Izvještavanje o izborima: Fokus staviti na građane a ne samo na izjave političara

Izvještavanje o izborima u BiH: Fokus staviti na građane a ne na političare

Izvještavanje o izborima: Fokus staviti na građane a ne samo na izjave političara

Prenošenje izjava i saopštenja političara bez kritičkog uklona ne smije biti jedini posao novinara.

foto: Mediacentar Sarajevo

Izvještavati o izborima u Bosni i Hercegovini (BiH) donosi mnogo izazova za novinare i novinarke, te je u periodu konstantne političke promocije i diskreditiranja političkih protivnika teško prepoznati preuranjenu kampanju i fokus staviti na građane.

Sa izmjenama Izbornog zakona BiH, koji je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt, a koje se tiču medija, navedene su i nove odredbe koje medijski profesionalci treba da slijede. Takve izmjene su, prema riječima novinara, nedovršene ali predstavljaju iskorak u odnosu na prijašnje odredbe.

Jedna od izmjena Izbornog zakona tiče se preuranjene političke kampanje gdje je u Pravilima ponašanja u izbornoj kampanji naglašeno da je u “periodu preuranjene izborne kampanje zabranjeno vođenje izborne kampanje u elektronskim, online i štampanim medijima i putem društvenih mreža ili bilo koji oblik javnog oglašavanja kampanje”.

Preuranjena politička kampanja za novinare informativnih redakcija uvijek predstavlja izazov iz razloga što je, kako kaže novinarka NTV “IC” Kakanj Nejla Bećirhodžić, teško razdvojiti preuranjenu funkcionersku kampanju od redovnog izvještavanja.

Ipak, za freelance novinarku Bojanu Naimarević pridržavati se načela nije izazovno s obzirom na to da je preuranjena politička kampanja jasno definisana.

„Govorimo o profesionalizmu, objektivnosti i nepristrasnosti. Naravno, uslov za poštivanje ove izmjene jeste adekvatno znanje o tome šta sve preuranjena politička kampanja predstavlja jer ona često nije tako očigledna nego kamuflirana“, izjavila je Naimarević.

Preporuka za izvještavanje prilikom preuranjene političke kampanje, prema riječima direktorice Službe marketinga i promocije u RTV Slon i novinarke Albine Vicković, samo jedna je – raditi u interesu javnosti. Ukoliko je novinarima javni interes stalno na umu, ako znaju koja je njihova svrha, onda preuranjena izborna kampanja ne bi trebala biti preveliki izazov, kaže Vicković.

“U tom kontekstu ohrabrila bih sve medijske kuće i redakcije da što prije razviju svoja interna pravila u kojima će prepoznati i definirati izazove koje očekuju, ali i rješenja kako da iste izazove prevaziđu”, izjavila je Vicković.

No, kako je dodala, iznimno je važno da ukoliko razviju i usvoje pravila, ona budu javno dostupna svim sudionicima izbornog procesa i političkim subjektima, ali i publici.

“Važna je dosljednost i pravičnost. Krajnje je vrijeme da odluke počnemo donositi racionalno a ne utemeljeno na emocijama, odnosno da sve mjerimo istim aršinima, bez obzira za koje mjere, alate ili procedure se odlučili”, napomenula je Vicković.

Ne prenositi saopštenja i izjave političara bez kritičkog uklona

Interna pravila medijskih kuća bi mogla sadržavati i dio koji se tiče prenošenja saopštenja za javnost, navodi Vicković.

Kaže da praksa kojoj svjedočimo u izbornim ciklusima jeste da se najveći broj medijskih izvještaja odnosi na prenošenje izjava političara i političarki, a politički subjekti, kandidati, nisu jedini sudionici izbornog procesa. Prema njenim riječima, mnogo važniji sudionici su građani, odnosno oni koji će birati svoje predstavnike i oni koji će svoje povjerenje dati izabranim predstavnicima koji će nakon izbora donositi odluke u ime građana.

“U tom kontekstu, od raspisivanja izbora do same izborne ćutnje, ono što se posljednjim izmjenama Izbornog zakona naziva izbornim periodom, medijski prostor bi trebali ispuniti temama koje su javnom interesu i ‘dnevnim životom’. Umjesto izjava političara mnogo bi korisnije bilo izvještavati o onome što nam onemogućava ostvarivanje naših prava ili osnovnih ljudskih potreba. Volim to zvati – humaniziranjem naših priča”, govori Vicković.

Takve teme su, kako je kazala, mnogo efektnije i uspješnije mogu pokazati, dokazati i ilustrirati koliko naši izabrani dužnosnici rade ili ne rade ono što bi trebali raditi – a to je da, kako je naglasila, budu servis građana. Njena preporuka novinarima je da se promijeni fokus i ugao promatranja.

“Umjesto o političarima hajmo probati pisati o ljudima i njihovim životima koji su prepuni izazova i problema upravo zbog bahatosti političkih elita. Bez obzira na vrstu medija za koji radimo, nikad ne smijemo zaboraviti da je naša uloga da informišemo, educiramo, kritikujemo, detektujemo i sa kojim krajnjim ciljem sve to radimo”, kaže Vicković.

Prenošenje izjava i saopštenja političara bez kritičkog uklona je ne samo opasno, već nema veze sa novinarstvom. To je, kako kaže novinarka i profesorica na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu Petra Kovačević, samo pet posto onoga što bi novinar trebao raditi.

“Tu počinje naša novinarska uloga – da sve informacije koje dobijemo iz raznih strana koje nam neko kaže, da ih kritički promotrimo i da vidimo što je od toga istinito i što je važno za naše građane”, izjavila je Kovačević.

Ukoliko se izjave prenose bez konteksta, interpretacije, time se otvara put i lažima i manipulacijama da putuju dalje, dodaje Kovačević.

“Takvo prenošenje građani tretiraju kao istinu a mi nismo napravili svoj posao i nismo predstavili kontekst koji je njima potreban da bi mogli bolje razumjeti sav svijet i što se ustvari kod njih događa”, govori Kovačević.

Prakse u kojima novinari kritički ne preispituju sadržaj koji im dolazi se mijenjaju tako da, dodaje Kovačević, novinari počnu slušati i da shvate da je to tek prvi korak koji treba napraviti. Takođe, dodala je, pravi novinar, da bi pošteno i pravilno i nepristrano izvještavao, mora stalno učiti i raditi na sebi - i kao profesionalac i kao čovjek.

Novinar agencije Fena Harun Muminović kaže da se puko prenošenje izjava i saopštenja političara dešava iz razloga jer news portali nemaju ni vremena ni kapaciteta da se detaljnije bave izborima i programima. Takođe, postoji i utrka za klikovima te se u toj trci stvaraju manipulacije i dezinformacije kada se novinar fokusira na samo jedan segment umjesto na cjelokupni govor. Tom prilikom se, kako govori, izvlači samo ono što će privući publiku.

“90 posto medija u BiH je copy - paste, to je jedan problem, drugi je da nema kapaciteta, treći pritisak, ekonomska ovisnost o klikovima i određena ekonomska ovisnost o preduzećima”, kaže Muminović.

Bojana Naimarević smatra da nije problem u izjavama nego u tome da li je njihov sadržaj vrijedan prenošenja ili u tome da novinari trebaju i osjećaju odgovornost da „kopaju malo dublje“.

„Smatram da mediji trebaju ukazivati na građane i njihove potrebe, pogotovo kada govorimo o lokalnim izborima. U tom smislu političare, kandidate sa prljavih i negativnih kampanja vraćati na ono što su obećali, uradili ili nisu uradili, a ukoliko tek ulaze u politički život fokus stavljati na rješenja koja nude i ne samo to nego i načine na koje to misle provesti“, istakla je Naimarević.

Ona kaže da je cijeli niz mogućih pristupa, ali je potrebno i itekako moguće promijeniti dosadašnju paradigmu i pristup i tu bi uloga medija bila ogromna. Pogotovo kod glasača koji, kako je rekla Naimarević, godinama ne izlaze na izbore i ne žele slušati otrcane fraze i istovjetne izjave koje su prisutne u kampanjama već godinama.

Takve prakse moguće je mijenjati i, prema riječima Nejle Bećirhodžić, kontinuiranim praćenjem određenih tema koje se iz izbornog procesa u izborni proces ponavljaju u programima političkih subjekata.

Izazovi novinara dok izvještavaju o izborima

Zbog specifičnih odnosa i uređenja BiH, izborni proces predstavlja izazov za sve aktere, pa tako i novinare, smatra Naimarević. Prema njenim riječima, poštovati novinarske kodekse u atmosferi koja je izuzetno politički nabijena u predizbornom i izbornom periodu teže je ukoliko radite u javnom mediju. U privatnim medijima je, kako je dodala, nešto lakše, ali je ipak stvar snage i volje da bi novinari ostali dosljedni i predani poslu za koji su se opredijelili.

Najveći izazov prilikom izvještavanja o izborima za Muminovića je to kako do kraja ostati objektivan i profesionalan. Takođe, kako je rekao, problem predstavlja i kako razlučiti šta je predizborna kampanja a šta je potreba za dnevnim izvještavanjem jer se to, kako je kazao, nekad prepliće jer mnogi političari idu na mjesta gdje “i trebaju i ne trebaju biti”. On je, kako je kazao, 90 posto upućen u izmjene koje je nametnuo Schmidt, ali bi više volio da te izmjene rezultiraju da imamo pravednije izbore.

Naimarević je takođe upoznata sa izmjenama, ali su, kako je rekla, u nekim dijelovima konfuzne, nedovršene i teške za shvatiti, ali da svakako jesu iskorak u odnosu na stanje koje je bilo prije.

Konstruktivno novinarstvo kao saveznik u izvještavanju o izborima

Konstruktivno novinarstvo jedno je od mogućih rješenja za novinare koji o izborima žele da izvijeste na drugačiji, kreativniji način. Petra Kovačević, koja je u Sarajevu ove sedmice vodila trening na temu konstruktivnog i eksplanatornog novinarstva a koji se održao u sklopu treninga “Etično i konstruktivno izvještavanje o izborima”, naglašava da je važna uloga konstruktivnog novinarstva u tome da novinari pitaju građane šta njih muči, da ne izvještavaju u kontekstu izbora samo o onim temama koje nameću političari.

“Na neki način te teme guramo više u prvi plan a često te teme koje su građanima važne i koje su političarima važne nemaju veze jedno s drugim. Tu je neka proaktivnija uloga novinara i traži jako puno posla i truda, ali sva istraživanja znanstvena pokazuju da to jeste puno efikasnije izvještavanje koje ljudima ne samo da pomaže da se osjećaju bolje i da imaju nekakvu ulogu, nego rađa i veći osjećaj želje za akcijom kod ljudi, što je po meni najvažnije jer smo generalno pasivni”, ističe Kovačević.

Ipak, kako je dodala, konstruktivno novinarstvo se ne može koristiti na svakoj priči o izborima i politici, ali na neke teme se može primijeniti.

“Konstruktivno novinarstvo u kontekstu izbora je vrlo korisno jer vam može pomoći da osvijestite građanima njihovu ulogu u tim izborima, njihovu aktivnu ulogu. Koliko ustvari oni mogu sami oblikovati taj ishod izbornog procesa, ali to ustvari znači osvijestiti građanima što oni mogu, ko oni jesu, što uopće znači glasovati, kako se taj glas broji, kamo taj glas ide. Na neki način konstruktivno novinarstvo može pomoći da osvijestimo važnost glasovanja i važnost sudjelovanja u političkom procesu”, istakla je Kovačević.

Prilikom konstruktivnog novinarstva treba se voditi računa o tome kakva je publika. Ako je mlada publika, kaže Kovačević, takvo izvještavanje treba prilagoditi njima da bi im izgledalo zanimljivo i da imaju osjećaj da to ima svrhu.

“To je naravno nekada najteže jer živimo u zemljama gdje imaš osjećaj da se nikad ništa ne mijenja, ako se i mijenja, da se mijenja na gore, ali svakako kada bi bilo više aktivnih građana koje bismo mi kao novinari i mediji vodili prema osvještavanju njihove uloge, možda bi se onda i više stvari mijenjalo”, zaključila je Kovačević.

Trening Etično i konstruktivno izvještavanje o izborima održao se u okviru projekta Podizanje političke pismenosti i praćenje štetnih narativa koji mogu utjecati na slobodne i poštene izbore u BiH kojeg implementira Mediacentra Sarajevo uz finansijsku podršku Vlade Ujedinjenog Kraljevstva.

___

Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u Inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.