• YouTube

Vijesti i događaji

Konferencija koja daje odgovor kako pedagoški kompas može pomoći u medijskom labirintu

Konferencija koja daje odgovor: Kako pedagoški kompas može pomoći u medijskom labirintu

Konferencija koja daje odgovor kako pedagoški kompas može pomoći u medijskom labirintu

Organizator konferencije je Filozofski fakultet u Sarajevu u partnerstvu sa Regulatornom agencijom za komunikacije, Fondacijom Mediacentar Sarajevo i UNESCO-om.

foto: Mediacentar Sarajevo

Međunarodna naučno-stručna konferencija „Pedagoški kompas u medijskom labirintu: prilike i izazovi“ otvorena je na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Planirano je, da se u tri dana, koliko će trajati konferencija, govori o istraživanju i jačanju medijske i informacijske pismenosti kao ključne kompetencije 21. vijeka, ali i razmatraju pedagoški pristupi koji podstiču kritičko mišljenje, odgovorno korištenje informacija i sigurnost u digitalnom okruženju.

Konferenciju organizuje Odsjek za pedagogiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu u partnerstvu sa Regulatornom agencijom za komunikacije (RAK), Fondacijom za razvoj medija i civilnog društva Mediacentar Sarajevo i UNESCO-om. Održava se u okviru kampanje „Dani medijske i informacijske pismenosti“.

Dušanka Bošković, ministrica za nauku, visoko obrazovanje i mlade Kantona Sarajevo, poručila je na otvorenju kako je „pedagogija ključna da se na ispravan način pristupi medijskoj i informacijskoj pismenosti“. Podsjetila je i kako je ministarstvo kojem je na čelu prije tri godine usvojilo Strategiju medijske i informacijske pismenosti.

Govoreći o blagodatima novih tehnologija za današnji život, te kako ih koristiti na koristan i zaštićen način, Dženana Husremović, prorektorica za nastavu Univerziteta u Sarajevu, rekla je da nam je „potreban pedagoški kompas, kao skup vrijednosti, znanja i vještina koji će učenike i studente voditi kroz 'medijski labirint' – bez panike, ali i bez naivnosti“.

Prema njenim riječima, medijska i informacijska pismenost „nije još jedan dodatak nastavnom planu“, nego je to „osnova građanske i akademske kompetentnosti“.

„Medijska i informacijska pismenost znači razumjeti kako se sadržaj proizvodi i distribuira; prepoznati interese, izvore i dokaze; razlikovati činjenice od interpretacija; razumjeti kako slike, zvuk i podaci oblikuju naše stavove; znati šta dijelimo i zašto to dijelimo. To je istovremeno etika, kritičko mišljenje i digitalna higijena“, rekla je Husremović.

'Pedagoški kompas je presudan'

Smatra i da u osiguranju medijske i informacijske pismenosti, obrazovanje ne može samostalno postići puno, te da je potrebna saradnja svih institucija koje oblikuju i regulišu medijski prostor: regulatora, javnih servisa i redakcija, ministarstava i agencija, istraživačkih organizacija, IT i civilnog sektora.

„Medijski prostor je dinamičan, ponekad bučan i konfliktan i upravo zato je pedagoški kompas presudan: da naučimo mlade kako da se ne izgube u brzini, da razliku signale od šuma, odgovornost od popularnosti, javni interes od senzacije. Naš cilj nije da stvaramo 'savršene korisnike tehnologije', nego zrele, solidarne i radoznale građane“, zaključila je Husremović.

Siniša Šešum, šef Ureda UNESCO-a u Sarajevu, ukazao je kako je „izuzetno puno – kako prilika, tako i izazova“, ali je vrlo važno da se na području medijske i informacijske pismenosti radi zajedno i da se ne smije dozvoliti luksuz da se radi paralelno. „Medijska i informacijska pismenosti nije trend, nego velika potreba u našem društvu“, ocijenio je Šešum.

Amela Odobašić, pomoćnica direktora za emitovanje u Regulatornoj agenciji za komunikacije, istakla je kako je riječ o značajnom skupu jer „okuplja i praktičare, one koji svakodnevno rade sa mladima i djecom“.

'Publika ostaje stub spasa i pokretačka snaga redakcija'

Mediji i novinarstvo danas su pod velikim pritiskom, konstatovala je Maida Muminović, izvršna direktorica Fondacije Mediacentar Sarajevo. Nasuprot svim strujama koje dovode u pitanje budućnost medija i novinarstva, dodala je, „publika ostaje stub spasa i pokretačka snaga redakcija širom BiH“.

„To je publika koja razumije zašto su nam potrebni profesionalni i nezavisni mediji koji djeluju u interesu javnosti. Publika koja svojim klikovima bira sadržaje iza kojih stoje redakcije posvećene javnom interesu, koja svojim izborom onoga što čita, gleda i čemu vjeruje, osigurava da profesionalno novinarstvo ima budućnost.

I, na koncu, publika koja je spremna reagovati kada su budućnost medija i ono što oni predstavljaju – dovedeni u pitanje. Jedini put ka takvoj, osnaženoj i o važnosti medija svjesnoj publici jeste medijska pismenost“, smatra Muminović.

Konferencija pod sloganom 'Digitalno snažni'

U fokusu konferencije, kako je ranije za Mediacentar rekla Emina Dedić Bukvić, voditeljica Organizacionog odbora, nalazi se važnost medijske pedagogije te medijske i informacijske pismenosti, s posebnim naglaskom na pedagoški aspekt – odgoj i obrazovanje sa medijima i za medije, kao i razvoj kritičkog mišljenja kod djece i mladih, odraslih, stručnjaka različitih orijentacija, ali i šire društvene zajednice.

Namjera je, kako je dodala Dedić Bukvić, da se posmatra čovjek u medijskom okruženju, njegovo ponašanje u dodiru sa medijima, te kako poticati (samo)kritičnost prema izazovima i prilikama koje donose mediji i brojni sadržaji.

Slogan „Digitalno snažni“ kampanje „Dani medijske i informacijske pismenosti“, u kojoj je konferencija centralni događaj, opisuje pojedince, ali i cjelokupno društvo koje je spremno da kontinuirano uči i istražuje digitalni i medijski prostor, da su spremni na izučavanje novih prilika koje će ih potaknuti da budu spremni konstruktivno odgovoriti na izazove, te da, kako je naglasila Dedić Bukvić, uspješno plovi morem brojnih informacija koje treba prepoznati kao korisne i istinite, te od njih znati ispričati priču.

U okviru programa konferencije bit će organizovani paneli i sesije, prezentacije i radionice. Konferencija će okupiti domaće i međunarodne stručnjake iz oblasti pedagogije, obrazovanja, komunikologije i medija sa ciljem razmjene znanja i iskustava o ulozi medijske i informacijske pismenosti u savremenom odgoju i obrazovanju.

Kampanja, koju također organizuje RAK u saradnji i uz učešće organizacija i institucija okupljenih u Mrežu za medijsku i informacijsku pismenost, traje od 23. do 31. oktobra pod spomenutim sloganom “Digitalno snažni” širom Bosne i Hercegovine. Cilj kampanje je promocija odgovorne, kritičke i svrsishodne upotrebe medija i digitalnih tehnologija u obrazovanju i svakodnevnom životu.

Slogan „Digitalno snažni“ ima za cilj da, po uzoru na tematske kampanje u drugim državama, kao i na EU Media Literacy Week i UNESCO-ovu Globalnu sedmicu medijske i informacijske pismenosti, digitalno osnaži građane Bosne i Hercegovine, istakne društveni značaj medijske pismenosti i promoviše projekte različitih aktera koji doprinose razvoju ove oblasti.

Mediacentar učestvuje u ovoj aktivnosti kroz projekt "Naši mediji: Inicijativa civilnog društva za razvoj medijske pismenosti i aktivizma, borbu protiv polarizacije i promoviranje dijaloga“. Projekt implementiraju partnerske organizacije SEENPM, Albanski medijski institut, Mediacentar Sarajevo, Vijeće za štampu Kosova, Institut za medije Crne Gore, Makedonski institut za medije, Novosadska novinarska škola, Mirovni institut i Bianet uz finansijsku podršku Evropske unije.

___

Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u Inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.