Facebook kao alat u novinarstvu

Facebook kao alat u novinarstvu

Facebook kao alat u novinarstvu

Kompanija koja stoji iza jedne od vodećih društvenih mreža nudi brze kurseve za novinare, i nastavlja se inkorporirati u medijsku industriju.

foto: unsplash

Facebook je ponudio brze kurseve za novinare u cilju da usavrši svoj društveni medij i unaprijedi online novinarstvo u 2016. godini. Kursevi će biti ažurirani ovisno o povratnim informacijama korisnika i biće dostupni kroz Facebook-ov globalni trening program Blueprint.

Kretat će se od osnovnih principa, za nove korisnike, do naprednijeg nivoa koji će otvoriti korisnicima priliku da upoznaju manje poznate funkcije treninga. Nakon lansiranja kursa „Kako novinari mogu najbolje koristiti Facebook i Instagram” dostupne će biti i druge vrste kurseva kao što su za Facebook Live, 360 video i fotografiju, kao i za instant članke.

U narednih nekoliko mjeseci Facebook planira prevesti sajt na najmanje osam jezika da bi se povezao sa što više novinara širom svijeta.

Upotreba Facebooka u novinarstvu

Novinarima je Facebook veoma bitan u svakodnevnom radu, za prikupljanje informacija, kontakte sa sagovornicima, kolegama, prijateljima, kao i za pretraživanje različitih detalja i informisanje o događajima, pa i praćenje aktivnosti kompanija, organizacija i grupa.

“Facebook, kao i ostale društvene mreže, može biti važan u svakodnevnom radu novinara, jer omogućava da sa jedne stranice dobijamo najnovije i najvažnije vijesti, umjesto da otvaramo nekoliko drugih portala; ponekad statusi korisnika društvenih mreža mogu poslužiti kao povod za istraživanje ili provjeru informacija, a također može olakšati dolazak do određenih sagovornika, posebno u situacijama kada nemate broj telefona ili e-mail osobe sa kojom želite stupiti u kontakt”, kaže novinarka online magazina Žurnal, Mirna Stanković-Luković.

Društvene mreže danas karakteriziraju brzina, aktuelnost, mnogobrojnost publike koja je međusobno povezana, mogućnost javne objave postova kao i feedbacka. Također, pored fotografije koja može biti praćena tekstom ili obrnuto, pojavio se i live prijenos, pa je Facebook dobio jednu novu dimenziju koja ga karakteriše kao vrstu medija.

Feđa Kulenović, menadžer društvenih mreža iz Sarajeva, kaže da Facebook pomaže najviše kroz mogućnost prikupljanja podataka (doxing) o osobi ili osobama kojima se novinar u tom trenutku bavi kao i olakšavanja posla pronalaženja potencijalnih društvenih veza sa drugim osobama koje bi mogle biti od interesa.

“Kroz upotrebu Graph Searcha možete čak naći i potencijalne kontakte za određenu priču tako što ćete otkriti da su bili na nekom mjestu koje vas interesuje, pogledali određeni umjetnički program, poslušali pjesmu itd. Sve ovo ubrzava početni istraživački dio izrade novinarskog uratka, ali nikako ne bi smio biti jedini. Ono što jednim dijelom otežava posao su etička pitanja. U kojem slučaju potencijalno možda narušavamo privatnost, a u kojem ne? Facebook je i dalje u srži ostao SNS (social networking site), ali zbog nastojanja da nas što duže zadrži na svojoj platformi uveo je i ono što je srž svake društvene mreže, a to je razmjena, ne samo trivijalnih, već i važnih informacija”, kaže on, “Mislim da Facebook ne želi snažniji ulazak u medijsku industriju, ako je gledamo u klasičnom smislu, ali je on sam po sebi postao medij uvođenjem servisa kao što je naprimjer živi video. Međutim on jeste samo to - medij u tehnološkom smislu. I zbog toga mu i dalje trebaju novinari/ke i ostali korisnici/ce koji će kreirati sadržaj”.

Edukacija koju Facebook nudi, baš kao što je nudi i Google je samo nastojanje da se pomogne, ali kako smatra Kulenović, i da bi ostvarili profit na samom servisu, kroz zadržavanje korisnika na mreži zbog sadržaja.

“Tokom tog zadržavanja Facebook im gura reklamne poruke i ostvaruje profit. Međutim ne treba zanemariti činjenicu da novinari mogu imati korist od ovih treninga, jer se treninzi fokusiraju na, ukoliko je istina ovo što Facebook kaže, otkrivanje sadržaja, kreiranje priča i izgradnju publike”, kaže on, “Postavlja se samo pitanje za koga bi novinari gradili publiku, ili što je važnije, kakav bi profit od toga imali kako bi mogli nastaviti graditi još bolje i kvalitetnije priče”.