekla je Cvjetković.

Ostale zemlje čija je ocjena snižena ove godine su Bangladeš (zatvoren), Njemačka (sužen), Kirgistan (pod represijom), Senegal (pod represijom), Šri Lanka (pod represijom) i Venecuela (zatvoren).

Izvor: CIVICUS Monitor

___