Copy-paste: Na portalima o ljudskim pravima površno

Copy-paste: Na portalima o ljudskim pravima površno

Copy-paste: Na portalima o ljudskim pravima površno

Pišu: Arman Fazlić, Sanela Kapetanović, Matea Katić

Pristup temama ljudskih prava općenito je površan i bez sagledavanja cjelokupne situacije. Informativni portali sa istaknutim impressumom aktivniji su od anonimnih portala koji obično nemaju autorskih sadržaja i čiji članci su uglavnom prepisani sa drugih portala ili su nastali na temelju agencijske vijesti/saopćenja za javnost. Ovo su neki od nalaza četverosedmičnog monitoringa šest informativnih portala (bhdijaspora.net, globalno.org, bh-vijesti.com, dnevnik.ba, novi.ba i infosrpska.ba), koji sudeći prema temama sadržaja koje publiciraju, imaju zajedničku ciljanu publiku (građani BiH u zemlji i dijaspori te publika regiona).

Cilj monitoringa bio je ispitati trendove kao i primjenu profesionalnih standarda u izvještajima, posebno u onim sadržajima koji se odnose na ljudska prava, sa fokusom na sadržaje koji govore o migrantima i LGBT populaciji.

Impressumi i dnevni broj objava

Već pri usporedbi samih impressuma uočljive su razlike u transparentnosti predstavljanja i djelovanja portala koji su bili predmet analize.

Tako je na primjer impressum portala Globalno.org vidljiv već na početnoj stranici i od podataka čitateljima nude poštansku i elektronsku kontakt adresu. Poštanska adresa je fizički postojeća i zbog toga ovaj impressum može doprinijeti povjerenju čitatetalja u vjerodostojnost sadržaja. Ipak, u istom impressumu se ne navode imena urednika/redakcijskog kolegija pa se može reći da ovaj portal nije u potpunosti transparentan prema svojoj publici.

Portal Novi.ba također ne prezentuje publici imena redakcije i zbog toga njihov impressum jeste manjkav i može doprinijeti smanjenom povjerenju publike. Ipak, pohvalno je da Novi.ba čitateljima nudi, pored elektronske adrese, i broj telefona kao dodatnu mogućnost kontaktiranja.

Jedini informativni portal iz uzorka koji ima sadržajan i informativan impressum te ističe da je punopravni član Vijeća za štampu i online medije u BiH je Dnevnik.ba, dok Bh-vijesti.com nema impressum niti bilo kakvu mogućnost kontaktiranja.

Portali Bhdijaspora.net i Infosrpska.ba čitateljima nude samo elektronsku adresu, a posebno je zanimljiv način na koji se Infosrpska.ba predstavlja publici. U odjeljku „O nama“ na zanimljiv način je pojašnjena namjera skrivanja identiteta urednika, novinara/autora, suradnika upravo zbog očuvanja slobodnog i hrabrog novinarstva. Pokazaće se ipak takav opis kao potpuno suprotan od onoga što taj portal jeste sa svojim objavama, kao i uredničkoj politici i agendi.

Kvantitativni podaci prikupljeni u prvih sedam dana monitoringa pokazali su da portali koji imaju impresum objavljuju znatno više sadržaja na dnevnoj osnovi od onih koji imaju nepotpun ili nemaju impressum. Tako su na primjer portali Dnevnik.ba i Novi.ba u periodu od 29. aprila do 5. maja, dnevno objavljivali između 40-70, odnosno 40-60 sadržaja, dok su Infosrpska.ba i Bhdijaspora.net za navedeni period objavili ukupno 100, odnosno 50 sadržaja. (slika 2)

Uredničke politike: Copy-paste novinarstvo i clickbait sadržaji

Šest portala iz uzorka općenito nisu mnogo pažnje posvećivali propitivanju tema koje obrađuju njihove objave. Dominantne forme su vijesti, uglavnom već objavljenje i prepisane sa drugih portala, ili pak preuzete od novinskih agencija, u većini slučajeva bez navođenja izvora i često upakovane u klikbejt formu. Autorski sadržaji zabilježeni su jedino na portalima Dnevnik.ba i Novi.ba, bilo da su u formi vijesti ili komentara. Teme kojima se bave tekstovi portala iz uzorka općenito su raznovrsne i teško je prepoznati jasnu uredničku agendu budući da su ovi portali orijentisani na skupljanje klikova i profit. Ipak, po uredničkoj politici u uzorku se ističe portal Infosrpska.

Naime, analiza sadržaja Infosrpske pokazala je dominaciju afirmativnih tekstova o vladajućoj strukturi u entitetu Republika Srpska, kao i o zvaničnicima i politici Republike Srbije i Ruske Federacije.

Najveći dio tekstova prenesen je selektivno sa drugih portala, a kroz tendenciozne naslove najobičnija saopćenja stavljaju se u kontekst dominantne politike. Ovaj portal je, na primjer 13. maja od ukupno 10 objava čak pet posvetio stavovima lidera vladajuće stranke u RS-u. Sadržaji koji pominju aktere opozicije u RS-u su rijetkost i ukoliko se uopće objave po pravilu su kritički orijentisani i prikazuju ih u negativnom kontekstu.

Jedan od takvih tekstova, objavljen 14. maja pod nazivom; “Sramni napad Mladena Bosića na Republiku Srpsku”, mogao bi se okarakterizirati kao komentar, ipak bez potpisa autora, bez kontaktiranja „druge strane“. Ovo je samo jedan od primjera tendencioznog i propagandnog izvještavanja kakvog na tom portalu ne manjka.

U analiziranom periodu na portalu Infosrpska.ba nije objavljen niti jedan autorski ili istraživački tekst, kao ni analiza ili komentar, tako da besmislena ideja zaštite identiteta novinara i urednika u rubrici O nama, kako bi ih anonimnost zaštitila u hrabrom novinarskom otkrivanju istine, poprima i satirični karakter.

Posebnu pažnju izazvali su sadržaji objavljeni na portalima Infosrpska.ba i Bhdijaspora.net na osnovu saopćenja Ruske Ambasade u BiH povodom izjave Vijeća za implementaciju mira. Naime, nepoznata uredništva oba portala su kreativnim naslovima smjestili informacije iz saopćenja u odgovarajući kontekst. Tako je za Inforspsku suština da je Vijeće za implementciju mira (opet) ostalo uskraćeno za rusku podršku, dok je Bhdijaspora po već ustaljenoj praksi saopćenje maskirala u klikbejt.

Kada je riječ o klikbejt naslovima, veći broj slučajeva zabilježen je u objavama Bhdijaspore. Nepoznato uredništvo portala Bhdijaspora.net objavilo je niz nejasnih i intrigantnih naslova, kao što je sadržaj koji govori o komentaru bivšeg Visokog predstavnika u BiH  Christiana Schwarz-Schillinga, objavljenom na Deutsche Welle 29. aprila 2019. pod naslovom '„Konferencija o Balkanu“ – i šta sad?', te tekst o izjavi poljske ambasadorice u Ujedinjenim nacijama od 8. maja. Google predtraživačem nije teško utvrditi da ove naslove nije dizajniralo uredništvo Bhdijaspore, već da je su i ovakvi sadržaji reciklirani, u navedenim slučajevima sa informativnog portala Slobodna-bosna.ba.

Inače, kada su u pitanju klikbejt naslovi, Bhdijaspora.net je prednjačio u odnosu na ostale portale iz uzorka. Zabilježena su još dva sadržaja crne hronike: tekst objavljen portal 2. maja 2019. godine, o ubistvu koje se dogodilo 2015. godine i o kojem su mediji tada izvijestili. Iako se u tekstu navodi da je u pitanju slučaj iz 2015. godine, naslov sugeriše da je u pitanju trenutačno dešavanje. I tekst koji govori o preinačenoj presudi za zločin počinjen 2016. godine naslovljen je kao da se upravo dogodilo brutalno ubistvo.

Ljudska prava u sadržajima

Tekstovi koji prolematiziraju ugrožene društvene kategorije su rijetki u objavama portala iz uzorka i po pravilu se radi o copy-paste sadržajima. Pristup temama ljudskih prava općenito je površan, naročito sadržajima koji se odnose na migrante i LGBT populaciju. U sadržajima koji govore o ovim temama nema problemskih osvrta na poziciju ovih skupina u društvu, kao ni problematiziranja sistemskih i legislativnih okvira u kontekstu odnosa prema migrantima ili pripadnicima LGBT populacije.

Štaviše, članci koji tematiziraju ljudska prava dobijaju klikbejt svrhu. Jedan takav članak objavljen na Novi.ba 30. aprila, koji naslovom sugeriše na to da se dogodio novi napad na LGBT populaciju u Sarajevu. Pokazaće se da je suština teksta reakcija Organizacionog odbora Bh. povorke ponosa na napad sa elementima homofobije koji se dogodio nekoliko dana ranije. Pri tome, čitatelji ostaju uskraćeni za informacije o slučaju iz MUP-a, a korištena fotografija/ilustracija, preuzeta bez oznake i nastala za vrijeme održavanje Parade ponosa u Beogradu 2017. godine, doprinosi dodatnoj stereotipizaciji LGBT osoba.

Vijesti o migrantima bilo je neznatno više od onih o LGBT populaciji i većinom se odnose na negativni kontekst utjecaja migracija na bh. društvo. Novi.ba je tako prenio video zapis sa Facebook stranice Krajina.ba, na kojem se vidi tuča više lica ali nije sasvim jasno ko sve u njoj sudjeluje, kao ni koji su motivi i posljedice.

Uz konstataciju i sugestiju nepotpisanog autora da je riječ o opasnosti od migranata koja uzrokuje uznemirenost kod građana, navodi se i kako ovo nije prvi zabilježen slučaj nasilja. Iz članka je jasno da nije kontaktiran MUP USK, niti bilo koji zvanični izvor, kako bi se upotpunila i istinito prenijela informacija.

Istu vijest sa portala Avaz.ba, prenio je i portal Dnevnik.ba koji također nije ponudio više informacija, kao ni službene izjave iz MUP-a USK ili zvanične podatke o broju „neuobičajenih scena“ u Bihaću koje su konstatirane tekstom.

U sadržajima portala Dnevnik.ba zabilježen je i slučaj lažne vijesti objavljene 4. maja 2019. godine, o navodnom fizičkom napadu migranata na maloljetnika u Sarajevu. Dodatnom provjerom utvrđeno je da je redakcija Dnevnika preuzela tekst koji je tog dana objavljen na portalu Klix.ba. 

Da je vijest potpuno lažna pokazaće se tek nekoliko dana kasnije nakon završene policijske istrage, 8. maja. Pojedini mediji objavili su detalje istrage koja je utvrdila da se zapravo radi o obračunu navijača Željezničara i Sarajeva. Da su mediji nasjeli na neprovjerene iskaze i aktivno sudjelovali u širenju ksenofobije i hajci protiv migranata koju je na društvenim mrežama izazvala ta vijest jasno je iz medijske utrke u senzacionalističkim naslovima. Priču je od početka pratilo nekoliko nelogičnosti na koje se mediji u trenutku objave nisu obazirali, navodi list Oslobođenje u članku od 8. maja: „Prva nelogičnost je što policija na terenu nije pronašla tragove krvi, te što nije poznat identitet čovjeka koji je momka navodno spasio od migranata“. Većina portala koji su prenijeli vijest o navodnom napadu migranata, nije objavila ispravku teksta, niti je uklonila tekst sa portala što je slučaj i sa portalom Dnevnik.ba. Ne treba napominjati da niti jedan portal nije uputio izvinjenje zbog širenja lažnih vijesti i dodatnog ugrožavanja ionako loše pozicije izbjeglica i migranata u bh. društvu.

Ovakvi sadržaji su neprofesionalni i neetički jer prenose na senzacionalistički način informacije bez sagledavanja problema u cilju privlačenja čitatelja. To su sadržaji u kojima nema informacija iz centara za smještaj stranaca o situaciji i uslovima boravka, kao ni izjava volontera/ki ili informacija nadležnih o zemljama porijekla tih osoba ili o njihovom formalno-pravnom statusu. Neetičko izvještavnje doprinosi širenju ksenofobije i rasizma i ovakvi sadržaji direktno se odražavaju na uslove u kojima se ove osobe, među kojima ima djece i žena, nalaze.

Klikovi i profit

Četverosedmičnom analizom sadržaja šest portala u periodu od 29. aprila do 27. maja 2019. godine pronađena je jedna lažna vijest te su zabilježeni brojni primjeri neprovjerenih i neprofesionalnih sadržaja čiji su motivi češće klikovi i profit, ali i oni političke prirode. Takvi sadržaji doprinose negativnim trendovima u društvu kakvi su ugrožavanje ljudskih prava i sloboda, širenje netrpeljivosti ili izazivanje općeg osjećaja nesigurnosti. Istovremeno, dezinformacije nanose štetu profesionalnom novinarstvu, kvalitetu javnog informisanja i povjerenju građana u medije i javnu riječ. Borba protiv širenja dezinormacija, posebno u online prostoru, predstavljaja izazov i traži budno oko svih segmenata društva, uključujući nevladin sektor, medijsku zajednicu kao i donosioce odluka i javne politike posebno u oblasti obrazovanja i medijskog opismenavanja stanovništva. 

Analiza je nastala nakon treninga za novinare i studente novinarstva "Medijska pismenost i verifikacija informacija - od klika do ispravke" održanog 23. aprila 2019. godine. Arman Fazlić bio je jedan od trenera i mentora grupi novinarki koje su napisale ovu analizu. Projekt je implementirao Mediacentar Sarajevo za SEENPM i TOL.

___

Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u Inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.