Praćenje Opštih izbora 2022 - najveći izazovi za medije

Praćenje Opštih izbora 2022 - najveći izazovi za medije

Praćenje Opštih izbora 2022 - najveći izazovi za medije

Nedostupnost sagovornika i zvaničnih informacija, proturječni podaci iz štabova političkih partija.

foto: Screenshot / Privatna arhiva

Izborna kampanja i izborna noć u pravilu znače i mnogo više posla za sve redakcije u Bosni i Hercegovini (BiH). Posljednje Opšte izbore u BiH i kampanju, koja im je prethodila, pratile su skoro sve bosanskohercegovačke medijske kuće, neke u većoj, neke u manjoj mjeri, ali i u zavisnosti od zakonskih obaveza. Nedostupnost najvažnijih političkih aktera za komentar o važnim temama, njihovo izbjegavanje TV sučeljavanja, kao i izbjegavanje pojavljivanja na nezavisnim medijima, gdje nisu mogli diktirati pitanja, oprezni stranački glasnogovornici, neblagovremeno objavljivanje podataka iz Centralne izborne komisije (CIK), neke su od prepreka sa kojim su se novinari/ke susretali tokom predizborne kampanje, ali i tokom izvještavanja iz štabova političkih partija tokom izborne noći.

Neispunjena obećanja političara, izmjene Izbornog zakona BiH, zloupotreba javnih resursa tokom predizborne kampanje, podsjećanje na brojne afere vlasti u prethodnom četvorogodišnjem mandatu, snaga opozicije u oba bosanskohercegovačka entiteta, neke su od tema koje su, prema riječima sagovornika/ca Mediacentra Sarajevo, dominirale u medijima tokom predizborne kampanje.

Živa televizijska javljanja tokom izborne noći često su jedan od najvećih izazova, naročito zbog činjenice da mogu poslužiti političarima za obračun sa konkurencijom, da pošalju netačnu, neprovjerenu ili nejasnu informaciju, ali je, kako kažu naši sagovornici/ce, važno da su reporteri/ke pripremljeni i da znaju svaku informaciju koja ode u eter staviti u kontekst.

Tokom praćenja ovogodišnje izborne noći najveći je izazov bilo izvještavanje o izmjenama Izbornog zakona, koje je sat nakon zatvaranja birališta nametnuo visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt.  

„Schmidt se oglasio snimljenom porukom, ne dajući novinarima priliku da postave pitanja bitna za razumijevanje njegove Odluke. U izbornim štabovima je ta informacija otežala komunikaciju između novinara i kadrova određenih stranaka, koji su se povukli u odvojene prostorije kako bi je analizirali. Novinari su ostavljeni da čekaju na informacije tapkajući u mraku i nastojeći sami dokučiti zamršenu ustavno-pravnu materiju“, kaže za Mediacentar Sarajevo reporterka Al Jazeere Balkans Arduana Pribinja.

Smatra da je upravo Odluka o nametanju izmjena Izbornog zakona bila najaktualnija tema u izbornoj noći, kojoj je, kako kaže, TV kuća u kojoj radi posvetila maksimalnu pažnju. Al Jazeera nije, dodaje, mijenjala svoj pristup izvještavanju tokom ovog izbornog ciklusa. „Niti smo se ovoga puta suočili s dodatnim preprekama. Poseban izazov je bila neinspirativna kampanja“, kaže Pribinja koja je tokom izborne noći izvještavala iz izbornog štaba kandidata ujedinjene opozicije za Predsjedništvo BiH Denisa Bećirovića.

Njena koleginica Adisa Imamović, reporterka Televizije N1, navodi kako je većina izbornih štabova u BiH organizovana tako da su stranački funkcioneri daleko od “očiju” reportera. Oni, kako dodaje, obično budu u posebnim prostorijama kojima novinari nemaju pristup.

„To u praksi znači da reporteri ne mogu pratiti u kakvoj atmosferi političari provode izbornu noć, a upravo ti detalji mnogo toga govore o njihovim izbornim rezultatima. Stranke novinarima delegiraju određene zvaničnike, no, treba uzeti u obzir i to da je novinara u određenom štabu najmanje deset, a delegiranih funkcionera jedan ili dva, stoga se vrlo često dogodi da istovremeno imamo javljanja i da većina nas, iako smo prethodno tražili, ostane bez adekvatnog sagovornika“, kaže Imamović.

Političke partije diktiraju tempo izvještavanja

Vrlo često se dogodi, kako dodaje Imamović, da reporteri/ke imaju javljanja u kojima ne mogu prenijeti posljednje informacije iz stranačkih štabova jer ih nemaju.

„U suštini stranke diktiraju sve. Osim toga, ukoliko se dogodi da određena stranka procijeni tokom izborne noći da nije zadovoljna rezultatima, tada uopšte niko satima ne izlazi pred novinare“, navodi Imamović koja je tokom izborne noći izvještavala iz štaba Stranke demokratske akcije (SDA).

Novinar Nezavisnih novina Dejan Šajinović izbornu noć je proveo u štabu Partije demokratskog progresa (PDP), čija je kandidatkinja Jelena Trivić bila u trci za predsjednicu Republike Srpske (RS). Kaže kako su se u toj političkoj partiji trudili da novinarima/kama budu dostupni za informacije i daju nezvanične procjene i stanje koje su registrovali na raznim biračkim mjestima.

„Izborne procese pratim od davne 2004. godine i ovo mi je bilo prvi put da sam imao ovako neobično iskustvo gdje jedna kandidatkinja proglašava pobjedu (na osnovu informacija koje su se nama u štabu činile kredibilnim), a njen protivkandidat u isto vrijeme takođe proglašava pobjedu. Odlazak na trg zbog slavlja je za sve nas novinare koji smo bili prisutni bio bizaran događaj i nismo ni sami znali kako da se postavimo prema tome“, priča Šajinović za Mediacentar Sarajevo.

Dodaje kako je redakcija Nezavisnih novina odlučila da njeni novinari izvještavanje nastave narednog dana, kada budu imali više informacija.

„Nikada do sada nismo imali situaciju da su oba kandidata za jednu od najviših funkcija istovremeno proglasili pobjedu. I ranije je bilo pritužbi na glasanje i protesta nakon izbora, ali čini mi se da sada ulazimo u jednu novu fazu. Još je rano za definitivnu ocjenu kako će se ova novonastala situacija odraziti na naše izvještavanje“, objašnjava Šajinović.

Za dopisnika lista Oslobođenje iz Banjaluke Gorana Dakića, najveće prepreke tokom predizborne kampanje i tokom izborne noći bili su glasnogovornici Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Srpske demokratske stranke (SDS).

„Prvi je bio u kampanji za poslanika u Parlamentarnoj skupštini BiH, a drugi svoj posao shvata isuviše lično, pa ne želi da sarađuje sa novinarima koji kritikuju rad SDS-a“, kaže on za Mediacentar Sarajevo.

Tahir Žustra, reporter Nove TV, izvještavao je tokom izborne noći iz Demokratske fronte – izbornog štaba kandidata za Predsjedništvo BiH Željka Komšića. Kaže kako su najveća prepreka dobrom obavljanju reporterskog posla tokom predizborne kampanje i izborne noći bili oprezni portparoli i/ili koordinatori za medije koji su predstavljali sponu između novinara/ki i javnosti i samih političkih predstavnika, a u prvom redu kandidata na izborima.

Organizacija, ali i odnos prema medijima u DF je, kaže, bio na prilično visokom nivou i trudili su se da novinarima obezbijede dovoljan broj relevantnih sagovornika i uvijek u odgovarajuće vrijeme pogodno za termine živih uključenja u specijalne programe.

„U slučaju Nove BH, tokom izbornog programa i specijalne emisije iz Demokratske fronte realizovali smo najmanje pet uključenja od kojih dva sa relevantnim sagovornicima iz samog vrha stranke koji su bili otvoreni i za komentare, ali i za analize svih trenutno aktuelnih dešavanja, podataka, informacija i sl. Osim toga, novinarima je bilo omogućeno i da samostalno biraju sagovornike, te da bez posredovanja dogovore gostovanja za svoje emisije“, kaže Žustra. 

Slična iskustva iz istog izbornog štaba nosi i reporter BHRT Ivan Katavić i dodaje da mu je nedostajalo to što nije bilo spremnih u izbornom štabu DF-a da komentarišu rezultate izbora koje su objavljivale pojedine stranke. „Najteže mi je bilo to što nisam imao dovoljno novih informacija i podataka koje sam trebao prezentirati u živim javljanjima“, kaže on.

Za urednika internet portal Klix Dinu Bezdroba jedina prepreka u izvještavanju tokom izbornog dana i noći je Centralna izborna komisija, koja, kako kaže, nije izlazila sa relevantnim podacima, odnosno rezultatima glasanja. 

Kontekst je bitan

Izborna noć i prije svega TV programi koji se povodom izbora organizuju mogu biti zamka i klizav teren za izvještače, jer su uglavnom koncipirani na živi progam u kojem političari dobiju prostor da kažu ono što žele, dok novinari/ke nemaju mogućnost provjere. Zbog toga je kontekst koji daje reporter/ka od izuzetne važnosti.

Davanje konteksta, kaže Tahir Žustra, reporter Nove BH, ovisi od medijske kuće, ali i profila emisije koja je producirana u izbornoj noći. U programu Nove BH je, dodaje, kontekst bio nešto na čemu se insistiralo.

„Poruke političara, projekcije izbornih rezultata bili su bitan, ali ne i najvažniji segment reporterskih javljanja, budući da je veliki dio programa i pažnje gledatelja bio rezervisan za usporedbe prethodnih izbornih rezultata, situacije koje su pratile političke karijere i mandate kandidata, dešavanja koja su obilježila predizbornu kampanju uz analize dosadašnjih navika i ponašanja političara i političkih subjekata“, kaže on.

Konktekst svakako zavisi i od novinara, tačnije upućenosti u aktuelna dešavanja, dodaje Adisa Imamović, reporterka Televizije N1.

„Političari će iskoristiti svaki trenutak da pokušaju putem medija obračun sa konkurencijom, pa i izbornu noć. Nažalost, brojni mediji to dozvoljavaju, s obzirom na to da djeluje kao da je upravo to i svrha njihovog postojanja. Najočitiji primjer obračuna s konkurencijom koji su mediji 'podržali' u negativnom kontekstu kada govorimo o ovoj izbornoj noći, jeste činjenica da RTRS uopšte nije prenosio pres-konferenciju opozicionog PDP-a i to kada je protukandidatkinja Milorada Dodika, Jelena Trivić, proglašavala pobjedu“, dodaje Imamović.

Živi prenosi su uvijek poseban izazov, objašnjava Arduana Pribinja, jer u njima reporter/ke ne mogu kontrolisati informacije koje idu van. Ona smatra da to ne trebaju ni činiti i da poruke onih, za koje se procijeni da trebaju dobiti prostor u medijima, ne smiju biti cenzurisane, ali moraju biti stavljene u kontekst.

„Političari nekada čak i insistiraju na tome da dobiju prostor isključivo u programu uživo, kako ne bi bili 'rezani', i kako bi taj prostor iskoristili za svoju promociju ili slanje određenih poruka. Mnoge nisu tačne. Neke imaju za cilj slanje određenih šifriranih poruka političkim oponentima i tu mediji dolaze na sklisak teren. U takvim situacijama, u slučaju da novinar nije dobro pripremljen ili informisan, on prestaje biti novinar i postaje politički kurir. Medij prestaje biti alat za zaštitu javnih interesa i postaje politički megafon. Uvijek je vrlo važno biti dobro pripremljen za temu o kojoj vam političar govori. Jednako tako je važno izazvati ih pravim pitanjima, propitujući stvarni interes koji stoji iza poruka koje se šalju“, kaže ona.

Sasvim je sigurno da u izbornoj noći, navodi Tahir Žustra, kada je pažnja javnosti usmjerena na rezultate, pobjednike i gubitnike, političari nastoje što bolje iskoristiti pruženi medijski prostor.

„Međutim, kako će ga i na koji način iskoristiti, ovisi o iskustvu i spretnosti reportera koji su dužni koliko-toliko dobrom i blagovremenom vlastitom pripremom, ali i pripremom sagovornika, političaru skrenuti pažnju upravo na kontekst javljanja/razgovora u programu u datom momentu. Konstrukcija novinarskih pitanja, kao i profesionalizam u izvještavanju, mogu smanjiti prostor za međusobne obračune političkih suparnika, kao i za širenje propagande“, govori on.

Ignorisanje medija tokom predizborne kampanje

Predizbornu kampanju sagovornice i sagovornici Mediacentra Sarajevo ocjenjuju nekreativnom i ništa drugačijom od prethodnih. Ako se tome doda zatvorenost i nezainteresovanost određenih političara koji biraju kome će dati izjavu, te u koju će TV kuću doći da debatuju o svojim izbornim programima, u takvoj je atmosferi, dodaju, prilično teško obavljati novinarski posao.

Al Jazeera je, kaže Arduana Pribinja, vrlo temeljito obrađivala izborne teme. Bavili su se obećanjima koja su ranije dali političari, te analizirali njihovu realizaciju. Radili su i priče o temama koje su dominirale predizbornim periodom, poput Izbornog zakona, te podsjećali na brojne afere aktualne vlasti u ovom mandatu.

“Kampanja je i ovoga puta bila neinspirativna, negativna, obojena porukama koje za cilj imaju sijanje straha i mržnje. Kao i prethodnih desetljeća, teme koje su stranke nametale kretale su se od odbrane nacionalnog identiteta kao prvog uvjeta opstanka u cjelini, preko negiranja mogućnosti opstanka države, do političke borbe o načinu implementacije demokratije u ovoj zemlji.  Teme koje se tiču životnih problema građana ostale su u sjeni etno-nacionalnih prepucavanja, a stranke su i ovoga puta propustile glasačima predstaviti svoje programe. Sve su to ujedno bile i teme našeg izvještavanja“, dodaje Pribinja.

Tokom predizborne kampanje poseban problem redakcijama bila je nedostupnost najvažnijih političkih aktera za komentar o važnim temama, njihovo izbjegavanje TV sučeljavanja, kao i izbjegavanje pojavljivanja na nezavisnim medijima, gdje, kako kaže Pribinja, nisu mogli diktirati pitanja.

Ivan Katavić, reporter BHRT-a, učestvovao je u pripremi dijaloških emisija kandidata za Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH. Kandidati manjih stranaka, kao i stranaka koje su u opoziciji su, kako kaže, bili otvoreni prema medijima.

„Međutim, od većih stranka kao što su SNSD, Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), SDS, doživo sam apsolutno razočarenje. Bili su  neprofesionalni, nezainteresirani. Imao sam dojam da već znaju da će dobiti povjerenje građana, tako da bi im gostovanje u nekoj od tih dijaloških emisija bilo samo gubljenje vremena. Neki kandidati su nas svjesno zavlačili, često su i postavljali uvjete da će gostovati u emisiji samo sa određenim protukandidatima. Tražili su od nas da im ispunjavamo želje. Moram priznati da sam do sada imao najljepše iskustvo sa članovima Naše stranke, koji su izuzetno ljubazni i uvijek se odazovu na poziv“, kaže Katavić.

Portal Klix.ba, kaže urednik Dino Bezdrob, dnevno objavi u prosjeku 200 vijesti, od čega je najmanje pola iz rubrike unutrašnje politike. Zbog toga je, kako dodaje,  jako teško sumirati šta je bilo najaktuelnije tokom predizborne kampanje, s obzirom na veliku dinamičnost. „Aktuelne su bile teme o Izbornom zakonu, pravosuđu, diplomatiji“, kaže on.

Dopisnik Oslobođenja iz Banjaluke je, kaže, tokom predizborne kampanje najviše izvještavao o zloupotreba javnih resursa u toku kampanje, a dan izbora praćen je po principu klasičnog dnevnog izvještavanja.

Političke partije su, kažu sagovornici/ce Mediacentra Sarajevo, tokom izborne noći mnogo otvoreniji prema medijima nego što je to inače. Prije i nakon izbornog procesa veoma je teško, kažu, doći do najviših zvaničnika stranaka.

„Što se tiče izborne noći, političke partije su bile poprilično otvorene. Imao sam dojam da im je važno da se pojave u medijima i pošalju poruku svojim biračima“, kaže Ivan Katavić sa BHRT-a.

Adisa Imamović, novinarka Televizije N1 smatra da političke partije generalno nisu otvorene prema medijima, te da novinari/ke često nemaju mogućnost da dođu do najviših stranačkih zvaničnika pa koriste sjednice institucija kojima većina političara prisustvuje ili neke druge događaje kako bi mogli dobiti informacije koje ih zanimaju.

„Konferencije za novinare pojedinih stranaka dešavaju se samo u iznimnim situacijama. Naravno, ovo pišem iz iskustva reportera N1, nemamo svi isti pristup strankama, kolegama iz pojedinih medija je mnogo lakše dogovoriti izjave određenih političara, nažalost pod uslovom da nema 'neugodnih' pitanja“, zaključuje ona.

___

Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u Inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.